Otpuštanje novinara, snimatelja i montažera na Radio-televiziji Vojvodine najviše će se odraziti na redakcije na jezicima nacionalnih manjina jer je u njima angažiran velik broj agencijskih radnika. Prvi val otpuštanja agencijskih radnika dogodio se još u junu, kad je preko noći otišlo 57 ljudi. Za preostale traje agonija jer je cijela procedura otpuštanja netransparenta: ne zna se tko će pod kakvim uvjetima i kriterijima ipak biti zadržan te što će biti s većinom koja je sada ostala bez posla.
 

Najnovija epizoda uništavanja srpske medijske scene odvija se proteklih tjedana u Novom Sadu, na Radio-televiziji Vojvodine. Smanjena proračunska sredstva, povlačenje velikog broja oglašivača s radijskih i televizijskih programa, snižavanje cijene pretplate te iznajmljivanje radnika i radnica preko privatnih agencija doveli su u pitanje funkcioniranje jesenske programske sheme i egzistenciju 200 donedavno zaposlenih.

Prvi val otpuštanja agencijskih radnika dogodio se još u junu, kad je preko noći otišlo 57 ljudi. Za preostale traje agonija jer je cijela procedura otpuštanja netransparenta: ne zna se tko će pod kakvim uvjetima i kriterijima ipak biti zadržan te što će biti s većinom koja je sada ostala bez posla. Dok vodstvo RTV-a u medijima spominje mogućnost povratka na posao otpuštenih kad država obrati pažnju na gorući problem, trenutno je jedino poznato da je ugovor s agencijama za zapošljavanje istekao 30. augusta. Za novi tender RTV nema potrebnih 200 miliona dinara, koliko je dostatno za plaće agencijskih radnika i njihove provizije. Točno toliko uskraćeno je ovoj kući u nedavnom rebalansu državnog proračuna.

Nameće se pitanje kako je uopće došlo do toga da javni medijski servis unajmljuje konzorcij privatnih agencija za zapošljavanje tolikog broja novinara i tehničara. Darko Šper, sindikalni povjerenik sindikata Nezavisnost na RTV-u, u razgovoru za Novosti kaže da je sve počelo prije pet godina, kad je na snagu stupio Zakon o zabrani zapošljavanja. Iako je RTV kao javni servis iz toga bio izuzet, taj zakon se svejedno počeo primjenjivati. Tada u priču ulaze agencije, odnosno iznajmljivači radnika koji su putem natječaja dosad dobili oko pola milijardi dinara. Do 2015. cijena pretplate je bila uređena, a RTV i RTS imali su podjelu novca po jasnim kriterijima. Na kraju je ona značajno umanjena i time su medijski servisi pristali na igru u kojoj im je država većinski financijer. Prije toga RTV je imao čak 1,7 milijardi dinara više nego danas u svom budžetu, navodi Šper.

Cijeli tekst možete pročitati na portalnovosti.com.