Novinarskom domu doslovce je manjkalo stolica za sve koji su stigli na predstavljanje knjige. Tako su brojni zainteresirani ostali stajati dok su o knjizi govorili najdugovječniji glavni urednik Poleta Zoran Simić, prvi urednik Pero Kvesić, Ratko Bošković, glavni urednik s možda najkraćim mandatom, Đurđica Klancir, jedna od najmlađih urednika, art direktor Ivan Dorogi, Saša Leković, koji je bio jedan od Poletovih dopisnika i autor knjige Željko Krušelj, koji je priznao tremu pred okupljenom publikom u kojoj su bili i brojni suradnici ove omladinske novine kultnog statusa.

Poletovski idealizam

„Mi se u Poletu nikada nismo toliko bavili politikom koliko se politika bavila nama. Kad smo iz izolirane Opatičke preselili u Savsku 5, svatko tko je u Zagrebu mislio da išta zna došao bi u redakciju Poleta. Knjiga osim indeksa suradnika na stotinjak stranica otkriva i što je s poletovcima danas, čime zaokružuje sjajnu priču o generacijama koje su prošle kroz tu redakciju i nastavljaju ostavljati trag u svim segmentima društva“, rekao je Simić, napominjući kako se o knjizi može i polemizirati jer se dosta bavi političkim okolnostima u kojima je Polet nastao i djelovao. „Generacija poletovaca istinski je vjerovala u promjene, bolji život, demokratizaciju, liberalizaciju, osvajanje prostora slobode nakon kojeg više nema povratka na staro. No, demokracija je razočarala. Demokratski je, vidjeli smo, moguće zaustaviti demokratske promijene, relativizirati sve one svjetonazorske slobode za koje se Polet zauzimao, pa i napraviti veliki korak unazad u nekim segmentima. Vjerujem, premda sam danas, kad su mi ponudili da sjednem u tramvaju, shvatio kako se vjerojatno osjećam bolje što nego izgledam, ali vjerujem da se i danas možemo boriti i širiti prostor demokracije. Da Hrvatska može biti bolje i humanije društvo“,  objasnio je Krušelj idealizam koji je bio pogonsko gorivo Poleta, dodajući kako su poletovci bili najkreativnija generacija hrvatskog novinarstva.  „Svi smo se mi znali od ranije iz redakcija Omladinskog tjednika, Studentskog lista, tako da smo se lako dogovorili oko zajedničke platforme. Kopirao sam i svima podijelio primjerak priče „Novinarstvo u Tennesseju“ Marka Twaina i na tim temeljima Polet je ostao do samog kraja“, rekao je Pero Kvesić s kojim je Polet u samim počecima zauzeo svoj, kasnije prepoznatljiv, pristup temama, znatno otvoreniji, provokativniji i neposredniji nego što je za medije s kraja 70-ih i početka 80-ih godina u Jugoslaviji bilo uobičajeno.

Radionica novinarstva

Polet su pratile i brojne afere koje su dovodile do čestih promjena uredništva, pa je tako u 15 godina Polet promijenio devet glavnih urednika. Ratku Boškoviću tako, zbog poziva na demonstracije hašomana protiv šminkera ispred zagrebačkog kluba Big Ben, rukovodstvo omladinske organizacije izdavača Poleta nije željelo produžiti urednički mandat. „Postoji ta mitologizacija Poleta, iako je zapravo samo jedan broj zabranjen u vrijeme urednika Zorana Franičevića. Nismo radili da budemo zabranjeni. Ono što je mene zanimalo je bilo napraviti dobre novine i ništa drugo. Ta strast me do danas nije napustila“, kazao je Bošković.  „Nismo tada bili svjesni, zapravo nismo promišljali politički kontekst, nama je to bilo sporedno. Polet je funkcionirao kao radionica novinarstva i danas kad gledate po čemu je najviše ostao zapamćen – po onome što je bilo provokativno i drugačije“,  istaknula je Đurđica Klancir napominjući kako je tada bilo moguće, što danas nije, doći u redakciju gdje nikoga ne poznajete i dobiti priliku. „Tako sam i sama došla, nikoga nisam poznavala i umirala sam od straha. Upoznala sam svoju prvu urednicu, Jasnu Babić, i ona me već sutradan poslala na teren, od prvog sam trenutka imala tretman pravog novinara, a stvari koje sam naučila koristim u poslu i dan-danas, kao urednica. Kako provokativno upakirati priču, da sve kažete i ostanete u prihvatljivim okvirima“, prisjeća se Đurđica Klancir, danas glavna urednica Tportala. Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i nekadašnji Poletov dopisnik, rekao je kako je brojne novinare Poleta upoznao tek kasnije, u drugim redakcijama u kojima su zajedno radili, a da je Novinarski dom pravo mjesto za promociju ovakve knjige.

