PREMIJER Andrej Plenković je danas nakon svojeg nastupa na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" dvadeset minuta odgovarao na pitanja novinara, od čega je trećinu vremena potrošio na negiranje da u Hrvatskoj postoji problem sa slobodom medija. Većinu pitanja o toj temi postavio mu je novinar televizije N1 Hrvoje Krešić, kojem je povod za pitanja očito bio subotnji novinarski prosvjed, koji je završio pred sjedištem vlade na Markovom trgu.

Plenković je odgovarao u svom birokratsko-flegmatičnom stilu, dedramatizirajući temu kako bi je obesmislio, no ipak je nehotice otkrio mnogo toga o sebi i svojem poimanju vlastite važnosti kao i stanju slobode medija u Hrvatskoj, pa stoga premijerove odgovore vrijedi detaljnije analizirati.

"Nedavno ste rekli da vam ne trebaju nikakvi međunarodni instituti i međunarodne analize da vam govore o slobodi govora u Hrvatskoj. Za vikend ste imali više od tisuću novinara pod prozorom na Markovom trgu. Smatrate li i dalje da je sve to preveliko dramatiziranje unatoč međunarodnim indeksima na kojima Hrvatska pada ili ste promijenili mišljenje? I jeste li uopće primili i pročitali ove zahtjeve Novinarskog društva?" započeo je Krešić svoja pitanja premijeru.

Podmetanje predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku

Plenković je odgovorio sljedeće: "Dakle, ovako. Drago mi je da ste me to pitali jer zaboravljamo tko je prvi počeo, kako je počeo problem. Sjeća li se netko od vas? Koliko sam ja informiran, problem je počeo tako da je predsjednik HND-a fizički skoro nasrnuo na urednicu programa na Hrvatskoj televiziji. Tako je počeo problem. Ja nisam čuo od ovih prosvjednika da je itko zucnuo o tome, nisam vidio nikakvu ekspresiju solidarnosti."

Unatoč potpitanju o tome kako može siguran kada govori o navodnom fizičkom napadu predsjednika HND-a Hrvoja Zovka na Katarinu Perišu Čakarun, s obzirom na to da isti nije ustanovila policija niti joj je prijavljen, a građanska parnica o tome je u tijeku, Plenković je imao potrebu kroz pokušaj diskreditacije Zovka diskreditirati i oko dvije tisuće novinara koji su u subotu prosvjedovali pred njegovom vladom. Ad hominem napadom na Zovka, kojega je nazvao "kolovođom", Plenković je zapravo skretao pažnju s merituma stvari, a to je stanje slobode medija u Hrvatskoj, za koje sami novinari subotnjim prosvjedom upozoravaju da je dramatično.

Premijer koji je nasrnuo na saborskog zastupnika

Pritom je od Plenkovića posebno licemjerno da Zovku podmeće nedokazani "skoro fizički napad" dok o njegovom takvom ponašanju prema saborskom zastupniku Mosta Nikoli Grmoji nema nikakvih sumnji, nego postoje čak i televizijske snimke kako se Plenković zaletio da se s njime fizički obračuna. Kasnije je, naravno, cijeli HDZ bio upregnut da javnost uvjeri u to kako nismo svjedočili pokušaju fizičkog napada od strane Plenkovića, ali da se to u sabornici doista dogodilo potvrđuju i izjave brojnih svjedoka - koji su premijera morali zaustavljati u njegovom nasrtaju - kao i objavljene snimke.

Ako bismo se služili istim kriterijima koje je Plenković primijenio na Zovka i novinarski protest, onda su i njegova stranka i njegova vlada bez ikakvog kredibiliteta jer je on kao njihov "kolovođa" uhvaćen u situaciji da se ide fizički razračunavati s jednim saborskim zastupnikom.

No to je tek bio početak Plenkovićevih dvostrukih kriterija i manipulacija kojima je svoju vlast pokušao oprati od odgovornosti za stanje slobode medija i govora u Hrvatskoj.

Plenković i HDZ su Kazimira Bačića postavili na čelo HRT-a

Odluku vodstva HRT-a da tuži novinare je opisao kao katastrofalnu, ali je pritom zaboravio da je baš njegova stranka HDZ i njegova saborska većina postavila ovu upravu HRT-a, predvođenu ravnateljem Kazimirom Bačićem. Ako su tužbe koje HRT pod vodstvom Bačića masovno podnosi protiv drugih medija i novinara, pa i protiv vlastitih novinara, doista katastrofalne, onda je i Plenkovićeva odluka da Bačića instalira na čelo HRT-a također katastrofalna. 

