U povodu Svjetskog dana slobode medija Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je novinarske nagrade za 2020. godinu. 

Za nagrade je ove godine bilo prijavljeno 97 radova u devet kategorija - za pisano, televizijsko, radijsko, internetsko i istraživačko novinarstvo, novinsku fotografiju i snimateljski rad te za životno djelo i novinarku, odnosno novinara godine.
O dobitnicima je odlučivao Ocjenjivački odbor u kojem su bili: Đurđica Klancir (predsjednica Odbora), Ljubica Gatarić (zamjenica), Hrvoje Jelavić, Denis Cerić, Nikola šolić, Tamara Opačić, Damir šarac, Predrag Žukina, Vedran Brkulj, Tina Lakić, Saša Vejnović, Bojana Mrvoš Pavić, Mirjana Radulović, Karmen Valenta, Siniša švec, Vlasta Stamičar, Kristina Dobrenić Jakopović, Nikolina Zavišić, Miroslav Jakovov, Petar Panjkota, Ana Malbaša, Igor Ahmetović, Dragan Nikolić i Nataša Božić šarić. Nagrade su dodijelili ovim novinarkama i novinarima:  

Nagrada Otokar Keršovani za životno djelo

MATO JERKIĆ

Novinar Mato Jerkić član je Hrvatskog novinarskog društva s najdužim aktivnim stažem. Kad je 1978. godine započeo karijeru, novinski su se reci još lijevali u olovu. Tada vjerojatno nije slutio da i novinska profesija zna biti olovno teška. Shvatit će to puno kasnije, kada je u namjeri da sačuva osobni i profesionalni dignitet i unatoč pritiscima koji su u malim sredinama snažniji od onih s kakvima se susreću novinari velikih redakcija, na vlastitoj koži platio cijenu borbe za slobodu medija.

Novinari iz "malih sredina", a Jerkić je iz takvih, Belišća i Valpova, kao i njihov novinarski rad, često, na žalost, prolaze "ispod radara" i ne dospijevaju do šire javnosti s obzirom na njihovih lokalni domet. Ako i dospiju, to se obično događa kada sami postanu vijest, kako je to bilo i u Jerkićevu slučaju kada lokalnom moćniku, poratnih devedesetih, nije dopustio vrijeđanje osoba koje nisu bile u studiju, služenje neistinama i objedama i kada sugovorniku, jednom od tada najmoćnijih političara, nije dopustio da u emisiji istodobno bude i voditelj i gost.

Nakon toga devet je godina bio bez posla pa je osjetio olovnu težinu profesije. Poslije duge pravne bitke bit će vraćen na posao. Nastavio je istim žarom, trudeći se svoj novinarski posao obavljati najbolje što može. Jednako kao kada je pisao o trijumfima proslavljenoga kajakaša Belišća Matiji Ljubeku, kada se bavio malim ljudima u velikom Kombinatu, tvornici papira u Belišću, ili pak običnim pričama iz maloga grada kakvo je njegovo Belišće.

Njegove radijske emisije i novinski tekstovi daleko su odskakali od prosjeka, u njime se iščitavao visoki profesionalizam, nepatvorena kroničarska strast, ljubav prema istini i pravednosti i nadasve odanost postulatima profesije.

U toj profesiji prošao je sve što novinar može proći. Taj samoprijegorni i samozatajni novinar, ustrajan i požrtvovan, odlučan i odličan, čvrst i uspravan bit će, vjerujemo, uzor, ali i poticaj njegovim kolegama iz "malih sredina" i poruka da njihov rad ima dubokog smisla i da velikih novinara ima i na "periferiji".

Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo

GORAN BORKOVIĆ

Kolega Goran Borković u tekstu "Deložirane zbog sitniša" objavljenom u rubrici "Kronika" tjednika Novosti na primjeru jedne samohrane majke opisuje apsurd hrvatskog pravosuđa, licemjerje društva, agoniju ovršnog postupka i nemoć pojedinca pred sustavom.

