Online mediji u Srbiji i Hrvatskoj dijele mnoge zajedničke probleme, što je posebno vidljivo u dijelu financijske održivosti internet portala i političkih i financijskih pritisaka kojima su novinari u tim zemljama izloženi.

Problemi financijske isplativosti izraženiji su kod lokalnih medija zbog orijentacije oglašivača na medijske kuće sa širim dosegom publike, ali i zbog manjka javnih fondova; to su  rezultati usporedne analize o potrebama lokalnih online medija u Srbiji i Hrvatskoj koju su zajedno provele organizacije Slavko Ćuruvija fondacija iz Beograda i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba.

Ispitanici u oko 64 posto web stranica u Srbiji i 57 posto njih u Hrvatskoj izjavili su kako su novinari ili medijska kuća u kojoj rade bili žrtve nekog oblika prijetnji po njihovu sigurnost. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da 51 posto ispitanih medija u Srbiji i 48 posto u Hrvatskoj tvrdi da su bili izloženi pritisku i prijetnjama lokalnih dužnosnika.

Najčešće prijetnje stižu putem društvenih mreža, a novinari ih primaju ozbiljnije ukoliko sadrže njihove osobne informacije kao što su adresa ili broj telefona. Fizičkom napadu bilo je izloženo 14 posto novinara na web portalima u Hrvatskoj i 10 posto u Srbiji pokazalo je istraživanje.

Raznim oblicima hakerskih napada bilo je izloženo oko 46 posto web stranica u Srbiji, a slična je situacija i u Hrvatskoj – napadnuto je 43 posto stranica. Samo jedan takav napad u Srbiji je prijavljen policiji, ali nikada nije razriješen. S druge strane, u Hrvatskoj je prijavljeno pet slučajeva napada, ali mediji nisu dobili nikakvu povratnu informaciju od policijskih službenika. 

Iskustvo glavnih urednika, brojnost redakcija i plaće

U Hrvatskoj glavni urednici portala imaju u prosjeku 24,6 godina ukupnog novinarskog iskustva, dok u Srbiji rade znatno neiskusniji urednici koji se novinarstvom u prosjeku bave 15 godina. Za urednike sedam portala u Hrvatskoj i pet u Srbiji prvo novinarsko iskustvo bilo je upravo pozicija urednika na internet portalima, ali je istraživanje pokazalo da, i unatoč toj činjenici, potreba za treninzima namijenjenim urednicima slabo kotira.

Portali u Hrvatskoj imaju u prosjeku 2,43 stalno zaposlena novinara, odnosno urednika. U Srbiji je taj broj 3,13 zaposlenih po internet portalu, što uključuje stalne zaposlenike, stalne freelancere i volontere. Zanimljivo je i da 29 posto ispitanih portala u Hrvatskoj funkcionira sa samo jednim zaposlenim. U Srbiji na taj način funkcionira 20 posto ispitanih medija – u redakciji osim glavnog urednika ne postoji drugi urednik ili novinar.

Među stalno zaposlenima 49 posto novinara i urednika ima manje od 30 godina, dok ih je 48 posto starijih od 45 godina. Slična je situacija i u Srbiji, gdje je 40 posto zaposlenih u redakcijama mlađe od 30 godina, a 48 posto novinara i urednika je starije od 45 godina.

Među najvećim problemima koji se tiču zaposlenih ističu se potreba za besplatnim treninzima ili mentorstvom, nedostatak adekvatnog radnog osoblja i nemogućnost da se zaposleni odgovarajuće plate. Dvije trećine ispitanih medija, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, redovno isplaćuje svoje stalne zaposlenike, dok ostali ne mogu odgovoriti na takve zahtjeve.

Istraživanje je pokazalo da online mediji u Hrvatskoj ostvaruju značajnije financijske rezultate nego njihove kolege u Srbiji. Na pitanje jesu li u prošloj godini ostvarili profit, pozitivno je odgovorilo 58 posto ispitanih medija u Hrvatskoj i samo 36 posto u Srbiji. Karakteristično za medije u Srbiji je da ih većina ima jedan dominantan izvor financiranja koji pridonosi ukupnom budžetu s više od 50 posto. Među takvim medijima najviše je onih koji primarno ovise o javnim fondovima. U Hrvatskoj, u medijima s jednim dominantnim izvorom financiranja, novac dolazi iz komercijalnih izvora, primarno od oglašavanja.

Društvene mreže i dinamika objavljivanja sadržaja

Sve ispitane web stranice u istraživanju imaju svoju Facebook stranicu. Druga najpopularnija mreža je Twitter, a slijede YouTube, Instagram i Google+. 

Facebook stranice lokalnih online medija u Srbiji u prosjeku imaju 9145 lajkova, a dnevno se na tim stranicama objavljuje u prosjeku 6,54 postova. Prosječan broj lajkova Facebook stranica u Hrvatskoj je 11.848, s prosječnim brojem od 10,5 postova u toku dana. Istraživanje je pokazalo i znatno višu stopu plaćenih sadržaja na društvenim mrežama u Hrvatskoj.

Navika korištenja linkova u tekstovima rijetka je pojava u online medijima u Hrvatskoj i Srbiji, koji ih često uopće ne koriste ili imaju samo jedan link po članku koji najčešće vodi do originalne stranice u slučaju preuzimanja sadržaja. Istraživanje je pokazalo i da manje od polovice web stranica u Srbiji i Hrvatskoj imaju dostupnu i mobilnu aplikaciju.

U istraživanju je sudjelovalo 39 lokalnih online medija iz Srbije i 21 iz Hrvatske. Cjelokupno istraživanje na engleskom jeziku dostupno je ovdje. 

Izvor: Media centar