Aktualno > Vijesti

Novinari ocijenili: Vlada Zorana Milanovića najotvorenija, Sanaderova najgora

23.02.2016.

Istraživanje Press Insights-a pokazuje kako je bivša Vlada s prosječnom ocjenom od 3,53 bila do sada najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću. Vlada Jadranke Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6, Vlada Ive Sanadera ocijenjena je s 2,5, dok je ona Ivice Račana dobila prosječnu ocjenu 3,44. Čak 90 posto ispitanih novinara navodi kako ipak najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima.

59% ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, što se može dovesti u korelaciju s činjenicom da je 2015. bila izborna godina. S druge strane, 37% ispitanih novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.

što se tiče bivšeg premijera, 33% ispitanika ipak tvrdi kako nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40% ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili. U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne.

“Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove”, naglasio je jedan od pokretača Press Insights-a, Maro Alavanja.

Neformalne informacije najkorisnije

Kad su u pitanju dužnosnici zaduženi za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića, Nikola Jelić, ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera.

S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak, glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana. S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera, najslabije je ocijenjen dužnosnik (2,3), a u stopu ga prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić (2,6) i Zlatko Mehun, glasnogovornik iz doba Sanaderova mandata (3,4).

Nadalje, gotovo svi novinari, 9 od 10 ispitanih, navode kako najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima. Vrlo pozitivna mišljenja dobio je i nagrađivani Odjel za online komunikaciju Vlade RH, što pokazuje da novinari i građani (kroz upite i odgovore) blagonaklono gledaju na korištenje društvenih mreža od strane Vlade - komunikacijski trend započet dolaskom Vlade Zorana Milanovića.

U istraživanju Press insights, koje su pokrenuli studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja, sudjelovalo je 27 novinara koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića te općenito sektor politike od 2000. godine.

Najmoćniji - najzatvoreniji

Istraživanje odnosa vladinih i državnih tijela prema novinarima Zbora istraživačkih novinara i GONG-a iz 2014. pokazalo je da su za novinarska pitanja najzatvorenija državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći te da Državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade i s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane.

Novinari su državnim tijelima izrazito zamjerili nejednak tretman i prekomjernu upotrebu neformalnih kanala komuniciranja s medijima te diskrimininaciju s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija iz kojeg dolaze, kao i osobna novinarska i urednička poznanstva s predstavnicima državnih tijela i voditeljima ureda za odnose s javnošću.

Vrednujući na skali od 1 do 5 uobičajenu kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela, novinari su najlošije ocjene dali Ministarstvu financija (2,3), Ministarstvu kulture  (2,7), središnjem uredu Vlade (2,8), Ministarstvu pravosuđa (2,8), Ministarstvu poljoprivrede (2,8), Ministarstvu gospodarstva (2,7) i Ministarstvu unutarnjih poslova.

Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima prema kvaliteti i brzini odgovora bili su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstva uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9) i obrane (3,8).

Također, istraživanje je pokazalo da velika većina novinara zamjera Vladi nedostatak izravne komunikacije s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti.

Istraživanje otvorenosti tijela vlasti provedeno je na uzorku od 117 novinara nacionalnih medija od 7. travnja do 7. svibnja 2014. godine.

Pripremila: Ema Tarabochia

Izvor: gong.hr, pressinsights.com

Istraživanje Press Insights-a pokazuje kako je bivša Vlada s prosječnom ocjenom od 3,53 bila do sada najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću. Vlada Jadranke Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6, Vlada Ive Sanadera ocijenjena je s 2,5, dok je ona Ivice Račana dobila prosječnu ocjenu 3,44. Čak 90 posto ispitanih novinara navodi kako ipak najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima.

59% ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, što se može dovesti u korelaciju s činjenicom da je 2015. bila izborna godina. S druge strane, 37% ispitanih novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.

što se tiče bivšeg premijera, 33% ispitanika ipak tvrdi kako nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40% ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili. U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne.

“Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove”, naglasio je jedan od pokretača Press Insights-a, Maro Alavanja.

Neformalne informacije najkorisnije

Kad su u pitanju dužnosnici zaduženi za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića, Nikola Jelić, ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera.

S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak, glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana. S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera, najslabije je ocijenjen dužnosnik (2,3), a u stopu ga prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić (2,6) i Zlatko Mehun, glasnogovornik iz doba Sanaderova mandata (3,4).

Nadalje, gotovo svi novinari, 9 od 10 ispitanih, navode kako najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima. Vrlo pozitivna mišljenja dobio je i nagrađivani Odjel za online komunikaciju Vlade RH, što pokazuje da novinari i građani (kroz upite i odgovore) blagonaklono gledaju na korištenje društvenih mreža od strane Vlade - komunikacijski trend započet dolaskom Vlade Zorana Milanovića.

U istraživanju Press insights, koje su pokrenuli studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja, sudjelovalo je 27 novinara koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića te općenito sektor politike od 2000. godine.

Najmoćniji - najzatvoreniji

Istraživanje odnosa vladinih i državnih tijela prema novinarima Zbora istraživačkih novinara i GONG-a iz 2014. pokazalo je da su za novinarska pitanja najzatvorenija državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći te da Državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade i s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane.

Novinari su državnim tijelima izrazito zamjerili nejednak tretman i prekomjernu upotrebu neformalnih kanala komuniciranja s medijima te diskrimininaciju s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija iz kojeg dolaze, kao i osobna novinarska i urednička poznanstva s predstavnicima državnih tijela i voditeljima ureda za odnose s javnošću.

Vrednujući na skali od 1 do 5 uobičajenu kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela, novinari su najlošije ocjene dali Ministarstvu financija (2,3), Ministarstvu kulture  (2,7), središnjem uredu Vlade (2,8), Ministarstvu pravosuđa (2,8), Ministarstvu poljoprivrede (2,8), Ministarstvu gospodarstva (2,7) i Ministarstvu unutarnjih poslova.

Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima prema kvaliteti i brzini odgovora bili su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstva uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9) i obrane (3,8).

Također, istraživanje je pokazalo da velika većina novinara zamjera Vladi nedostatak izravne komunikacije s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti.

Istraživanje otvorenosti tijela vlasti provedeno je na uzorku od 117 novinara nacionalnih medija od 7. travnja do 7. svibnja 2014. godine.

Pripremila: Ema Tarabochia

Izvor: gong.hr, pressinsights.com