Riječ je o tekstu koji čitatelja ostavlja bez daha, pisanom bez trunke patetike, a opet duboko emotivnom i sadržajnom. Borković u njemu nikome ne soli pamet, ne optužuje i ne docira, nego smireno opisuje sve zamke i apsurde teškog ovršnog postupka na kojemu se jasno vidi kroz kakvo je posrtanje društvo prolazilo posljednjih desetak godina i, nažalost, još prolazi.

Kolega je u jednom tekstu pokazao koliko su država i pravosudna vlast, kada je zauzet načelno prihvatljiv stav da se dugovi imaju plaćati, ostavili prostora da se u ovršnom postupku izgubi ljudskost. 

Po formi jednostavan, običan tekst o jednostavnim, običnim ljudima snažno je odjeknuo u javnosti precizno ukazavši na problem. Jer deložirati nekoga iz stana zbog početnih deset tisuća kuna usred zime i u jeku COVID-pandemije nadilazi zdrav razum. 

Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju

BORIS šČITAR

Potres koji je prošlo proljeće usred pandemije koronavirusa pogodio Zagreb oštetio je veći broj zajedničkih kulturnih dobara. Fotoreporter agencije Pixsell Boris ščitar zašao je u jedan od njih, pravoslavnu Crkvu Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu, i u njoj ovjekovječio dojmljiv trenutak – tadašnjeg mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića kako razgledava više od 300 četvornih metara oštećenih fresaka.

Osim što je fotografija snimljena po kompozicijskim i tehničkim pravilima, uz poigravanje dnevnim svjetlom i prirodno stvorenim sjenama, ona prikazuje goleme razmjere nastale štete. Zahvaljujući vrhunskoj fotografskoj vještini, ovogodišnji dobitnik nagrade Nikša Antonini je kroz samo jedan kadar poslao i snažnu poruku: da prirodne sile, za razliku od ljudskih bića, ne biraju svoje žrtve. Kako po njihovom socijalnom statutu, tako ni po vjeroispovijesti.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo

IVANA RADALJAC KRUšLIN

Dvije velike nesreće, potres u Zagrebu i pandemija COVID-a 19, obilježile su ne samo naše živote, nego i novinarski rad, koji sada zahtijeva dodatne napore. Upravo je novinarka Radio Sljemena Ivana Radaljac Krušlin svojim radom izravno u radijskom eteru, ali i kvalitetnom radijskom reportažom, pokazala svu raskoš svog znanja, profesionalnosti, ali i empatije.

Jak potres koji je 22. ožujka 2020. godine u 6 sati i 24 minute pogodio Zagreb kolegicu Radaljac Krušlin dočekao je u novinarsko-voditeljskoj smjeni uživo. Unatoč stresu i neizvjesnosti trenutka, ostala je pribrana i posvećena svom radu – objektivnom i pravodobnom informiranju.

Reportažom s COVID-odjela u Dubravi, gdje je zajedno s tonskim snimateljem Krešimirom Horvatom ušla među prvim novinarima, bez patetike je slušateljima prenijela emocije onih koji se mjesecima neumorno bore s bolešću te pokazala kako se zanimljivo i vjerodostojno može informirati i educirati, pokazati realnost koja nas okružuje, ali istodobno i brigu za bližnjega.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo 

ANA MLINARIĆ

Na dan terorističkog napada na Markovu trgu u Zagrebu novinarka Ana Mlinarić i snimatelj Goran Vejnović na mjesto događaja stigli su svega nekoliko trenutaka nakon pucnjave. Čim su se uvjerili da ranjeni policajac dobiva pomoć, uključili su se uživo u program televizije N1. Iako potresena, kolegica je znala da se informacija mora prenijeti jasno, objektivno, bez spekuliranja. To je i učinila. Smireno, artikulirano, s mjerom, bez senzacionalizma, svjesna činjenice da bi svaka izgovorena riječ previše mogla uznemiriti ionako šokiranu javnost. Tim više što se u tim trenucima nije znalo gdje je napadač i postoji li u neposrednoj blizini Markova trga opasnost za sve koji su se ondje zatekli. O njezinoj prisebnosti i zaokruženom pristupu u jednoj od najtežih televizijskih formi – javljanju uživo u izvanrednim situacijama – govori i činjenica da je pokušala dobiti informaciju više i u razgovoru s građanima koji su se zatekli uz Markov trg u vrijeme napada.

