Pandemija COVID-19 u devet zemalja Središnje i Istočne Europe uzrokovala je velike poteškoće medijima, posebno tiskanim medijima  i dodatno narušila slobodu govora. Izvještaj donosi informacije o situaciji  u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji.  Glavni  zaključci su da je pandemija ubrzala prijelaz s tiskanih na internetske medije, ali se “povećanje broja čitatelja putam interneta nije odrazilo na bolju financijsku stabilnost.” Zatim da je  “zatvaranje uzrokovalo kolaps prodaje tiskanih medija i prihoda od oglašavanja” i da su “različiti zakoni i odredbe za hitne slučajeve omogućili vladama povećanu kontrolu nad javnim informacijama”.

Iako se ekonomska situacija razlikuje od zemlje do zemlje, situacija u pogledu slobode medija je slična. Većina vlada u regiji, navode u istraživanju, koristila je zdravstvenu situaciju da pooštri kontrolu nad protokom informacija, ograničavajući, primjerice, podatke u svezi s COVID-om izvan onih koji su službeno objavljeni. Neke su zemlje, poput Srbije i Mađarske, donijele zakone i druge propise kojima se kazneno može prijaviti objavljivanje neslužbenih informacija. Neke medijske kuće u Bugarskoj smanjuju place novinarima tijekom krize, otpuštaju osoblje ili zatvaraju čitave redakcije. Situacija je posebno teška u bugarskim lokalnim medijima “koji se godinama bore da opstanu, a očekuje se da će snositi najveći teret krize uzrokovane koronavirusom”, navodi se u izvješću.

Prema  izvještaju, pandemija COVID-19 također je teško pogodila freelance novinare u Hrvatskoj. “Prema istraživanju koje je u travnju proveo Sindikat hrvatskih novinara, Za 28,7 posto od 164 anketirana novinara otkazani su svi zadaci, za  26 posto većina angažmana, navodi se u izvještaju.

U Češkoj je Respekt, jedan od najvažnijih tiskanih tjednika u zemlji, „izvijestio o padu od 60-70 posto prihoda od oglašavanja”, a slična situacija je u ostalim tiskanim medijima. “Za razliku od tiskanih medija, internetske informativne platforme zabilježile su porast broja posjetitelja u ožujku i travnju, u nekim slučajevima i više od 100 posto. Međutim, podaci iz sredine svibnja govore da se broj posjetitelja vraća na razinu prije krize, navodi se u izvještaju. Slična je situacija i u Poljskoj i Mađarskoj. Otprilike dvije trećine mađarskih medija, priopćilo je Udruženje mađarskih izdavača, trpi posljedice krize uzrokovane pandemijom. Jedno od najteže pogođenih područja je tržište oglašavanja. „Stagnacija oglašivačkog tržišta igrala je značajnu ulogu u gubitku prihoda, što prema reklamnim tvrtkama može smanjiti ukupnu veličinu tržišta za 38 posto ili 75 milijardi HUF [oko 213,4 milijuna EUR] u 2020. iz godine u godinu, kaže se u izvješću. U Sjevernoj Makedoniji neki su mediji morali formirati interni fond solidarnosti kako bi pomogli kolegama koji su izgubili posao.

U Rumunjskoj su tvrtke pogođene blokadom zaustavile oglašavanje, uskraćujući domaćim medijima jedan od najvažnijih izvora prihoda. “Intervjui s lokalnim medijskim menadžerima pokazuju da su izgubili 70 do 80 posto svog oglašivačkog budžeta od kada je počela pandemija, što ih je gurnulo na rub propasti”, navodi se u izvještaju. Srbija je također primijetila smanjenje naklade novina tijekom krize. Neslužbeni podaci koje navodi izvještaj govore da su “dnevne novine, s izuzetkom Danasa, tijekom krize zabilježile između 35-50 posto pada”. Prema izvještaju u Sloveniji, “medijski prihodi od oglašavanja smanjeni su za trećinu nakon što su privatne tvrtke prestale s radom”. “Suočeni s krizom, mediji su otpuštali osoblje, tjerajući novinare u poseban vladin program zadržavanja radnih mjesta ili smanjujući im plaće za 10 do 20 posto”, navodi se u izvještaju.

Više možete vidjeti na snh.hr i fes-budapest.org.