Iz medija

Pozivi na smrt u komentarima odraz primitivnog društva kakvo je naše

17.01.2016.
Link na članak

6yka.com

Ovih dana, mogli smo pročitati bezbroj komentara na internet portalima prepunih psovki, koji pozivaju na nasilje, pa čak i ubistva djece, što je samo još jednom potvrdilo koliko je bh. društvo ogrezlo u mržnji.

Proteklih sedmica, portali u BiH bili su krcati komentarima frustriranih čitalaca koji su pozivali na “ubijanje djece”, “silovanje žena” i “nabijanje na kolac” svih onih koji će obilježiti Dan Republike Srpske. Istovremeno je na društvenim mrežama objavljen spisak šestoro maloljetnika koje su grupice vršnjaka i njihovi neodgovorni roditelji proglasili krivcima za smrt dječaka Mahira Rakovca u Sarajevu, te pozvali na nasilje prema njima, paljenje Internacionalne škole i druge destruktivne postupke prema djeci u toj školi i prema njihovim roditeljima.

Za "BH novinare" je objavljivanje imena šest navodnih počinitelja zlostavljanja nad Mahirom, a koja su se proširila portalima, neprihvatljivo, jer može prouzročiti novo nasilje. Iz ovog udruženja su naveli da je nedopustivo da mediji, urednici i novinari objavljuju sadržaje kojima se poziva na linč, doprinosi širenju straha i netolerancije, odnosno da se zadire u privatnost, te izlažu sudu javnosti maloljetnici i njihove porodice. “Takva postupanja protivna su kodeksu novinarske etike, standardima profesionalnog i odgovornog novinarstva, kao i svim međunarodnim konvencijama o zaštiti temeljnih ljudskih prava i prava djeteta", naveli su iz ovog novinarskog udruženja.

Iz Upravnog odbora “BH novinara” su čak pozivali urednike medija u BiH, posebno urednike njuz portala i online medijskih platformi, da se puno više pažnje posveti sadržajima u vezi sa obilježavanjem dana Republike Srpske 9. januara, kao i o aktuelnim događajima u vezi sa tragičnom smrću 14-godišnjeg dječaka iz Sarajeva.

“Mi izražavamo veliku zabrinutost zbog brutalnog širenja govora mržnje, međuvjerske i međunacionalne netrpeljivosti, kao i pozivanja na nasilje prema djeci, školi i bilo kojem čovjeku u BiH. Nedopustivo je da mediji, urednici i novinari objavljuju sadržaje kojima se poziva na linč, doprinosi širenju straha i netolerancije, odnosno da se zadire u privatnost, izlažu sudu javnosti maloljetnici i njihove porodice. Takva postupanja protivna su kodeksu novinarske etike, standardima profesionalnog i odgovornog novinarstva, kao i svim međunarodnim konvencijama o zaštiti osnovnih ljudskih prava, prava djeteta i temeljnih sloboda. Takva postupanja su i krivično djelo prema zakonima BiH, a u suprotnosti su i sa svim ljudskim i demokratskim vrijednostima”, istakli su iz Udruženja BH novinari.

Da su takvi komentari veoma opasni, predstavljaju uznemiravanje za građane i vode ka zločinu iz mržnje, upozoravaju i iz Savjeta za štampu u BiH.
“Urednici portala su dužni odmah ukloniti sve šovinističke i prijeteće sadržaje. Ukoliko nisu u stanju kontrolisati svoj web prostor, onda neka zatvore mogućnost komentarisanja. Urednička je obaveza ukloniti komentare koji sadrže govor mržnje, diskriminaciju, prijetnje i huškanje, a one koji ih postavljaju banovati na neko vrijeme ili im potpuno uskratiti pravo komentarisanja tekstova”, navode iz Savjeta za štampu u BiH i dodaju da neuklanjanjem komentara neprimjerenog sadržaja i njihovim zadržavanjem na portalu, urednici preuzimaju punu odgovornost za njihov sadržaj, kao i odgovornost za posljedice koje mogu izazvati takvi komentari.

Šef katedre za kriminologiju Univerziteta u Sarajevu, Elmedin Muratbegović, smatra da je građanima BiH proces „polarizacije“ postao sastavni dio svakodnevnog habitusa. Prema njegovim riječima, bilo koju temu da pokrenemo, mi je uspijemo svesti na politiku i završiti svađom i vrijeđanjem.

“Tako je, nažalost, i ovaj put bilo i sa tragičnom smrću jednog dječaka. Forumi na portalima su već dugo „virtuelne arene“, na kojima se svakodnevno „vode ratovi“ i na banalne povode. Ljudi su na forumima spremni estradizirati svaku temu, a nažalost, ovaj put se čini da to rade i sa vrlo osjetljivim temama, kao što je smrt dječaka i tragedija jedne porodice. Interesantno je kako se veliki broj ljudi opredjeljuje za istinu, bez da sačeka rezultate istrage i kako brzo atmosfera linča preovlada nad razumom i poštovanjem institucija od kojih čekamo rezultate istrage. Mislim da je ona atmosfera koja se stvarala prvih dana nakon tragedije u Sarajevu, ne prvi put, mogla doprinijeti svemu sem realnom utvrđivanju istine”, mišljenje je profesora Muratbegovića.

