Aktualno > Analize

Novi statut za jednostavniji i efikasniji rad HND-a

05.04.2019.

Piše: Tihomir Ponoš, predsjednik Odbora za Statut

I ova skupština, zakazana za petak 5. Travnja, na svom će dnevnom redu imati raspravu o Statutu. U prijedlogu novog statuta nekoliko je bitnih promjena u odnosu na postojeći Statut, usvojen u prosincu 2018. godine. Novi statut predlaže novu, bitno drugačiju unutarnju organizaciju udruge, koja bi trebala biti modernija i omogućiti jednostavnije i efikasnije odlučivanje, ne zanemarujući pri tome kvalitetu odluka. Najvažnija predložena promjena je ukidanje i Izvršnog i Središnjeg odbora, koji bi bili zamijenjeni Upravnim odborom.

Ovom zgodom riječ je o novom, bitno drugačijem statutu od onoga koji je na dnevnom redu bio tri uzastopna prosinca, od 2016. do 2018. godine. Izvršni odbor je zaključkom od 26. studenoga prošle godine zatražio Odbor za Statut da započne rad na potpuno novom statutu HND-a i da posao završi, ako je ikako moguće, do 15. veljače ove godine kako bi se pravodobno mogla provesti rasprava unutar HND-a o Nacrtu prijedloga statuta HND-a i kako bi taj dokument pravodobno bio pripremljen za skupštinu zakazanu za travanj.

Bitno drugačija unutarnja organizacija 

U Prijedlogu novog statuta nekoliko je bitnih promjena u odnosu na postojeći Statut, usvojen u prosincu 2018. godine. Novi je statut rađen u sklopu okvira Strateškog plana HND-a, usvojenog na skupštini u prosincu 2016. godine. Novi statut predlaže novu, bitno drugačije unutarnju organizaciju udruge, koja bi trebala biti modernija i omogućiti jednostavnije i efikasnije odlučivanje, ne zanemarujući pri tome kvalitetu odluka. Najvažnija predložena promjena je ukidanje i Izvršnog i Središnjeg odbora, a njih bi zamijenio Upravni odbor. Taj bi Odbor, kako mu i sam naziv kaže, upravljao HND-om. Stvaranje Upravnog, umjesto dosadašnjih Izvršnog i Središnjeg odbora, znači stvaranje tijela koje kumulira ovlasti dva tijela čije se ukidanje predlaže. To znači stvaranje na papiru moćnoga tijela, ali statutom u toj moći uvelike ograničenog tijela. Ograničenja su postavljena samom Upravnom odboru i to posebno kada je riječ o materijalnom poslovanju Društva i upravljanju financijama udruge. Upravo zbog toga su Upravnom odboru postavljena jasna ograničenja u vezi s kupnjom, prodajom i otpisom vrijednosti osnovnih sredstava, a postavljena su i ograničenja vezana uz usvajanje projekata.

Upravni odbor preuzima i neke ovlasti nekih drugih tijela čije je ukidanje predviđeno Prijedlogom statuta. Konkretno je riječ o ukidanju Upravnog odbora Novinarskog doma. Naime, to tijelo brine o načinu upravljanja Novinarskim domom, a samim time ono zapravo djeluje kao podskup postojećeg Nadzornog odbora, koji je zadužen za nadzor cjelokupnog poslovanja udruge. Kako bi se pojednostavnilo upravljanje udrugom, posao iz djelokruga Upravnog odbora Novinarskog doma dan je Upravnom odboru. Nadalje, predviđeno je ukidanje Komisije za članstvo. U nizu udruga o članstvu odlučuje Upravni odbor (ili njemu po ovlastima slično tijelo), a Upravnom odboru dani su jasni rokovi u kojima nužno mora odgovoriti na zamolbu za članstvom.

