Ocjenjivački odbor Zbora novinara za okoliš HND-a za nagrade Velebitska degenija za 2016. godinu u skladu s propozicijama natječaja radio je u sastavu: 

1. Silva Celebrini, predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a, predsjednica Odbora

2. Darko Alfirev, član, HEP

3. Lidija Komes, članica, novinarka, veleposlanica Hrvatske za Europske destinacije

    izvrsnosti (EDEN - European Destinations of Excellence)

4. Darko Horvatić, član, urednik HTV

5. Nada Kolega, članica, HOPS

6. Marina Bujan, članica, novinarka HINA

7. Davorin Marković, član, Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode

Na natječaj je stiglo:

- za tisak i Internet 17 radova 9 novinara,

- za fotografiju i fotoreportaže 10 radova 3 novinara

- za radio 5 radova 4 novinara

- za televiziju 14 radova 9 novinara

Povjerenstvo je odluke o dodjeli nagrada za radove objavljenje u tisku, internetu, na radiju i televiziji u razdoblju od 1. ožujka 2016. do 28.veljače 2017. godine donijelo je većinom glasova.

Nagrade dobivaju:

1. Tanja Rudež, novinarka Jutarnjeg lista za najbolji prilog u tisku i internetu „Hrvat koji čisti oceane“

Među pristiglim radovima za tisak i internet Ocjenjivački odbor najboljim je ocijenio pristigle radove novinarke Jutarnjeg lista Tanje Rudež izdvojivši posebno tekst pod naslovom „Hrvat koji čisti oceane“, objavljen 22. kolovoza 2016.godine. Jednako kvalitetnima ocijenio je i druga dva rada Tanje Rudež i to„Hans Joachim Schellnhuber: Da, deklarirani sam agnostik, ali papa Franjo me imenovao svojim ambasadorom“, objavljen 19. studenog 2016. godine i tekst „Još 226 biljnih vrsta moglo bi nestati poput jabučnog karanfila“, objavljen 12. svibnja 2016. godine.

Tanja Rudež dugogodišnja je znanstvena novinarka Jutarnjeg lista koja preispituje i ulogu tehnološkog napretka u ekologiji i očuvanju okoliša i prirode. Razgovor s poznatim znanstvenikom i vodećim svjetskim klimatologom Schellnhuberom jedan je od onih koji podižu vrijednost novinara i novinarstva. Tu je i zabrinjavajuća inventura ugroženih biljaka i vrsta u Hrvatskoj na koju ne ostajemo ravnodušni. A zatim i intrigantna, zanimljiva i sasvim nova priča o revolucionarnom sustavu za eliminaciju i prikupljanje plastičnog otpada iz mora koji je izumio Nizozemac hrvatskog podrijetla Boyan Slat, čiji otac živi u Istri.

Ne trebamo naglašavati da je Tanja Rudež svojim novinarskim radom pridonijela popularizaciji znanosti, a Britansko udruženje znanstvenih pisaca proglasilo ju je 2015. godine najboljom europskom znanstvenom novinarkom.

Velebitska degenija za najbolji novinarski rad objavljen u tisku i na internetu u području zaštite okoliša odlazi u prave ruke.

2. Ivan Čorkalo, novinar Nova TV, za najbolji televizijski prilog „Smeće u Jasenovcu“

Kada je riječ o istraživačkoj novinarskoj priči, gotovo bez premca je priča „Smeće u Jasenovcu“ autora Ivana Čorkala, ispričana na način emisije „Provjereno“ Nove TV, objavljena 27. listopada 2016. godine.

„Ekološka bomba ili samo lokalno smetlište?“, zapitao se kolega Čorkalo nakon dojave mještana Jasenovca da se četvrtkom i petkom navečer te praznikom mjestom širi nesnosan smrad. Tako je krenuo u istraživački pohod na smetlište i u potragu za prozvanim direktorom komunalnog poduzeća.

Nakon priloga brojne su inspekcije izašle na teren i otkrile nepravilnosti, te je nekim tvrtkama odmah zabranjeno odlaganje otpada.

Ivan Čorkalo je izvještavao iz ratnih zona i o sukobima iz Sirije, a u ekipi „Provjerenog“ je od 2016. godine.

3. Tea škrinjarić, novinarka Radio Quirinus, za najbolji radijski prilog autorica emisije „Čuvarkuća“ 

U kategoriji radijskih priloga Ocjenjivački sud je ocijenio pozitivnim aktivno uključivanje lokalnih radio postaja u teme koje se tiču zaštite okoliša i prirode pa tako i sve veći broj prijavljenih emisija na naš natječaj.

