Aktualno > Vijesti

Kulturni i kreativni sektor: Porezni udarac na autorske honorare nepotreban i štetan

23.11.2016.

Usvoji li se prijedlog porezne reforme koji predviđa povećanje poreznog opterećenja na autorski i umjetnički rad, bit će to velik udarac ionako posrnuloj kreativnoj industriji, upozorili su Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i Hrvatsko novinarsko društvo na današnjoj konferenciji u Novinarskom domu.

Autori i umjetnici upozorili su na niz štetnih posljedica predložene porezne reforme koja predviđa uvođenje obveze plaćanja doprinosa na autorske i umjetničke ugovore. Najveći gubitnici reforme bit će oni autori kojima je povremeni rad jedini izvor prihoda, uvjereni su u strukovnim organizacijama.

„Iako se formalno vode kao drugi dohodak, danas su iznimno rijetki autorski honorari u medijima koje autori ostvaruju uz postojeći ugovor o radu, a prema anketi koju je provelo Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca vidi se da među autorima u drugim granama čak dvije trećine njih živi isključivo od honorara“, rekla je članica Izvršnog odbora HND-a Sanja Despot podsjetivši da autori ne uživaju beneficije kakve uživaju osobe u stalnom radnom odnosu poput prava na plaćeno bolovanje ili plaćeni godišnji odmor.

„Baš zbog te nesigurnosti s kojima su suočeni, neobično je od autora tražiti da sudjeluju u konceptima solidarnosti poput zdravstvenog ili mirovinskog fonda“, dodala je Despot.

Prema podacima Porezne uprave, koje prenosi Večernji list, prošle je godine u Hrvatskoj 361.968 građana ostvarilo drugi dohodak koji im je bio jedini ili dodatni izvor prihoda. Građani su lani putem drugog dohotka zaradili neto oko 2,67 milijardi kuna, što znači da ukupna godišnja vrijednost drugog dohotka ne doseže ni polovicu mjesečne vrijednosti neto plaće svih zaposlenih, što iznosi oko 6,5 milijardi kuna.

Procjenjuje se da je od ukupnog broja građana koji ostvaruju drugi dohodak, 13 000 umjetnika i 56 000 autora. Prosječna bruto godišnja zarada umjetnika bila je 35 000 kuna ili oko 3 000 kuna mjesečno, dok je prosječna godišnja zarada autora bila 14 000 kuna ili 1100 kuna mjesečno. Usvoji li se Vladin prijedlog porezne reforme, autor će izgubiti 11,6 posto honorara, što na primjeru bruto honorara u visini prosječne bruto hrvatske plaće od 7764 kune, iznosi oko 900 kuna.

Strukovne organizacije upozorile su i na činjenicu da autori neće imati gotovo nikakve koristi od uplaćivanja doprinosa za mirovinsko. Uzimajući u obzir iznos prosječne mjesečne zarade od 1100 kuna, autori će godišnje u prosjeku ostvariti samo dva mjeseca staža.

'Uzimali bi novac tamo gdje ga nema'

Predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca Matija Raos predstavio je dio podataka istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 500 autora. Preliminarni rezultati pokazuju da 67 posto ispitanika živi isključivo od honorara, 77 posto njih smatra da je njihov rad podcijenjen, a čak 91 posto smatra da će uvođenje reforme potaknuti rad na crno.

Glavni urednik Frakture Seid Serdarević upozorio je da je reforma opasna za kulturno stvaralaštvo: „Reforma će jednako pogoditi autore i poslodavce. Mnogi od njih će odustati od posla jer im se to više uopće neće isplatiti. Takva porezna politika pokazuje da država nema sluha za sektor koji u Europi nosi 6 do 7 posto ukupnog BDP-a i generira mnogo radnih mjesta, i natjerat će većinu ljudi da potraže zanimanja negdje drugdje".

Predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Perica Martinović procijenila je da će se davanja po neto autorskom honoraru povećati za 6-7 posto. „Možemo pretpostaviti da će se udjel angažmana dramskih umjetnika smanjiti u svim programima i projektima“, rekla je Martinović.  