Stvaranje tijela koje ima velike ovlasti, uz sva predviđena ograničenja, iziskivalo je i stvaranje protuteže takvom tijelu, a to je Nadzorni odbor. On je postojao i do sada, ali u ovom Prijedlogu statuta ovlasti Nadzornog odbora su proširene, jasnije definirane i upravo je on tijelo koje bdije ne samo nad zakonitošću poslovanja nego i nad razumnim raspolaganjem novcem i drugim materijalnim vrijednostima (uključujući i one vrijednosti o kojima je brinuo Upravni odbor Novinarskog doma). Nadzorni odbor ima ne samo nadzornu nego i kontrolnu funkciju nad Upravnim odborom, a činjenica da mu je propisano da se mora sastajati najmanje jednom u dva mjeseca trebala bi jamčiti da će on biti efikasna brana u slučaju da Upravni odbor pokuša donijeti po financijsko stanje, materijalno poslovanje i imovinu udruge loše odluke.

Visoki stupanj suglasnosti 

Odbor za statut je Nacrt novoga statuta usvojio uz visoki stupanj suglasnosti, a točka oko koje nije postigao suglasnost je način izbora predsjednika HND-a i zbog toga je predložio dva rješenja. Jedno je sadašnje – predsjednika bira Skupštine, a drugo je zasnovano na načelu „jedan član – jedan glas“. Odbor za statut razradio je osnovne odredbe koje se tiču izbora prema načelu „jedan član – jedan glas“, a u slučaju da skupština odluči da se predsjednika HND-a ubuduće tako bira, bit će potrebno razraditi poseban Pravilnik o izboru predsjednika HND-a, de facto izborni zakon za izbor predsjednika HND-a.

Predviđene su i određene promjene koje se tiču kandidiranja. Naime, sadašnji Statut propisuje da osobe koje se kandidiraju za dužnost predsjednika ili za članstvo u Izvršnom odboru moraju biti članovi skupštine. Odbor za statut predložio je da osobe koje se kandidiraju za predsjednika ili člana budućeg Upravnog odbora moraju biti redovni članovi HND-a. Postojeća odredba stvara dvije vrste članova HND-a: one koji se zato što su članovi skupštine mogu kandidirati za sve funkcije i tijela HND-a i one koji zato što nisu članovu skupštine imaju već kandidaturom ograničen pristup funkcijama i tijelima HND-a. Predviđen je preduvjet za tu kandidaturu (za predsjednika ili člana Upravnog odbora): osim statusa redovnog člana traži se i da kandidat ima najmanje pet godina neprekinutog staža kao redovni član. Isti preduvjet – pet godina neprekinutog statusa redovnog člana – predviđen je i za kandidate za članove Nadzornog odbora.

Odbor za statut predvidio je još barem dvije bitne promjene. Prva se tiče organizacijskog ustroja HND-a koje je sada trostepeno (ogranci, zborovi, županijsko vijeće) – predviđena je mogućnost formiranja četvrtog stupa, a to je Vijeće regionalnog županijskog saveza. Ta je promjena posljedica stanja na terenu. Da bi se osnovalo Županijsko vijeće, na području županije moraju djelovati najmanje tri ogranka. Budući da postoji niz županija u kojima, nažalost, ne djeluju tri ogranka, nužno je omogućiti okrupnjavanje županijskih vijeća u savez. U protivnom bismo mogli izgubiti i ono malo ogranaka koje imamo u nekim županijama, a rad HND-a u njima mogao bi potpuno zamrijeti.

Druga bitna promjena odnosi se na mogućnost pomlađivanja članstva. Naime, otvorena je mogućnost da u pridruženo članstvo budu primljeni studenti novinarstva koji su završili najmanje četiri semestra studija i koji imaju novinarsko iskustvo.

Usvajanje ovog Prijedloga statuta označilo bi kraj višegodišnjih napora na promjeni temeljnog dokumenta HND-a, a iza tih napora krije se pokušaj modernizacije i poboljšanja unutarnje organizacije i funkcioniranja HND-a na korist svojih članova i novinarske profesije.

