Prema Muižnieksovom izvještaju, objavljenom ovoga mjeseca, osobito negativan učinak na slobodu izražavanja imaju kaznena djela protiv časti i ugleda, a hrvatske se vlasti pozivaju da ta djela što prije dekriminaliziraju. U svom odgovoru Vlada tvrdi da je Kazneni zakon RH iz 2013. godine sasvim usklađen s modernim pravom i donosi rješenja koja su prihvatila i druga europska zakonodavstva.
„Godine 2015. su Kaznenom zakonu dodani amandmani čije je svrha da jasnije odredi preduvjete koji isključuju nezakonite optužbe za djela protiv časti i ugleda, čime je opseg djela sužen“, navodi se u odgovoru Vlade.
U izvještaju je Muižnieks isticao zabrinutost zbog nasilja koje je utjecalo na slobodu izražavanja novinara i njihovu ulogu „psa čuvara“ koja je važna u svakom demokratskom društvu. Vlada u svom odgovoru tvrdi da su „istrage provedene u skladu s postojećim zakonima kako bi se ubuduće takvi postupci spriječili te kako bi se osigurala atmosfera u kojoj novinari mogu slobodno i profesionalno raditi svoj posao“.
Također, Vlada u odgovoru tvrdi da nasilje protiv novinara javno osuđuju tijela javne uprave i novinarska društva te da se svako kršenje novinarskih prava istražuje kako bi se takvo ponašanje kaznilo. Ministarstvo unutarnjih poslova, pak, naglašava da svaki prijavljeni napad, prijetnju ili zastrašivanje njihovi službenici istražuju i da se traže počinitelji te da se o tome podnose izvještaji nadležnim tijelima.
U vezi s primjedbama na HRT, istaknutima u izvještaju, Vlada naglašava da Članak 4. zakona o medijima izrijekom zabranjuje cenzuru i određuje da nitko nema pravo utjecati na sadržaj programa medija zlorabeći svoj položaj ni na bilo koji način ograničavati slobodu medija.
Vezano uz Muižnieksov poziv hrvatskim vlastima da zaštite neovisnost Agencije za elektroničke medije, osobito nakon razrješenja svih Vijeća za elektroničke medije, Vlada je odgovorila da je razrješenje uslijedilo nakon to je Hrvatski sabor zaključio da Izvještaj Agencije nije prihvatljiv.
U odgovoru Vlade navodi se da Hrvatska potpuno podržava stajalište da neprofitni mediji pozitivno pridonose pluralizmu, promociji demokracije, demokraciji i multikulturalizmu.
„Treba naglasiti da financijska podrška države nije ukinuta tim medijima jer oni financiranje dobivaju za svoje programe iz Fonda za promicanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija od Agencije za elektroničke medije. Dakle, neprofitni mediji i dalje dobivaju državne potpore“, tvrdi Vlada u odgovoru, dodajući da Ministarstvo kulture i dalje sufinancira određene neprofitne medije na temelju potrebe financiranja javnih kulturnih praksi.
Povjerenik Muižnieks je s delegacijom bio u posjetu Hrvatskoj od 25. do 29. travnja ove godine. Tijekom posjeta razgovarao je s državnim službenicima, strukturama koje se bave ljudskim pravima i nevladinim organizacijama. Osim medija, ovaj izvještaj skreće pažnju na pitanja prava u tranziciji i socijalnu povezanost, prava imigranata, izbjeglica i tražitelja azila.
Izvještaj donosi zaključke povjerenika i preporuke hrvatskoj Vladi. Možete ga preuzeti ovdje.
Odgovor Vlade na zaključke povjerenika možete pročitati ovdje.
Pripremile: Vesna Arsovski i Ema Tarabochia