ZAGREBI 

Pesimizam je obuzeo nekoliko vlasnika i direktora lokalnih televizija s kojima smo razgovarali. Mnogi su u financijskim problemima, tvrde da se javne institucije ne pridržavaju zakonske odredbe po kojoj moraju trošiti minimalno 15 posto sredstava za oglašavanje na regionalnim i lokalnim medijima. A propisanih kazni za takvo ignoriranje zakona nema. Dodatni je problem što marketinške agencije ne žele raditi s lokalnim televizijama. 

“Trenutno su sve lokalne televizije u ogromnim poteškoćama i dobroj većini prijeti stečaj. Narasli su nam svi troškovi, od struje, OiV-a, goriva…dok je s druge strane nevjerojatna količina nameta koje televizije i radiji imaju – tu su HUZIP/ZAMP, HAVC, HRT… Pad prihoda od 2020. do danas je između 25 i 30 posto, što niti jedna ozbiljna djelatnost ne može istrpiti”, otvoreno nam je, upitan kako uspijeva poslovati, odgovorio Saša Engler, direktor i jedan od suvlasnika kanala Mreža Tv, a koji posluje preko zagrebačke tvrtke Nezavisna televizija ( NeT d.o.o. ).

“Najveći je problem što je zakon propisao da sve državne javne institucije i uprava moraju trošiti minimalno 15 posto sredstava za oglašavanje na regionalnim i lokalnim medijima, no toga se nitko ne pridržava, jer nema zakonskih kazni. Dobili smo koncesije, država nam je propisala hrpu obaveza kojih se moramo držati, ali onda nam nije sukladno tim obavezama osigurala načine financiranja. Dakle, nametnulo se privatnim vlasnicima obveze kroz koncesiju, ali im se nije osigurao način da oni kroz tu koncesiju imaju mogućnost zarade. Niti u jednoj djelatnosti nema toliko ograničenja kroz zakone koliko imaju televizije. I to nas sve dovodi u katastrofalne poteškoće u poslovanju. Godinama ni jedna televizija nije ‘pozitivna’ i jedva preživljavamo, pa se postavlja pitanje – nije li cijeli sustav postavljen krivo? Nemoguće da nitko od nas ne zna raditi televizijski posao!”, kaže Engler.

“Propisano nam je sve živo, snima nas se 24 sata i sankcionira za svaki veći prekršaj u emitiranju. Zato svi lokalni programi izgledaju isto. Ako vam netko propiše sve parametre i vremena od kada do kada i u kojoj količini nešto morate emitirati, onda kad se sve stavi na papir vi nemate mogućnosti biti kreativni i, za razliku od konkurencije, ići s drugačijim programom, jer tim odstupanjima nećete zadovoljiti obveze koje je propisao Zakon o elektroničkim medijima (ZEM), a provodi ih Agencija za elektroničke medije (AEM), koja je dodatno donijela još nekoliko pravilnika po kojima moramo raditi. Tu dolazimo do apsurda – dobili ste koncesiju, trebali bi ju iskorištavati i državi plaćati njezin dio, a vi ste toliko ograničeni svime da jedva preživljavate, pa država gubi zaradu ali i kvalitetu informiranja kroz program”, napominje direktor Mreže TV.

‘Zakon su pisali ljudi koji nisu radili na televiziji’

“AEM kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u našim prihodima sudjeluje s osam posto, no taj dio sufinanciranja ne prelazi 50 posto troška emisija koje sufinancira. Prema našoj računici vjerojatno radimo minus s tim emisijama, ali ne možemo si dozvoliti nesudjelovanje jer moramo proizvoditi program… Moglo bi se reći da sva sredstva od AEM-a na godišnjoj razini odu samo na te namete koji nemaju nikakav posebne veze s našim radom i proizvodnjom. Nacionalna Udruga Televizija (NUT) je godinama upozoravala na nelogičnosti u zakonu, ali nažalost taj zakon su pisali ljudi koji nikad nisu radili na televiziji iliradiju ili nisu napravili programsku shemu pa ne razumiju tematiku, već su kroz političke odluke prepisivali dio zakona drugih zemalja. A prvenstveno je tu zakazalo Ministarstvo kulture s nekompetentnim ljudima”, proziva naš sugovornik.

Upitan za ostale prihode, Engler odgovara: “Kao jedna od najvećih regionalnih televizija, imamo naravno i najveće troškove proizvodnje. Zakon nam je propisao da moramo pratiti vijesti s cijelog područja koncesije, te temeljem toga sudjelujemo i u natječajima gradova i općina s našeg područja kako bi mogli financijski pokriti ogromne troškove proizvodnje. Ti prihodi ili udjeli u našoj proizvodnji čine oko 20 posto prihoda. S tim sredstvima ne možemo pokriti trošak proizvodnje programa s područja koncesije. To što imamo ugovor s gradovima i općinama ne utječe na našu objektivnost, mi smo svih 28 godina  nezavisni po tom pitanju. Ostatak prihoda čine marketinške aktivnosti, gdje smo sve regionalne televizije zakinute situacijom u kojoj marketinške agencije ne žele raditi s regionalnim i lokalnim televizijama, jer im je to napor. Lakše je pustiti te kampanje na nacionalnim televizijama koje rade damping cijena i kad vide da mi imamo oglašivača ponude mu oglašavanje za isti iznos na nacionalnom nivou, iako mi lokalno imamo dobru gledanost. Tako da se sav naš napor svede na zaradu onoga što sami ugovorimo”, zaključuje Engler.

Cijeli tekst možete pročitati na zagrebi.hr.