Od kavane Diana do New Yorka

„Ova je monografija nulta pozicija od koje će krenuti svaka druga priča o Poletu i novinarstvu tog doba“, zaključio je nekadašnji Poletov art direktor Ivan Dorogi. Polet je u povijesti hrvatskih tiskovina ostao zapamćen po potpuno novom pristupu novinskom prijelomu i dizajnu, što je s tadašnjom tehnologijom tiska predstavljalo priličan izazov. „Prvi broj tiskan je olovnim slogom i morao si jako dobro poznavati tehnologiju da bi uopće mogao razgovarati s radnicima u tiskari, a da te ne izbace van“, rekao je Dorogi. Naslovnice prvih 69 brojeva Poleta zbog toga su pohranjene i u biblioteci prestižnog muzeja moderne umjetnosti MoMA u New Yorku.  Nastavile su se redati anegdote, od one o spajanju stolova u kavani Diana hotela Internacional, odakle su ih jedva uspjeli izbaciti pod izlikom da ne mogu dolaziti u trapericama, do plejade likova koji su u Polet donosili svoje materijale, Denisa Kuljiša koji se vratio iz vojske i Ninoslava Pavića uvjerio kako bi Polet trebao izgledati kao tada upravo redizajniran britanski glazbeni tjednik NME. Grafički urednik Goran Trbuljak koncipirao je prema tome novu estetiku Poleta u kojoj je fotografija zauzimala značajno mjesto, što je posredno utjecalo i na estetiku cijelog novovalnog rock pokreta. Polet je napravio iskorak u pokretanju niza svjetonazorskih pitanja zalažući se za širenje prostora sloboda različitih društvenih skupina i na taj je način stekao kultni status među mladima, izmičući političkoj kontroli, ostajući u zadanim ideološkim okvirima samoupravnog socijalizma, no otvarajući se prema ulici i brojnim društveno angažiranim temama. „Drago nam je što smo uspjeli nagovoriti Željka Krušelja da svoju doktorsku disertaciju preinači u ovaj napeti političko – publicistički triler“, rekao je na kraju ispred izdavača, riječke kuće Adamić, Dragan Ogurlić i pohvalio se kako je prethodno njihovo izdanje, „Smijeh slobode – Uvod u Feral Tribune“ autora Borisa Pavelića tiskana već u trećem izdanju i vjeruje kako isti uspjeh očekuje i ovu knjigu.  Od uzvanika koji su se okupili na predstavljanju monografije o Poletu dalo bi se, zaključio je Ogurlić pozivajući se na izjavu svojeg brata Gorana Ogurlića, glavnog urednika Jutarnjeg lista, sastaviti nekoliko dobrih redakcija. Prije otvaranja Polet Platza, na kojem je u Novinarskom domu uz glazbu 80-ih i DJ-a Zorana Pezu nastavljeno druženje okupljenih kreativnih snaga toga doba, Dragan Ogurlić najavio je kako su za knjigu o Poletu zanimanje pokazale i pojedine beogradske izdavačke kuće, te nije isključeno kako će se uskoro pojaviti i u srbijanskom izdanju.

Autor: Melisa Skender