Pisac Edo Popović kazao je kako želi da mu se omogući da živi, jede, plaća režije i radi svoj posao. „Ne očekujem od ministra Marića da čita hrvatske romane, gleda naše predstave, filmove, ali očekujem da makne prste od naših honorara i da nam omogući da radimo svoj posao. Ta porezna politika samo je još jedan pokušaj da se uzme tamo gdje nema“, rekao je Popović.

U raspravi je zaključeno da predlagači reforme nisu ispitali učinke za pojedine kategorije kao što je kulturna i kreativna industrija te je predloženo da se zatraži hitan sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem.

"Nadamo se da stvari nisu sagledane sa svih strana i da bi takav sastanak mogao polučiti neki povoljniji rezultat", zaključila rekla je Sanja Despot dodajući da bi se trebala preispitati i odgovornost ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Obuljen: Plaćanje doprinosa veliko opterećenje za dio umjetnika

Ministrica kulture tvrdi da je Ministarstvo kulture u procesu rasprave o poreznoj reformi upozorilo kako ne bi trebalo opteretiti umjetničke honorare. "Radi se o doista malom poskupljenju bruto iznosa, no svjesni smo da je u situaciji kada ne možemo očekivati veći proračun za kulturu, takvo malo povećanje, odnosno poskupljenje, veliko opterećenje za sve one koji angažiraju umjetnike", rekla je Obuljen nakon aktualnog sata u Saboru dodajući da se i dalje vode razgovori o tome postoji li mogućnost da se barem oni koji samostalno obavljaju djelatnost izuzmu iz izmjena.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je zakon o doprinosima na tragu porezne, socijalne i ekonomske pravednosti i podsjetio da po osnovi drugog dohotka postoje četiri različite kategorije poreza. "U prvoj kategoriji na 100 kuna drugog dohotka plaća se 99,6 kuna dodatnih davanja, dok četvrta kategorija plaća 14 kuna. Ne vidim u čemu je tu toliki problem. Vidimo i sami veliki nesrazmjer u samoj pravednosti po obračunu drugog dohotka", rekao je Marić podsjetivši na smanjenje stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te izuzeće od 30 posto za autorske i 55 posto za umjetničke ugovore. 

Piše: Ema Tarabochia

Usvoji li se prijedlog porezne reforme koji predviđa povećanje poreznog opterećenja na autorski i umjetnički rad, bit će to velik udarac ionako posrnuloj kreativnoj industriji, upozorili su Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i Hrvatsko novinarsko društvo na današnjoj konferenciji u Novinarskom domu.

Autori i umjetnici upozorili su na niz štetnih posljedica predložene porezne reforme koja predviđa uvođenje obveze plaćanja doprinosa na autorske i umjetničke ugovore. Najveći gubitnici reforme bit će oni autori kojima je povremeni rad jedini izvor prihoda, uvjereni su u strukovnim organizacijama.

„Iako se formalno vode kao drugi dohodak, danas su iznimno rijetki autorski honorari u medijima koje autori ostvaruju uz postojeći ugovor o radu, a prema anketi koju je provelo Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca vidi se da među autorima u drugim granama čak dvije trećine njih živi isključivo od honorara“, rekla je članica Izvršnog odbora HND-a Sanja Despot podsjetivši da autori ne uživaju beneficije kakve uživaju osobe u stalnom radnom odnosu poput prava na plaćeno bolovanje ili plaćeni godišnji odmor.

„Baš zbog te nesigurnosti s kojima su suočeni, neobično je od autora tražiti da sudjeluju u konceptima solidarnosti poput zdravstvenog ili mirovinskog fonda“, dodala je Despot.

Prema podacima Porezne uprave, koje prenosi Večernji list, prošle je godine u Hrvatskoj 361.968 građana ostvarilo drugi dohodak koji im je bio jedini ili dodatni izvor prihoda. Građani su lani putem drugog dohotka zaradili neto oko 2,67 milijardi kuna, što znači da ukupna godišnja vrijednost drugog dohotka ne doseže ni polovicu mjesečne vrijednosti neto plaće svih zaposlenih, što iznosi oko 6,5 milijardi kuna.