Većina članova ocjenjivačke skupine ocijenila je kako je izvještavanje Ane Mlinarić s Markova trga netom nakon terorističkog napada, u godini u kojoj je profesionalno stasala u jedno od zaštitnih reporterskih lica televizije N1, bilo itekakva dodana vrijednost ekskluzivnim snimkama kolege Vejnovića. A bit televizijskog novinarstva i jest upravo to, timski rad. Osobito na terenu, u izvanrednim situacijama. 

Ana Mlinarić provela je na Markovu trgu cijeli dan, javljajući svaki novi detalj o tijeku potrage za napadačem, o zdravstvenom stanju ranjenog policajcu, o blokiranom gradu… U izvanrednom programu bila je satima uživo, bez ijedne učinjene pogreške. Ostavljajući emocije po strani, u maniri najiskusnijih terenskih reportera zadovoljila je jedan od osnovnih postulata kvalitetnog televizijskog izvještavanja – gledatelji su je pozorno slušali i vjerovali u ono što im govori. Od prvog po posljednjeg javljanja uživo tog dana.

Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić 

MIROSLAV BOKAN 

U pandemijskoj, u mnogočemu izazovnoj 2020. godini empatija prema potrebitim skupinama u društvu ponovo je izbila u prvi plan interesa šire javnosti, nametnula se kao tema brojnih televizijskih reportaža. Većina članova ocjenjivačke skupine mišljenja je kako je snimatelj Nove TV Miroslav Bokan, zajedno s reporterkom Majom Medaković, kroz objektiv svoje kamere uspio i više nego zorno oslikati problem beskućništva u Hrvatskoj. Kroz prizmu osobne ljudske drame 48-godišnjaka koji je izgubio sve i odlazi na počinak gladan ako ne dočeka jednu od svega nekoliko desetaka pripremljenih porcija hrane, ispričana je priča o nevidljivoj ili manje vidljivoj Hrvatskoj. Onoj koja gladuje i samuje na zagrebačkoj hladnoći, ali i onoj koja nesebično pomaže najpotrebitijima. 

S istančanim osjećajem za trenutak i snažne emocije beskućnika Ive Džebića, kolega Bokan ljudski i toplo prikazao je dramu čovjeka koji ovisi isključivo o dobroj volji drugih ljudi. Ocrtao je razmjere njegove rezignacije, tuge, pomirenosti sa sudbinom, skrušenosti. Istodobno iz Bokanova kadra izbija i hladnoća zagrebačkog Glavnog kolodvora, bijeda privremenog Đebićeva skloništa u ruševnom zagrebačkom Paromlinu, kronična glad i pothlađenost nesretnika koji 28 dana praktički spava na cesti i žudi za toplim tušem. 

Snimateljski potpis Miroslava Bokana u reportaži o čovjeku utonulom u siromaštvo i napuštenom od bližnjih na najbolji je mogući način upotpunio potresnu priču o sudbini jednog od manje sretnih među nama. Onoga kojemu su konzerva paštete, komad kruha i naranča možda i jedini obrok u nekoliko dana, njegov cijeli svijet.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo 

DENIS MAHMUTOVIĆ

Novinar 24sata Denis Mahmutović nagrađen je za seriju tekstova i javljanja uživo o migrantskoj krizi na granici između Turske i Grčke, a potom i s otoka Lezbosa, početkom ožujka 2020.

