Posebna pozornost misije bila je usmjerena na stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, kojoj, prema mišljenju delegata šest istaknutih međunarodnih organizacija za slobodu medija, treba omogućiti uravnoteženo praćenje kampanje za predstojeće parlamentarne izbore 11. rujna ove godine. 

Grupa delegata u izvještaju je zaključila kako je uplitanje vlasti u rad HRT-a ključni problem slobode i neovisnosti medija u Hrvatskoj. U izvještaju se upozorava i na masovno kadrovsko restrukturiranje i paradigmatske promjene programa kao dokaz „pokušaja Vlade na odlasku da kolonizira HRT u svoje svrhe“.

Hrvatski sabor, koji je tada vodila jedva mjesec dana stara koalicija desno naklonjene Domoljubne koalicije i centrističkog Mosta, razriješio je dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a i imenovao vršitelja dužnosti, koji je zatim degradirao i preraspodijelio otprilike 70 novinara i urednika u potezu koji kritičari nazivaju ideološki motiviranom „čistkom“, pojašnjava se u izvještaju.

Pored toga, Vlada Domoljubne koalicije i Mosta u srpnju je omogućila vršitelju dužnosti ravnatelja HRT-a da na položaju ostane do kraja rujanskih izbora. Taj je korak, kaže se u izvještaju, „sumnjiv“ i pojačava optužbe o namjernoj politizaciji HRT-a.

Zadnje promjene, provedene u skladu sa zakonom koji je usvojila prethodna SDP-ova vlada, su u „neskladu s promoviranjem neovisnosti javnog elektroničkog medija“. Zakon treba mijenjati što je brže moguće, kaže se u izvještaju.

Izvještaj donosi sažetak rezultata trodnevne misije u Hrvatskoj u lipnju 2016. koju je predvodila organizacija SEEMO (South East Europe Media Organisation/Medijska organizacija Jugoistočne Europe) i u kojoj su sudjelovali i predstavnici EBU-a (European Broadcasting Union/Europska radiodifuzijska unija), EFJ-a (European Federation of Journalists/Europska federacija novinara), ECPMF-a (European Centre for Press and MediaFreedom/Europski centar za slobodu  tiska i medija), IPI-ja (International Press Institute/Međunarodni Press Institut) i austrijskog ogranka RSF-a (Reporters Without Borders/Reporteri bez granica).

Delegati su održali više od 20 sastanaka s novinarima, urednicima, vladinim dužnosnicima – uključujući i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović – kao i s predstavnicima novinarskih udruga i udruga civilnog društva, kako bi razmotrili probleme slobode i neovisnosti medija u najmlađoj državi članici EU.

Najviše zabrinjava zaključak o porastu nacionalističkog i revizionističkog diskursa u hrvatskoj javnoj sferi, koji se koristi za zastrašivanje kritičkih medija. Vodeće javne ličnosti, uključujući bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, otvoreno su izrazili želju da se „riješe ljevičarskih medija“, a novinare i medijske kuće koji ne pokazuju dovoljno „patriotizma“ rutinski nazivaju izdajicama.

Članovi delegacije osuđuju propust hrvatskih političara da osude prosvjed protiv regulatora elektroničkih medija u siječnju 2016. pri čemu su se izvikivali fašistički pozdravi upereni protiv predsjednice tog tijela srpske narodnosti.

„Ta tišina“, kaže se u izvještaju, „mnogo govori“.

Između ostalog u izvještaju se:

- osuđuje daljnji propust hrvatskih vlasti da se u potpunosti istraže fizički napadi i prijetnje upućene novinarima;

- pohvaljuju nedavne reforme kojima se štite novinari pred Kaznenim zakonom o sramoćenju, no i dalje se potiče Sabor da opozove sve oblike klevete u tom zakonu;

- poziva vlasti da razmotre korake kojima je prestalo financiranje medija na jezicima manjina i neprofitnih medija;

- navodi i „ozbiljan previd“ u praćenju i primjeni zakonskih odredbi u vezi s transparentnošću vlasništva medija;

- ističe potreba za solidarnošću novinarskih organizacija suočenih s prijetnjama slobodi i neovisnosti medija.

Delegacija pozdravlja komentare predsjednice Grabar-Kitarović kojima je, za trajanja misije 22. i 23. lipnja, podržala potrebu za jamstvom neovisnosti HRT-a i za promjenom odredbe o „sramoćenju“.

Delegacija je stigla u Hrvatsku samo dan poslije pada vladajuće koalicije, nakon samo šest mjeseci na vlasti. Padu su izravno prethodile optužbe koje je otkrio tjednik Nacional; naime, da je suprugu predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka plaćao lobist mađarske kompanije MOL, s kojom hrvatska Vlada vodi arbitražni postupak.

Nakon što je izglasano nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću 16. lipnja, Sabor se u srpnju sam raspustio i tako otvorio put parlamentarnim izborima u rujnu.

Izvještaj „Hrvatska: Medijske slobode u turbulentnim vremenima" predstavio je predsjednik HND-a Saša Leković na konferenciji za medije „Integritet medija i novinara u Hrvatskoj“ u Novinarskom domu. Snimku konferencije možete poslušati ovdje.

Izvještaj na hrvatskom jezku možete preuzeti ovdje. 

HND