Kazimir Bačić je nedvojbeno Plenkovićev i kadar HDZ-a, koji po procjeni samog Plenkovića donosi katastrofalne odluke, ali ga premijer i dalje ostavlja na čelu HRT-a, čime dodatno preuzima odgovornost za te katastrofalne odluke. 

No već u sljedećoj rečenici je Plenković krenuo u nove akrobacije, osudivši stav da njegova vlada ima ikakvu odgovornost za poplavu tužbi protiv novinara i medija i negodujući zbog "frontalnog optuživanja vlade za odgovornost za tužbe". Prema Plenkovićevoj logici, iako je on Bačića sa svojom saborskom većinom postavio za ravnatelja HRT-a i iako taj Bačić radi katastrofalne poteze, nije u redu išta od toga dovoditi u vezu s Plenkovićem i njegovom vladom. 

Protiv internacionalizacije problema slobode medija

Na pitanje o tome da bi Hrvatska zbog odluka sudstva protiv novinara mogla završiti na Europskom sudu za ljudska prava i plaćati odštete, Plenković se nastavio izvlačiti, objašnjavajući da bi tu trebalo organizirati nekakvo savjetovanje različitih nivoa domaćeg sudstva, ali i da sve to nema nikakve veze s njim i s vladom.

"Ova varijanta internacionalizacije pitanja slobode medija u Hrvatskoj, na koju ste vi aludirali na samom početku… Ja ne vidim tu takav problem", rekao je Plenković te se pohvalio kako detaljno prati medijsku scenu u Hrvatskoj jer "mora tako po službenoj dužnosti". "Ja ne vidim ovdje problem medija, zaista ga ne vidim, ne vidim da bilo koji dnevnik, bilo koji portal, bilo koja televizija, bilo koji radio ima nekakvu nevidljivu ruku ili vidljivu koja provodi cenzuru", bio je odlučan predsjednik vlade.

Plenković medije pohvalio što su objavili navodne montaže Tolušića, a ovaj im prijeti preko odvjetnika

U tom kontekstu vrijedi spomenuti da je Plenković nedavno javno na sjednici vlade pohvalio tjednik Nacional što je bio odgovoran i objavio navodne fotomontaže potpredsjednika vlade Tomislava Tolušića, proglasivši sve to "dosad najpodlijim pokušajem destabilizacije vlade". Prema Plenkoviću je objavljivanje navodnih "vrhunskih fotomontaža", kako ih je opisala SOA, bilo odgovorno i pozitivno, no u međuvremenu se ministar Tolušić preko svojeg odvjetnika javio nizu medija i zaprijetio tužbama ako ne uklone navodne fotomontaže koje su prenijeli iz Nacionala. Tako smo došli do bizarne situacije da Plenkovićev potpredsjednik vlade vrši pritisak na medije zbog nečega što je sam Plenković opisao kao odgovoran potez tj. montaže koje itekako treba objaviti.

Premijer je sa svojom muljažom oko slobode medija nastavio na ovaj način: "Sto posto sam uvjeren da problem slobode medija na koji se nastoji aludirati, emancipirati ga i internacionalizirati ovako kako se to želi predstaviti u Hrvatskoj - ne postoji. Ne kažem da stvari ne mogu biti bolje, ali da mi imputirate 2019. da ovdje postoji problem slobode medija, to jednostavno faktički nije točno. I mogu ići u debatu s kime god hoćete, domaćim i stranim, da im dokažem da to nije tako. Bez ikakvog problema. Na vlastitom primjeru ako hoćete."

Otkako je Plenković na vlasti urušava se demokracija u Hrvatskoj

Dvije su stvari indikativne u vezi s ovim. Prva je što Plenković odbija kao relevantne uzeti razne međunarodne studije i indekse koji pokazuju da su se demokratske vrijednosti u RH - a među njima je i sloboda medija - srozale otkako je on došao na vlast 2016. 

Navest ćemo dva reprezentativna primjera. Ugledni britanski časopis The Economist objavio je početkom ove godine svoj godišnji Democracy Index (Indeks demokracije), rang-ljestvicu 167 zemalja s obzirom na stanje demokracije u njima. A prema ovom indeksu Hrvatska stoji sve gore. Naša zemlja, naime, na njemu nazaduje još od 2016. - kada je SDP-ovog Zorana Milanovića na mjestu premijera zamijenio Tihomir Orešković na čelu koalicijske HDZ-Most vlade.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.