Dok se većina svjetskih novinara javljala s grčke strane granice, zaštićena iza kordona policije i udaljena od nasilja, Denis Mahmutović i fotoreporter agencije Pixsell Armin Durgut probili su se s turske strane granice, na prijelazu Pazarkule. Mahmutović je iz tog opasnog okruženja iz sata u sat javljao u live prijenosima na Facebook stranici 24sata, prenosio je najnovije informacije o stanju među migrantima, okružen turskom policijom, specijalcima i vojskom.

Bio je jedini svjetski novinar na tom opasnom mjestu kada se za njim zatrčao policajac u civilu, vičući mu da makne opremu i prijeteći mu pištoljem za pojasom. Njemu i Arminu Durgutu privremeno su oduzeti dokumenti, zaprijetili su im i protjerivanjem, prisilili su ih da brišu materijale, ali je Mahmutović svejedno uspijevao redovito na online platformama 24sata izvještavati o humanitarnoj krizi i kaosu golemih razmjera. Nekoliko je noći proveo na otvorenom s migrantima u gradu Edirne, među vatrama i šatorima dok su nekoliko stotina metara od njega i fotoreportera odjekivali pucnjevi. Unatoč tome, Mahmutović je prenosio priče o ljudskim sudbinama, nesretnim obiteljima koje su zapele na rubu Grčke, izvještavao o različitim motivima i sudbinama ljudi te se tako i suprotstavio svima koji šire ksenofobni strah od migranata i prikazuju ih kao bezimenu, opasnu masu. 

Mahmutović se također ilegalno probio i u najveći migrantski kamp u Europi, na otoku Lezbosu, koji je samo nekoliko mjeseci kasnije izgorio. U svojim javljanjima uživo pokazivao je život migranata na rubu ljudskosti, a bio je i prvi novinar koji je svjedočio zločinačkom potezu paljenja škole za djecu migranata, potezu koji je trebao poručiti migrantima da su – nepoželjni.

Izvještavao je hrabro, suočavao se s barikadama na cesti koje su postavljali lokalni radikali, vješto je kombinirao tekst i video i pokazao iznimnu suradnju s fotografom Arminom Durgutom. Njegove reportaže su i informativne, ali i tople. Prenosi emocije i tjera na promišljanje.

Nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo 

IVAN PANDŽIĆ

"U jeku skandala Janaf, u kojem je otkriveno kako je državna tvrtka namještala milijunske poslove podobnima, Ivan Pandžić prvi je otkrio nevjerojatnu informaciju da je uhićeni šef Janafa Dragan Kovačević preko veze dobio mjesto u Aleji velikana na zagrebačkom Mirogoju i tamo si sagradio grobnicu od pola milijuna kuna. Ali tu nije stao", napisao je urednik 24sata Alen Galović u prijedlogu nominacije kolege Ivana Pandžića za nagradu za istraživačko novinarstvo. Time je naznačio kako Pandžić i oko Dragana Kovačevića i afere Janaf, ali i u mnogim drugim temama, ne staje na jednom tekstu, nego istražuje i razotkriva mnoge segmente afere, "buši" na sve strane i gradi priču, svjedočanstvo o glavnim igračima u hrvatskom razgranatom modelu korupcije.

Kovačevićeva grobnica samo je jedna od velikih istraživačkih novinarskih priča kojima je Pandžić uzdrmao javnost. Pozabavio se i imovinom moćnog tajkuna Petra Pripuza, razotkrio tko plaća Mamićeve zaštitare i limuzinu, kako je mlada nada HDZ-a, načelnica Lovreća, primala državne subvencije za stan u Zagrebu iako živi u obiteljskoj kući s bazenom u Imotskoj krajini, o megalomanskom proširenju projekta donje postaje žičare u Zagrebu, o tome kako je HDZ-ov moćnik Andrija Mikulić u gradskoj Plinari smislio radno mjesto za svoju prijateljicu, kako je poznati bandićevac i direktor Gradskih groblja Patrik šegota sređivao kućice za prodaju cvijeća… I još mnogo toga hrabro je istražio i objavio Pandžić 2020. i tako se izdvojio kao istraživački novinar godine.