On dalje naglašava da ovakve pojave prvenstveno govore da u bh. društvu nema jasnih pravila, kao i da se sloboda govora često koristi kao alibi za govor mržnje.

“Nažalost, polarizacija je za većinu dovoljan razlog za izjednačavanje drugačijeg mišljenja sa neprijateljskim, a samim time i opravdanje da koristimo „govor mržnje“. Anonimnost, ali i statička-dinamičnost koju forumi na portalima pružaju, nekome je dovoljan razlog da svoje dnevne frustracije prazni kroz govor mržnje”, smatra profesor Muratbegović.

Na pitanje koliko ovakva eksplozija komentara koji navode na nasilje i mržnju odražava samo stanje nacije, odgovor nam je dao sociolog Davor Vidaković. Prema njegovim riječima, komentari na društvenim mrežama i portalima se teško mogu uzeti kao relevantni, ali samo komentarisanje i uvažavanje komentara po portalima u najmanju ruku je problematično.
“Opasnost leži u tome što je na ovim prostorima govor mržnje, nasilje, i poziv na linč gotovo identičan ili čak u porastu iz godine u godinu. Strasti se ne smanjuju i kao da je narod željan krvi i osude i zluradosti, što je loše i odlika je primitivnih društava, a nikako razvijenih društava u kojima se njeguju vrijednosti demokratije, dijalog, tolerancija i prevazilaženje problema izvan društvenih sukoba”, tvrdi Vidaković.

On objašnjava da, dok se razvijena društva bave pitanjima naučno-tehnološkog razvoja, poboljšanja kvaliteta života, obezbjeđivanja stabilnijih uslova za razvoj potomstva, mi se konstantno bavimo, žargonski rečeno, ispravljanjem krive Drine.

“Kada se prevaziđu primitivne odlike i tradicija bazirana na ratovima, mržnji i promašenim revolucijama, tada društvo može da ide prema naprijed, sve do tada ćemo tavoriti u mjestu, bez nade za bolje sutra. Istina je da je socijalizam na ovim prostorima ostavio dubok trag i cenzura i ograničenje govora i slobode izražavanja misli je bila tolika da se poslije pada socijalizma obični narod našao na ‘porođajnim mukama’”, govori Vidaković i kroz ironiju dodaje da bi pod hitno trebalo vratiti socijalizam, sa mnogo većim društvenim ograničenjima i većim stepenom represije i cenzure, jer "mi kao narod očigledno ne znamo živjeti u miru i slobodi, već nam trebaju stege i okovi".

Ipak, da dio krivice snose i sami mediji objašnjava Nebojša Lakić, urednik portala Pressrs.ba.

“Situacija na portalima, kada je riječ o komentarima posjetilaca, pokazuje ono što svi manje-više znamo, a to je da je BiH duboko podijeljena zemlja. Tome se neće tako lako stati u kraj, prije svega iz razloga što je poznato da upravo rasprava ispod tekstova doprinosi čitanosti i tim famoznim "klikovima", koji su postali jedino mjerilo vrijednosti teksta. Imajući to u vidu, jasno je da ne postoji dobra volja ni vlasnika medija, ni urednika i administratora, da se tu nešto radikalnije mijenja i da se govor mržnje sasjeca u korijenu. Bilo kakva cenzura u tom pogledu neminovno bi dovela do opadanja posjete, odnosno gubljenja interesa za te tekstove i sam medij, jer postoji ogroman broj ljudi kojima je dnevni hobi svađanje i vrijeđanje po komentarima ispod tekstova, kao i onih koji u principu i idu na portale da bi čitali takve rasprave. Novinarski tekstovi su tu u drugom planu”, kaže Lakić i dodaje da nije optimista da tu može bilo šta da se promijeni.
“To pitanje je teško riješiti koliko i recimo onlajn pirateriju. Ne postoji idealno rješenje, ali možda bi trebalo dati ovlašćenja nekoj agenciji da to malo konkretnije nadgleda, i da medijima skreće pažnju na propuste i sporne komentare, uz napomenu da se isti uklone ako su već i promakli kontroli administratora. Međutim, ako ne bude represivnih mjera prema mediju u slučaju da se ne izađe u susret takvom zahtjevu, pitanje je da li bi takva aktivnost uopšte imala smisla”, kaže Lakić.

Koliki problem predstavlja ovaj fenomen pokazuje i posljednja analiza 'STOP! GOVOR MRŽNJE' koju je sproveo Savjet za štampu BiH. Naime, oni su prateći 42 internet portala u BiH, govor mržnje zabilježili na čak njih 22, od čega se 86 odsto svih slučajeva govora mržnje odnosilo na vjersku, nacionalnu i rasnu pripadnost.

Autor: Milovan Matić

Izvor: 6yka.com