Piše: Tihomir Ponoš, predsjednik Odbora za Statut

I ova skupština, zakazana za petak 5. Travnja, na svom će dnevnom redu imati raspravu o Statutu. U prijedlogu novog statuta nekoliko je bitnih promjena u odnosu na postojeći Statut, usvojen u prosincu 2018. godine. Novi statut predlaže novu, bitno drugačiju unutarnju organizaciju udruge, koja bi trebala biti modernija i omogućiti jednostavnije i efikasnije odlučivanje, ne zanemarujući pri tome kvalitetu odluka. Najvažnija predložena promjena je ukidanje i Izvršnog i Središnjeg odbora, koji bi bili zamijenjeni Upravnim odborom.

Ovom zgodom riječ je o novom, bitno drugačijem statutu od onoga koji je na dnevnom redu bio tri uzastopna prosinca, od 2016. do 2018. godine. Izvršni odbor je zaključkom od 26. studenoga prošle godine zatražio Odbor za Statut da započne rad na potpuno novom statutu HND-a i da posao završi, ako je ikako moguće, do 15. veljače ove godine kako bi se pravodobno mogla provesti rasprava unutar HND-a o Nacrtu prijedloga statuta HND-a i kako bi taj dokument pravodobno bio pripremljen za skupštinu zakazanu za travanj.

Bitno drugačija unutarnja organizacija 

U Prijedlogu novog statuta nekoliko je bitnih promjena u odnosu na postojeći Statut, usvojen u prosincu 2018. godine. Novi je statut rađen u sklopu okvira Strateškog plana HND-a, usvojenog na skupštini u prosincu 2016. godine. Novi statut predlaže novu, bitno drugačije unutarnju organizaciju udruge, koja bi trebala biti modernija i omogućiti jednostavnije i efikasnije odlučivanje, ne zanemarujući pri tome kvalitetu odluka. Najvažnija predložena promjena je ukidanje i Izvršnog i Središnjeg odbora, a njih bi zamijenio Upravni odbor. Taj bi Odbor, kako mu i sam naziv kaže, upravljao HND-om. Stvaranje Upravnog, umjesto dosadašnjih Izvršnog i Središnjeg odbora, znači stvaranje tijela koje kumulira ovlasti dva tijela čije se ukidanje predlaže. To znači stvaranje na papiru moćnoga tijela, ali statutom u toj moći uvelike ograničenog tijela. Ograničenja su postavljena samom Upravnom odboru i to posebno kada je riječ o materijalnom poslovanju Društva i upravljanju financijama udruge. Upravo zbog toga su Upravnom odboru postavljena jasna ograničenja u vezi s kupnjom, prodajom i otpisom vrijednosti osnovnih sredstava, a postavljena su i ograničenja vezana uz usvajanje projekata.

Upravni odbor preuzima i neke ovlasti nekih drugih tijela čije je ukidanje predviđeno Prijedlogom statuta. Konkretno je riječ o ukidanju Upravnog odbora Novinarskog doma. Naime, to tijelo brine o načinu upravljanja Novinarskim domom, a samim time ono zapravo djeluje kao podskup postojećeg Nadzornog odbora, koji je zadužen za nadzor cjelokupnog poslovanja udruge. Kako bi se pojednostavnilo upravljanje udrugom, posao iz djelokruga Upravnog odbora Novinarskog doma dan je Upravnom odboru. Nadalje, predviđeno je ukidanje Komisije za članstvo. U nizu udruga o članstvu odlučuje Upravni odbor (ili njemu po ovlastima slično tijelo), a Upravnom odboru dani su jasni rokovi u kojima nužno mora odgovoriti na zamolbu za članstvom.

