Nekad su bili uspješni novinari, radili su godinama najljepši posao na svijetu, ako se na vrijeme napusti, i onda su iz različitih razloga, ali najčešće zbog srozavanja profesionalnih kriterija ili posustajanja izdavača, napustili sedmu silu, te postali uspješni književnici.

Ukratko, ostvareni ljudi koji su jednu profesiju zamijenili drugom, ali nikada nisu prestali sanjati, odnosno nisu bacili koplje u trnje već su samo jedan manji teren, najčešće novinarski tisak, zamijenili onim malo većim – knjigama.

Bivša Vjesnikova novinarka i današnja vlasnica izdavačke kuće Beltra Sandra Pocrnić Mlakar napisala je nedavno knjigu pod nazivom Zagorkini sljedbenici. U njoj na lucidan način, prikazuje trenutačno stanje književnosti, ali sa one druge strane, ponajprije organizacijske i komercijalne, pa stoga analizira i prikazuje stanje u nakladništvu, knjižarama, ali i medijima.
Dakle, stručne analize utemeljene su na bogatom iskustvu i nizu provedenih anketa koje je provela autorica koja se stavlja i u cipele čitatelja, ne samo pisca. Naravno, to može jer je i sama sve to prošla, od klasičnog pristupa čitateljima, pa do poslije određenih aktivnosti vezanih uz traženja pisaca čija će djela objaviti, izazove oko pripreme i objavljivanja knjiga pa do promocija nakon kojih knjiga živi svoj život.

Pocrnić Mlakar ističe da kao diplomirani psiholog radi u medijima, uvjerena da nakladništvo, knjiško i novinsko, može biti alat za prevenciju socijalne patologije, edukaciju, prilagodbu, jačanje kohezije društva i razvoj jezika, osobito u ovako izazovnim vremenima. Prije svega, predlaže pokretanje informativnih i novinarskih uzornih časopisa, uz prateće portale.
Ona drži da je portal ili tisak, medij je nebitan, bitno je novinarski obraditi sadržaj i komunicirati s publikom raznih dobitaka i interesa. Drži da posebnu pozornost treba posvetiti časopisima za mlade jer društvene mreže omogućuju komunikaciju svih sa svima, ali ne mogu zamijeniti novine i cjelovitu informaciju.

Novinarstvo je ključ za stvaranje čitatelja, jer novine mogu zadovoljiti širok raspon čitateljskih interesa i usmjeriti čitatelja prema temama i izvorima koji ih zanimaju, ističe Pocrnić Mlakar.
Ona nije zaboravila niti svoje novinarsko/književne uzore Inoslava Beškera i Igora Mandića. Valja istaknuti da je Mandić godinama bio bez stalnog aranžmana, trpeće otkazivanje suradnje u medijima, koji nisu imali sklonosti za oštricu njegova pera.

Cijeli tekst možete pročitati na zgexpress.net.