Aktualno > Vijesti

Od 25. svibnja obvezna primjena Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR)

02.05.2018.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana slobode medija u Novinarskom domu održan je okrugli stol na temu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka u zemljama EU (GDPR), čija puna primjena počinje 25. svibnja 2018. i čije se odredbe u potpunosti odnose i na medije.

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka 27. travnja ove godine, a njime se detaljnije reguliraju određena područja koja nisu do kraja regulirana Uredbom, pojasnila je Branka Bet-Radelić, načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

"Uredba je dala mogućnost da se nacionalnim zakonodavstvom propiše drugačije postupanje u odnosu na obradu podataka od strane medija, ali naš zakonodavac takvu mogućnost nije iskoristio te se Uredba u potpunosti primjenjuje na medije kod svake obrade osobnih podataka", rekla je Bet-Radelić.

Osobni podatak definiran je kao svaki podatak koji služi identificiranju neke fizičke osobe poput imena i prezimena, adrese, OIB-a, podataka o stručnoj spremi i slično, a svaka radnja nad osobnim podacima smatra se obradom osobnih podataka. "Prilikom obrade podataka od strane medija potrebno je osigurati privolu osobe čiji se podaci obrađuju te voditi računa o opsegu tj. količini podataka i svrsi prikupljanja podataka", navela je Bet-Radelić.

Podsjetila je da će Agencija za zaštitu osobnih podataka moći kazniti prekršitelje ovisno o karakteru prekršaja u iznosu od 0,5% do 4% ukupnog globalnog prometa.

Ako se GDPR gleda doslovno, on nije naklonjen medijima, ocijenio je stručnjak za informatičku sigurnost Lucijan Carić. „Vjerojatno će razumni demokratski sustavi ugraditi u GDPR posebna postupanja ili izuzetke koje sama regulativa dozvoljava. Ako se ne ugrade posebna postupanja za, primjerice, medije i novinare, onda se primjenjuje sam GDPR koji je dosta kompleksan i nedorečen te se može tumačiti na različite načine“, smatra Carić.

Upozorava da će regulator, što je u Hrvatskoj Agencija za zaštitu osobnih podataka, imati velik prostor za interpretaciju i svaki će slučaj prosuđivati iz konteksta, što ukazuje na nedostatak jasnih kriterija. Dodao je da su sami podaci u regulativi jako opširno definirani, kao i njihovo strukturiranje. „Ako obrađujete i strukturirate podatke, morate poštivati sve odredbe kako se odnositi prema podacima, kako ih čuvati, kako poštivati sva prava „ispitanika“, uključujući i pravo da ti podaci budu izbrisani kada ispune svoju svrhu.“

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa uvjerena je da primjena GDPR-a neće bitno promijeniti dosadašnji način izvještavanja te da neće bitno utjecati na ostvarivanje prava na pristup informacijama. „Do problema bi moglo doći ako se tijela javne vlasti u nekim slučajevima počnu neosnovano pozivati na zaštitu osobnih podataka. Tako mogu odugovlačiti proces ostvarivanja prava na pristup informacijama. Svaki se zakon može zloupotrijebiti, ali je onda na regulatoru da svoj posao radi stručno, neovisno i nepristrano“, istaknula je Musa.

Smatra da su slučajevi poput Cambridge Analytice razlog zašto je Europska unija donijela GDPR. „Prikupljanje enormne količine podataka iz javnih i nejavnih izvora, njihovo strukturiranje, prikazivanje i objava moralo je biti stavljeno pod neku vrstu kontrole. GDPR se prvenstveno odnosi na takvu vrstu obrade podataka i mislim da je to glavni „target“ ove uredbe, a ne novinarski posao i bilo koji oblik javnog informiranja“, zaključila je.

Na konferenciji su sudjelovali i Ivana Žiljak, viša savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Ana Keglović Horvat, konzultantica i stručnjakinja za društvene mreže i web te online komunikacije (AKH Consulting), Melisa Skender (GONG) i predsjednik HND-a Saša Leković.

Okrugli stol održan je povodom Dana slobode medija u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva (HND).

Snimku konferencije možete poslušati ovdje.