Njegovi istraživački tekstovi razotkrivaju anomalije društva i one koji ne prežu od zloupotrebe sustava za svoju korist, koji se rugaju pravosuđu i nastoje opstati na političkoj i društvenoj sceni. Pandžić istražuje i razotkriva, piše jednostavno i jasno te njegovi tekstovi i otkrića dopiru daleko jer on je predstavnik onog najsnažnijeg novinarstva – novinarstva koje beskompromisno otkriva istinu.

Finalisti nagrade Novinarka/Novinar godine su Ana Mlinarić, Andrej Dimitrijević, Berislav Jelinić i Ivan Pandžić. 

ANA MLINARIĆ

Malo je koji od događaja što su obilježili 2020. godinu zaobišao novinarku televizije N1 Anu Mlinarić. A ona je svaki taj posao odradila za udžbenik novinarstva.

Ana Mlinarić obilježila je novinarsku 2020. pokazavši nam kako se radi posao iz centra prirodne katastrofe, gdje se doslovce trese tlo pod nogama, i kako u srcu porušene Banije razgovarati s prestravljenim i unesrećenim ljudima, kada je zagrljaj važniji od mikrofona. I sve to u programu uživo. Pokazala je i kako se staloženo i odgovorno javljati uživo samo trenutak nakon terorističkog napada pred Vladom, dok je napadač još u bijegu, ili s gorućeg prosvjeda u Parizu sa suzavcem u očima. Nije se dala omesti u svom poslu ni u jednom trenutku, koliko god i sama potresena bila. Ukratko, Ana Mlinarić pokazala je kako u javljanju uživo izvijestiti pošteno i objektivno, a pritom ostati mirna i hrabra, topla i empatična.

Njezina godina krenula je iz Pariza prosvjedima "žutih prsluka", kada je zajedno sa snimateljem i izvještavala i bježala od suzavca – sve to, jasno, uživo. Na dan terorističkog napada na Markovu trgu u Zagrebu sa snimateljem Goranom Vejnovićem stigla je na mjesto događaja nekoliko trenutaka nakon pucnjave. Iako i sama potresena, Ana je znala da se vijest mora prenijeti jasno, bez spekuliranja, kako bi građani imali sve informacije. Cijeli je dan ostala na Markovu trgu javljajući svaki novi detalj o tijeku potrage za napadačem, o ranjenom policajcu, o blokiranom gradu... U izvanrednom programu bila je satima uživo bez ijedne greške.

Potom je, na samom izmaku 2020., u trenutku razornog potresa bila u Petrinji. U javljanju uživo iskreno je i krajnje informativno gledateljima prenosila što se događa na mjestu tragedije koja je zadesila Baniju. Dok joj kolege nisu došli u pomoć, nekoliko je sati neprestano bila uživo u programu.

I nakon tog 29. prosinca 2020. Ana se vraćala na Baniju, razgovarala s ljudima, svojim im pričama pokušavala pomoći. Ponekad ih je samo slušala, ponekad i zagrlila. Jer da bi bio dobar novinar, prvo moraš biti veliki čovjek. Uz sva zahtjevna novinarska izvještavanja, Ana je tako otišla i korak dalje, stvorila vrijednost više. Na svakom je svom terenu pokazala kakvo novinarstvo treba biti, učinivši to u rangu najboljih svjetskih reporterki.

ANDREJ DIMITRIJEVIĆ

Zahvaljujući pedantnom istraživanju novinara portala Telegram.hr Andreja Dimitrijevića ministar zdravstva Milan Kujundžić postao je najbrže smijenjeni ministar u vladama premijera Andreja Plenkovića. Prvi nastavak istraživačkog serijala objavljen je na Telegramu 21. siječnja 2020. godine; samo tjedan dana kasnije, ministar zdravstva morao je otići.

