HRT-om treba upravljanje manirom dobrog gospodara, za što je potreban tim, treba vratiti profesionalizam i etičnost u poslovanje, ljudima treba pružiti priliku da se razviju, istaknuo je Ante Serjanović koji ima bogato radno iskustvo na HRT-u, ali i nekim drugim tvrtkama. Važnim drži vratiti vjerodostojnost i kredibilitet HRT-u. "Ima prostora za to, poglavito u Informativnom programu gdje treba unaprijediti izvještavanje", rekao je.

Svjestan je kako je HRT zanemarila mlade, a "bolnom" točkom označava digitalizaciju arhiva, za što bi se dio sredstava mogao osigurati iz europskih fondova. Mladima i djeci treba se, kaže, obraćati kroz nove platforme i tehnologije, ali paralelno raditi i na sadržaju te na kanalu distribucije. Kako to postići nemam odgovor iz rukava, iskren je Serjanović i spominje pozive kreativcima, hibridnu televiziju, itd. Suglasan je kako HRT ima stožernu uloga u promicanju hrvatskog jezika i kulture, da posebnu pažnju treba posvetiti govoru, na koji prigovara trećina gledatelja.

Markota: HRT centar medijske i kulturne industrije

Sadašnji v.d. glavnog ravnatelja Blago Markota HRT vidi kao centar medijske i kulturne industrije, perjanicu hrvatskog društva koja uz političku podršku može značajno pridonijeti jačanju javne sfere, demokracije i cijele kulturne industrije. 'Otkriva' kako na HRT-u ima puno područja i pitanja koja nisu definirana.

Ponekad imamo osjećaj da brod vodimo bez osnovnih instrumenata, priznaje Markota na opasku Gorana Beusa Richembergha (HNS) da je vodstvo HRT-a svojedobno odbilo objaviti sve podatke o plaćama, da se vođenje emisije od 40 minuta plaća 2.000, a kratki format o tome "kako se friga" košta 9.000 kuna. Poručuje i da se obveze koje zadaje Sabor moraju ispuniti, potvrđuje da je dio ljudi imao "zlatne padobrane" koje je svojom odlukom ukinuo. Neće biti tužbi, jedan je slučaj još u pregovorima, kaže Markota.

Za razvoj domaćih formata bitnim označava povratak kreativne slobode unutar kuće. Ljudi moraju biti stimulirani, nužna je revizija svih pravilnika da se vidi kako ljude motivirati, navodi Markota, koji vjeruje da u kući ima potencijala. Suglasan je da je HRT praktično izgubio mladu generaciju. Mladi su na 'digitaliji' u koju treba ulagati, a ulaganja su sada minimalna, tvrdi i dodaje kako HRT mora ići za mladima, ali da nema tu strategiju, "kao ni ukupnu strategiju HRT-a".

Napominje da su pokrenute izmjene Etičkog kodeksa, da je nužna reorganizacija informativnog programa, ali i drugih segmenata kuće, da je kad je riječ o manjinama na HRT-u podržan prijedlog snimanja dokumentarnog filma o pripadnicima nacionalnih manjina u Domovinskom ratu.

Jurčević: Pretplata će s vremenom otpasti

Preobrazba HRT-a je nužnost, u prvoj godini glavni ravnatelj mora dati strategiju petogodišnjeg razvoja kuće, treba povećati ulaganje u ljude, rekao je sveučilišni profesor, povjesničar Josip Jurčević.

Mjesto glavnog ravnatelja smatra izazovom, najvećom prednosti HRT-a drži Arhiv i financijsku stabilnost, a problematičnim upravljački model, odnosno "klanovske odnose i bitke za pozicije". Procjenjuje da će pretplata s vremenom "otpasti", što zbog aktualnih europskih trendova, što zbog činjenice da se kupuje sve manje televizora.

Jurčević odbacuje kritike iz oporbe da nije upravljao "bilo kakvim sustavom". U HV-u sam upravljao golemim sustavom, vođenje znanstvenih projekata je složen posao, vodio sam projekt osnivanja jedne regionalne televizije koja je proglašena najboljom malom televizijom u Europi, ističe Jurčević. Kad je riječ o programu za manjine, konkretno Rome, smatra da manjinske sadržaje ne treba 'getoizirati' u tjedne emsije, nego ih integrirati u program.