Piše: Ema Tarabochia

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana slobode medija u Novinarskom domu održan je okrugli stol na temu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka u zemljama EU (GDPR), čija puna primjena počinje 25. svibnja 2018. i čije se odredbe u potpunosti odnose i na medije.

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka 27. travnja ove godine, a njime se detaljnije reguliraju određena područja koja nisu do kraja regulirana Uredbom, pojasnila je Branka Bet-Radelić, načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

"Uredba je dala mogućnost da se nacionalnim zakonodavstvom propiše drugačije postupanje u odnosu na obradu podataka od strane medija, ali naš zakonodavac takvu mogućnost nije iskoristio te se Uredba u potpunosti primjenjuje na medije kod svake obrade osobnih podataka", rekla je Bet-Radelić.

Osobni podatak definiran je kao svaki podatak koji služi identificiranju neke fizičke osobe poput imena i prezimena, adrese, OIB-a, podataka o stručnoj spremi i slično, a svaka radnja nad osobnim podacima smatra se obradom osobnih podataka. "Prilikom obrade podataka od strane medija potrebno je osigurati privolu osobe čiji se podaci obrađuju te voditi računa o opsegu tj. količini podataka i svrsi prikupljanja podataka", navela je Bet-Radelić.

Podsjetila je da će Agencija za zaštitu osobnih podataka moći kazniti prekršitelje ovisno o karakteru prekršaja u iznosu od 0,5% do 4% ukupnog globalnog prometa.

Ako se GDPR gleda doslovno, on nije naklonjen medijima, ocijenio je stručnjak za informatičku sigurnost Lucijan Carić. „Vjerojatno će razumni demokratski sustavi ugraditi u GDPR posebna postupanja ili izuzetke koje sama regulativa dozvoljava. Ako se ne ugrade posebna postupanja za, primjerice, medije i novinare, onda se primjenjuje sam GDPR koji je dosta kompleksan i nedorečen te se može tumačiti na različite načine“, smatra Carić.

Upozorava da će regulator, što je u Hrvatskoj Agencija za zaštitu osobnih podataka, imati velik prostor za interpretaciju i svaki će slučaj prosuđivati iz konteksta, što ukazuje na nedostatak jasnih kriterija. Dodao je da su sami podaci u regulativi jako opširno definirani, kao i njihovo strukturiranje. „Ako obrađujete i strukturirate podatke, morate poštivati sve odredbe kako se odnositi prema podacima, kako ih čuvati, kako poštivati sva prava „ispitanika“, uključujući i pravo da ti podaci budu izbrisani kada ispune svoju svrhu.“

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa uvjerena je da primjena GDPR-a neće bitno promijeniti dosadašnji način izvještavanja te da neće bitno utjecati na ostvarivanje prava na pristup informacijama. „Do problema bi moglo doći ako se tijela javne vlasti u nekim slučajevima počnu neosnovano pozivati na zaštitu osobnih podataka. Tako mogu odugovlačiti proces ostvarivanja prava na pristup informacijama. Svaki se zakon može zloupotrijebiti, ali je onda na regulatoru da svoj posao radi stručno, neovisno i nepristrano“, istaknula je Musa.

Smatra da su slučajevi poput Cambridge Analytice razlog zašto je Europska unija donijela GDPR. „Prikupljanje enormne količine podataka iz javnih i nejavnih izvora, njihovo strukturiranje, prikazivanje i objava moralo je biti stavljeno pod neku vrstu kontrole. GDPR se prvenstveno odnosi na takvu vrstu obrade podataka i mislim da je to glavni „target“ ove uredbe, a ne novinarski posao i bilo koji oblik javnog informiranja“, zaključila je.

Na konferenciji su sudjelovali i Ivana Žiljak, viša savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Ana Keglović Horvat, konzultantica i stručnjakinja za društvene mreže i web te online komunikacije (AKH Consulting), Melisa Skender (GONG) i predsjednik HND-a Saša Leković.

Okrugli stol održan je povodom Dana slobode medija u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva (HND).

Snimku konferencije možete poslušati ovdje.

Piše: Ema Tarabochia