Stvaranje tijela koje ima velike ovlasti, uz sva predviđena ograničenja, iziskivalo je i stvaranje protuteže takvom tijelu, a to je Nadzorni odbor. On je postojao i do sada, ali u ovom Prijedlogu statuta ovlasti Nadzornog odbora su proširene, jasnije definirane i upravo je on tijelo koje bdije ne samo nad zakonitošću poslovanja nego i nad razumnim raspolaganjem novcem i drugim materijalnim vrijednostima (uključujući i one vrijednosti o kojima je brinuo Upravni odbor Novinarskog doma). Nadzorni odbor ima ne samo nadzornu nego i kontrolnu funkciju nad Upravnim odborom, a činjenica da mu je propisano da se mora sastajati najmanje jednom u dva mjeseca trebala bi jamčiti da će on biti efikasna brana u slučaju da Upravni odbor pokuša donijeti po financijsko stanje, materijalno poslovanje i imovinu udruge loše odluke.

Visoki stupanj suglasnosti 

Odbor za statut je Nacrt novoga statuta usvojio uz visoki stupanj suglasnosti, a točka oko koje nije postigao suglasnost je način izbora predsjednika HND-a i zbog toga je predložio dva rješenja. Jedno je sadašnje – predsjednika bira Skupštine, a drugo je zasnovano na načelu „jedan član – jedan glas“. Odbor za statut razradio je osnovne odredbe koje se tiču izbora prema načelu „jedan član – jedan glas“, a u slučaju da skupština odluči da se predsjednika HND-a ubuduće tako bira, bit će potrebno razraditi poseban Pravilnik o izboru predsjednika HND-a, de facto izborni zakon za izbor predsjednika HND-a.

Predviđene su i određene promjene koje se tiču kandidiranja. Naime, sadašnji Statut propisuje da osobe koje se kandidiraju za dužnost predsjednika ili za članstvo u Izvršnom odboru moraju biti članovi skupštine. Odbor za statut predložio je da osobe koje se kandidiraju za predsjednika ili člana budućeg Upravnog odbora moraju biti redovni članovi HND-a. Postojeća odredba stvara dvije vrste članova HND-a: one koji se zato što su članovi skupštine mogu kandidirati za sve funkcije i tijela HND-a i one koji zato što nisu članovu skupštine imaju već kandidaturom ograničen pristup funkcijama i tijelima HND-a. Predviđen je preduvjet za tu kandidaturu (za predsjednika ili člana Upravnog odbora): osim statusa redovnog člana traži se i da kandidat ima najmanje pet godina neprekinutog staža kao redovni član. Isti preduvjet – pet godina neprekinutog statusa redovnog člana – predviđen je i za kandidate za članove Nadzornog odbora.

Odbor za statut predvidio je još barem dvije bitne promjene. Prva se tiče organizacijskog ustroja HND-a koje je sada trostepeno (ogranci, zborovi, županijsko vijeće) – predviđena je mogućnost formiranja četvrtog stupa, a to je Vijeće regionalnog županijskog saveza. Ta je promjena posljedica stanja na terenu. Da bi se osnovalo Županijsko vijeće, na području županije moraju djelovati najmanje tri ogranka. Budući da postoji niz županija u kojima, nažalost, ne djeluju tri ogranka, nužno je omogućiti okrupnjavanje županijskih vijeća u savez. U protivnom bismo mogli izgubiti i ono malo ogranaka koje imamo u nekim županijama, a rad HND-a u njima mogao bi potpuno zamrijeti.

Druga bitna promjena odnosi se na mogućnost pomlađivanja članstva. Naime, otvorena je mogućnost da u pridruženo članstvo budu primljeni studenti novinarstva koji su završili najmanje četiri semestra studija i koji imaju novinarsko iskustvo.

Usvajanje ovog Prijedloga statuta označilo bi kraj višegodišnjih napora na promjeni temeljnog dokumenta HND-a, a iza tih napora krije se pokušaj modernizacije i poboljšanja unutarnje organizacije i funkcioniranja HND-a na korist svojih članova i novinarske profesije.