Kolokvij su zajednički organizirali Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko novinarsko društvo i Novi Gordogan, udruga za kulturu.

O životu i djelu Josipa Horvata govorit će brojni stručnjaci i istraživači Marina Bagarić, Nenad Ivić, Branko Ostajmer, Milan Vrbanus, Stjepan Ćosić, Boris Beck, Damir Agičić, Branko Matan, Nikolina šimetin šegvić i Mario Stipančević. 

Horvat se obrazovao u Zagrebu, gdje je 1914. završio Trgovačku akademiju. Od 1913. surađivao je u novinama Obzor, a 1926. postao je glavni urednik Jutarnjeg lista, obavljajući tu dužnost do 13. travnja 1941.

Godine 1939. postao je tajnikom vrhovnog športskog tijela Banovine Hrvatske Hrvatske športske sloge skupa s Ivom šustom. Tijekom Drugog svjetskog rata radio je u Hrvatskom izdavačkom bibliografskom zavodu (HIBZ), surađujući osobito na Hrvatskoj enciklopediji. Nakon jeseni 1945. djelovao je kao slobodni istraživač.

Inače, povjesničari smatraju Horvata važnim predstavnikom hrvatskog liberalizma. Najpoznatije su Horvatove povijesno-publicističke knjige Politička povijest Hrvatske (Zagreb 1936–1938), Kultura Hrvata kroz 1000 godina (1. dio 1939, 1. i 2. dio 1942) i Hrvatski panoptikum (Zagreb 1965).

Napisao je i biografije nekih od ključnih osoba hrvatske povijesti: Frana Supila (Zagreb 1938), Ante Starčevića (Zagreb 1940) i Ljudevita Gaja (Beograd 1960; prošireno izdanje postumno, Zagreb 1975).

Autor je knjige Povijest novinstva Hrvatske 1771–1939 (Zagreb 1962), donedavno jedine povijesti hrvatskog novinarstva. Posebno su zanimljivi Horvatovi memoari: Živjeti u Hrvatskoj 1900–1941 i Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943–1945. Kolokvij, koji se održava 9. svibnja, su organizirali Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko novinarsko društvo i Novi Gordogan, udruga za kulturu.

HND