Sisački Radio Quirinus sa emisijom „Čuvarkuća“ autorice Tee škirnjarić ostavio je poseban dojam zbog raznolikosti sugovornika, zbog izuzetnog pristupa djeci predškolskog uzrasta , njihovog promišljanja o okolišu i poruke o značaju edukacije od malih nogu. O projektu edukacije, ulozi odgojno obrazovnih ustanova i usmjeravanju djece u ekološki osviještene sudionike govori i voditeljica projekta eko škole a sve se isprepliće pametnim mislima i zaključcima malenih o zaštiti prirode i životne okoline. Emisija koju s užitkom i ponosom slušate pomalo i postiđeni zrelošću razmišljanja djece predškolskog uzrasta svjesni još veće odgovornosti za planet koji im ostavljamo.

4. Mirko Janković, fotoreporter časopisa Sensa, za najbolju fotografiju-fotoreportažu autor fotoreportaže „Život na održivom imanju“

Protekle godine uveli smo nagradu za  najbolju fotografiju ili fotoreportažu a ove godine prvi put ćemo i dodijeliti Velebitsku degeniju u toj kategoriji. A nije se bilo lako odlučiti među prispjelim radovima vrlo kvalitetnih fotoreportaža i fotografija koje svjedoče o šteti koju nanosima okolišu i onih koje govore o pozitivnoj i ljepšoj strani kada čovjek svojim ponašanjem doprinosi očuvanju okoliša. Prevladala je misao da oni koji čine dobro okolišu , pozitivno utječu na svijest građana i njihovu edukaciju te  zaslužuju nagradu. Tako Velebitska degenija odlazi u ruke Mirka Jankovića već iskusnog fotoreportera za fotoreportažu  „Život na održivom imanju“ a riječ je o ekološkom recikliranom imanju Vukomerić objavljenu u časopisu Sensa. Među fotografijama posebno izdvajamo seriju o   autohtonoj  turopoljskoj kući koja je bila kamen temeljac imanja.

Silva Celebrini, predsjednica Povjerenstva za nagradu Velebitska degenija 

Dosadašnji dobitnici

Velebitska degenija jedina je novinarska nagrada za područje zaštite okoliša s tradicijom dugom punih 19 godina. Kada je tvrtka APO tada novoosnovanom Zboru novinara za okoliš 1998. godine predložila sponzoriranje takve nagrade, prva predsjednica Zbora pokojna kolegica Lidija Firšt oduševljeno je to prihvatila. Podsjetimo da je pisanje o temama s područja zaštite okoliša bilo ograničeno na nekoliko eko novinara koji su u svojim matičnim kućama nastojali progurati te teme i ukazati na probleme na objektivan, a ne senzacionalistički način. Zahvaljujući trudu novinara okupljenih u Zboru novinara za okoliš, jačala je svijest građana o potrebi brige za njega, te su teme o prirodi i okolišu i u medijima postajale sve češće. U pisanju o tome sve su aktivniji i brojni portali koji postaju i mjesta objave takvih tema kroz istraživačko novinarstvo. Na prijedlog Lidije Firšt nagrada je dobila ime po velebitskoj degeniji, endemičnoj biljci žutih cvjetova, najrjeđoj vrsti velebitske i hrvatske flore.

Od 2016. godine, umjesto tvrtke APO, članice HEP grupe, koja je prestala s radom, partner Hrvatskom novinarskom društvu je HEP Opskrba.

Ocjenjivački sud u kojem su predstavnici Hrvatskog novinarskog društva – Zbora novinara za okoliš, državnih institucija, struke i HEP-a u projektu Velebitske degenije odabire najznačajnije novinarske radove i nagrađuje njihove autore plaketom, rad kipara Stjepana Divkovića, diplomom i novčanim dijelom.

Prvi put nagrada je dodijeljena 1999. godine (za radove objavljene u 1998.) na Dan planeta Zemlje, a prva je dobitnica bila kolegica Nina Domazet. Te je godine dodijeljena samo jedna Degenija, ali već od sljedeće 2000. godine nagrađuje se po jedan rad s područja tiska, radija i televizije.

Novčana nagrada iznosi 10.000 kuna.

Popis dosadašnjih dobitnika možete vidjeti ovdje. 

Zbor novinara za okoliš HND-a