Dimitrijević je prvo otkrio kako je obitelj Kujundžić kupila kuću u Zagrebu, no iz ministrove imovinske kartice nije bilo jasno odakle im za to novac. Nakon objave ovog otkrića, Kujundžićeve nekretnine postaju glavna tema u državi.

Sljedeći dan na portalu Telegram.hr objavljen je tekst naslovljen "Ovo je druga kuća ministra Kujundžića i još veći problem; lagao je da vrijedi smiješnih 120.000 eura". U trećem nastavku pod naslovom "Otkrivamo najvažniji krak afere Kujundžić: Vilu su izvukli iz svoje propale tvrtke za 100.000 eura" Dimitrijević je secirao problematično poslovanje privatne tvrtke bivšeg ministra, nakon čega je postalo izvjesno da neće opstati u Vladi.

Nemoguće je u ovoj formi izdvojiti sva otkrića do kojih je Andrej Dimitrijević došao tijekom 2020. godine, stoga izdvajamo najdojmljivija, poput razotkrivanja takozvanog Programa ulaganja u lokalnu zajednicu kojim su HDZ-ovi ministri pod egidom poboljšanja životnih uvjeta u malim sredinama dodijelili milijunske iznose Crkvi. Prvi nastavak serijala tekstova objavljen je na Telegramu u svibnju 2020. pod naslovom "Ekskluziv: Vlada je raspisala natječaj za razvoj lokalnih zajednica. Od 20 milijuna kuna, 17 i pol dobila je Crkva". Nešto kasnije temu su preuzeli i drugi mediji.

Nakon što je u aferi Janaf uhićen saborski zastupnik Dražen Barišić, HDZ ga je u Hrvatskom saboru zamijenio Matom Čičkom. Istražujući, pak, novog zastupnika, Dimitrijević je otkrio kako je Čičak, kao načelnik Općine Rugvica, izmijenio prostorni plan da bi prenamijenio svoja i očeva zemljišta u građevinska, a uskoro i kako je kuća u kojoj zastupnik Čičak živi nelegalna, dok pomoćnu nije prijavio.

BERISLAV JELINIĆ

Glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u 2020. godini objavio je brojne tekstove koji su razotkrili afere o kojima se tjednima pisalo i govorilo u gotovo svim medijima.

18. veljače 2020. otkrio je i objavio tekst o glavnom državnom odvjetniku Draženu Jeleniću, odnosno priču o njegovoj pripadnosti masonima, nakon čega je bilo razvidno da je u sukobu interesa u slučaju iznude poznatog oftalmologa Nikice Gabrića. Nakon tog otkrića, samo dan poslije, Jelenić je podnio ostavku.

25. veljače 2020. otkrio je pozadinu smjene predsjednika Uprave Zagrebačke banke Miljenka Živaljića zbog masovnog nepoštivanja procedura vezanih uz provjere sumnji na pranje novca, posebno u slučaju velikih klijenata. Doslovce odmah potom članovi Uprave Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić podnijeli su ostavke.

Obje teme tjednima su dominirale u hrvatskim medijima, što je u fokus zbog pranja novca uvelo i Milana Popovića, poduzetnika poznatijega kao "kralja bakra", čemu je Nacional 3. ožujka 2020. posvetio i naslovnicu.

Od početka ožujka do kraja travnja 2020. Jelinić je objavio niz tekstova vezanih uz pandemiju koronavirusa koji su aktualni i danas – kako spašavati život pacijenta i sačuvati zdravstveni sustav. Kroz ponašanje Marija Zovaka, ravnatelja Kliničkog bolničkog centra "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, u javni je prostor uveo temu neodgovornog ponašanja liječnika u pandemiji.