Bivši glavni ekonomist HRT-a, sada sveučilišni predavač Ante Rončević ključnim označava stabilizaciju poslovanja HRT-a. "HRT, koja mora biti prepoznatljiva, utopila se u drugim medijskim subjektima, mora se približiti pretplatnicima. U tehnološkom smislu kuća je zapuštena, zaostaje u kadrovskom smislu, više pozornosti treba posvetiti ljudskim potencijama, treba oživjeti novinarske audicije", kaže Rončević.

I dugogodišnji novinar i urednik Ivica Zadro glavnim problemom HRT-a označava veliko tehnološko zaostajanje, upozorava da javni servis sluša sve starija publika i da se to treba promijeniti. Uz to, treba praviti bolji ustroj, sada imamo dvostruku liniju 'zapovijedanja', pa se često ne zna tko je za što odgovoran, sistematizacija već dugo nije napravljena, pobrojao je probleme.

Naglasak treba staviti na različitost različitih medijskih platformi, radio je dosta zapostavljen iako ima puno novih mogućnosti, HRT-u treba barem desetogodišnja shema, razrađena po kanalima i skupinama, treba znati što gdje ide, da nam se sadržaji ne preklapaju, poručio je Zadro.

Kazimir Bačić, nekadašnji šef HRT-ove Tehnologije koji se na HRT-u zaposlio prije 33 godine, kazao je kako mu je vizija da nacionalni radio i televizija u budućnosti slijede načela javnog medijskog servisa, da program bude važan, informativan, zabavan i edukativan, da se HRT-u osigura stabilno i neovisno financiranje. Uloga javnog servisa nije da "lovi" gledanost komercijalnih televizija, ali apsolutno je važno da bude gledan i relevantan, rekao je Bačić koji lošu gledanost HRT-a tumači gubljenjem povjerenja u prezentaciju Informativnog programa.

Uvijek ima prostora za uštede, ali način produkcije za velike događaje propisuje vlasnik nositelja prava, odgovara Bačić na prozivke Gorana Beusa Richembergha (HNS) za neracionalnosti u kojem na prijenosu utakmice radi 70 ljudi.

Bačić nije mogao reći ništa o kriminalu, odnosno lanjskoj krađi desetak kamera, tumačeći da se to nije dogodilo u njegovoj radnoj jedinici, nego u Produkciji.

Krešimir Čokolić, koji također ima bogato radno iskustvo na HRT-u, za sebe kaže da je programski čovjek, ističe da je bitno što HRT proizvodi, da je vrijednost televizije njen kadar. Imamo dobre urednike, novinare, ali se nije ozbiljno investiralo u budućnost, upozorio je.

Na opaske da je u vrijeme kad je bio v.d. glavnog urednika HTV-a 3 bilo pritužbi na taj program, uzvraća da je bilo i pohvala. Priznaje da se HRT udaljio od mladih, da mora naći ljude koji će prepoznati vrijeme i njihove potrebe, dati im prostor.

Na sličnom je tragu i razmišljanje bivše v.d. ravnateljice Produkcije HRT-a Sanje Ivančin. Predlagala sam da HRT otvori specijalizirani dječji kanal, jer tako se vežu gledatelji, kaže Ivančin koja smatra da dječji program treba biti u HRT-ovoj produkciji, te da treba stvoriti partnerski odnos HRT-a i nezavisnih proizvođača. Kaže i da je odnos programa i produkcije godinama tretiran kao da su neprijatelji, a zapravo trebaju biti partneri.

Bivša direktorica prodaje na HRT-u Mirela Despot svoj je program usmjerila na transformaciju HRT-a u modernu, pozitivnu televiziju. Bolji, kvalitetniji i entuzijastičniji program osigurala bi time da se i sami zaposlenici osjećaju tako. Okretanje zaposlenicima bila bi joj prva mjera kako bi kod njih stvorila entuzijazam, polet. Želim da HRT postane kreator pozitivne kolektivne stvarnosti i da ljudima vrati osmjeh na lice, ističe Despot.

Glasovanje o prijedlogu koji će ići na plenarnu sjednicu Sabora bit će na sljedećoj sjednici Odbora, najavio je njegov predsjednik Jasen Mesić.

Izvor: Hina