Izvještaj se temelji na praćenju izbora od 26. listopada do 12. studenog 2015. Iako misija nije uključivala OESS/ODIHR-ove promatrače na terenu, stručni tim analizirao je izborno zakonodavstvo i izborne procese te donio jasne smjernice za poboljšanje izbornog procesa u Hrvatskoj. Iako se izborima u Hrvatskoj daje uglavnom pozitivna ocjena, OESS/ODIHR ističe i nekoliko kritičkih momenata uz konkretne prioritetne i ostale preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva i slobode medija.
Jedna od važnijih preporuka odnosi se na dekriminaliziranje klevete, uvrede i sramoćenja u skladu s međunarodnim standardima slobode izražavanja, kao i uvođenje mjera za osiguranje uredničke neovisnosti medija o vlasniku medija.
Agenciji za elektroničke medije, savjetuje OESS, trebala bi se dati veća i formalnija uloga kako bi mogla pomoći Državnom izbornom povjerenstvu u primjeni izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na reguliranje medijske kampanje.
U tom smislu je potrebno jasnije urediti procedure i ovlasti institucija u slučajevima kršenja pravila kojima se uređuje izborna promidžba i medijsko praćenje izbora. Medijima bi trebalo omogućiti organiziranje više od jednog sučeljavanja, misli OESS/ODIHR.
Izvještaj se dotakao i odluka Ustavnog suda, kojima su dijelovi izbornog zakona ukinuti neposredno prije izbora bez obzira na dobru praksu i međunarodne standarde suzdržavanja od promjena izbornih pravila godinu dana prije izbora, ali - sukladno hrvatskom Ustavnom sudu - takvo pravilo za njega ne vrijedi. OESS-ova misija stoga navodi kako je Ustavni sud bio kritiziran zbog takve odluke, te da mu je zbog te i nekih drugih odluka narušena reputacija.
Kao posljedica odluke Ustavnog suda kao pravovaljane su prihvaćene liste koje nemaju najmanje 40% kandidata/kandidatkinja oba spola, iako je ranijim izmjenama Zakona o izboru zastupnika bilo propisano da takve liste ne mogu biti pravovaljane. OESS/ODIHR preporučuje efikasnije i proporcionalnije kazne za nepoštivanje odgovarajuće zastupljenosti spolova na listama.
U smislu nadzora financiranja izborne promidžbe DIP-u je potrebno osnažiti kapacitete kao neovisnom tijelu nadležnom za nadzor financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe, te je potrebno objavljivati financijske izvještaje izborne promidžbe i na stranicama DIP-a.
Na kraju, kad je riječ o preferencijalnom glasanju, ističe se da je ono bilo široko prihvaćeno od birača, ali da je prag od 10% unutar kandidacijske liste i dalje visok.
Uz ove preporuke OESS/ODIHR-a, a Republika Hrvatska je članica OESS-a, ostaje mnogo posla za novu Vladu, Ministarstvo uprave, Hrvatski sabor, Ustavni sud i DIP kako bi se napokon uredilo zapostavljeno izborno zakonodavstvo. GONG, a i ostala stručna javnost, godinama je iznosila prijedloge za poboljšanja izbornog zakonodavstva, međutim dosad nije bilo dovoljno sluha za dovođenje u red izbornih i referendumskih pravila.
Izvor: GONG