22. i 29. rujna 2020. Jelinić otkriva kako se DORH upleo u predizbornu kampanju u aferi Janaf; objavio je niz detalja o tome kako Uskok nije uhitio Dragana Kovačevića prilikom primopredaje novca zato što se u istom prostoru zatekao suprug sada bivše predsjednice Jakov Kitarović, i to točno na dan početka predsjedničke kampanje, što je moglo značajno utjecati na ishod predsjedničkih izbora.

29. prosinca 2020. otkrio da je premijer Andrej Plenković zatajio komplikacije nakon što je obolio od COVID-a 19 – da mu se u drugom tjednu bolesti stanje pogoršalo, da je obolio od upale pluća te da su ga pod okriljem noći odveli u specijalističku bolnicu na Jordanovac u Zagrebu, što je ured premijera službeno priznao tek nakon upita Nacionala.

IVAN PANDŽIĆ

Lista afera koje je novinar 24sata Ivan Pandžić istražio i otkrio javnosti u 2020. godini predstavlja dosad neviđen niz skandala, kriminala, prevara i korupcijskih radnji kojima se bavio krajnje sustavno i utemeljeno. Zbog njegovih istraživačkih tekstova mijenjali su se zakoni, pokretale se istrage, propali mnogi mutni poslovi i spašeni nepravedno optuženi ljudi, dok su politički kriminalci zbog Pandžića morali strahovati za svoju bespravno stečenu imovinu.

Grobnica šefa Janafa: Ivan Pandžić otkrio je da je predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević preko veze dobio mjesto u Aleji velikana na Mirogoju i tamo si sagradio grobnicu od 500.000 kuna. Otkrio je njegovih osam stanova, bonuse, zapošljavanja...

Pripuzova kućica koja izgleda kao vila: Pandžić je istražio i objavio priču o vili u kojoj živi vlasnik C.I.O.S. grupe Petar Pripuz.

Dinamo plaća Mamićeve zaštitare i automobil: premda je Zdravko Mamić osuđen da je iz Dinama s bratom i suradnicima izvukao 116 milijuna kuna, taj isti Dinamo bjeguncu Mamiću plaća zaštitare i automobil u Hercegovini. I to je otkrio Ivan Pandžić.

Subvencije za načelnicu Lovreća: Pandžić otkriva da Anita Nosić prima državne subvencije za stan u Zagrebu iako živi u kući s bazenom u okolici Imotskog.

Afera žičara: otkrio je pozadinu poskupljenja projekta žičare u Zagrebu, koja će s kamatama stajati više od 710 milijuna eura.

Kućice na Mirogoju: četiri prodajne kućice na Mirogoju dodijeljene su tek osnovanim tvrtkama, koje su ponudile 10 kuna više od konkurencije. Pandžić je otkrio da iza tih tvrtki stoji bivša pjevačica, a da je posrednik u nabavi bila tvrtka u kojoj je sestra direktora groblja.

Bandićev namještaj: Pandžić je sastavio cjenik Bandićeva namještaja te otkrio da je arhitektu Anti Vrbanu, koji mu je uređivao stanove, darovao stan.

Uhljebnica u Plinari: Zagrebačka plinara ima novu šeficu Službe za nabavu, analitiku, marketing i izvještavanje. Tu je funkciju, međutim, na koju je došla Ena Ercegovac (25), za prijateljicu izmislio zagrebački HDZ-ovac Andrija Mikulić.

Uhljebi, pranje novca, poplava: Ivan Pandžić objavio je kako sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček (SDP) uhljebljuje u gradskom vodovodu, kako Bandić plaća savjetnika za jednu cestu, kako su tvrtke osnovane za 10 kn dužne stotine milijuna kuna državi, a prvi je izvijestio i o ljudima koji su spriječili poplavu u Trnju provalivši u prostorije Hrvatskih voda i podignuvši branu za koju odgovorni nisu ni znali.