Procjenjuje se da je od ukupnog broja građana koji ostvaruju drugi dohodak, 13 000 umjetnika i 56 000 autora. Prosječna bruto godišnja zarada umjetnika bila je 35 000 kuna ili oko 3 000 kuna mjesečno, dok je prosječna godišnja zarada autora bila 14 000 kuna ili 1100 kuna mjesečno. Usvoji li se Vladin prijedlog porezne reforme, autor će izgubiti 11,6 posto honorara, što na primjeru bruto honorara u visini prosječne bruto hrvatske plaće od 7764 kune, iznosi oko 900 kuna.

Strukovne organizacije upozorile su i na činjenicu da autori neće imati gotovo nikakve koristi od uplaćivanja doprinosa za mirovinsko. Uzimajući u obzir iznos prosječne mjesečne zarade od 1100 kuna, autori će godišnje u prosjeku ostvariti samo dva mjeseca staža.

'Uzimali bi novac tamo gdje ga nema'

Predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca Matija Raos predstavio je dio podataka istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 500 autora. Preliminarni rezultati pokazuju da 67 posto ispitanika živi isključivo od honorara, 77 posto njih smatra da je njihov rad podcijenjen, a čak 91 posto smatra da će uvođenje reforme potaknuti rad na crno.

Glavni urednik Frakture Seid Serdarević upozorio je da je reforma opasna za kulturno stvaralaštvo: „Reforma će jednako pogoditi autore i poslodavce. Mnogi od njih će odustati od posla jer im se to više uopće neće isplatiti. Takva porezna politika pokazuje da država nema sluha za sektor koji u Europi nosi 6 do 7 posto ukupnog BDP-a i generira mnogo radnih mjesta, i natjerat će većinu ljudi da potraže zanimanja negdje drugdje".

Predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Perica Martinović procijenila je da će se davanja po neto autorskom honoraru povećati za 6-7 posto. „Možemo pretpostaviti da će se udjel angažmana dramskih umjetnika smanjiti u svim programima i projektima“, rekla je Martinović.  

Pisac Edo Popović kazao je kako želi da mu se omogući da živi, jede, plaća režije i radi svoj posao. „Ne očekujem od ministra Marića da čita hrvatske romane, gleda naše predstave, filmove, ali očekujem da makne prste od naših honorara i da nam omogući da radimo svoj posao. Ta porezna politika samo je još jedan pokušaj da se uzme tamo gdje nema“, rekao je Popović.

U raspravi je zaključeno da predlagači reforme nisu ispitali učinke za pojedine kategorije kao što je kulturna i kreativna industrija te je predloženo da se zatraži hitan sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem.

"Nadamo se da stvari nisu sagledane sa svih strana i da bi takav sastanak mogao polučiti neki povoljniji rezultat", zaključila rekla je Sanja Despot dodajući da bi se trebala preispitati i odgovornost ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Obuljen: Plaćanje doprinosa veliko opterećenje za dio umjetnika

Ministrica kulture tvrdi da je Ministarstvo kulture u procesu rasprave o poreznoj reformi upozorilo kako ne bi trebalo opteretiti umjetničke honorare. "Radi se o doista malom poskupljenju bruto iznosa, no svjesni smo da je u situaciji kada ne možemo očekivati veći proračun za kulturu, takvo malo povećanje, odnosno poskupljenje, veliko opterećenje za sve one koji angažiraju umjetnike", rekla je Obuljen nakon aktualnog sata u Saboru dodajući da se i dalje vode razgovori o tome postoji li mogućnost da se barem oni koji samostalno obavljaju djelatnost izuzmu iz izmjena.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je zakon o doprinosima na tragu porezne, socijalne i ekonomske pravednosti i podsjetio da po osnovi drugog dohotka postoje četiri različite kategorije poreza. "U prvoj kategoriji na 100 kuna drugog dohotka plaća se 99,6 kuna dodatnih davanja, dok četvrta kategorija plaća 14 kuna. Ne vidim u čemu je tu toliki problem. Vidimo i sami veliki nesrazmjer u samoj pravednosti po obračunu drugog dohotka", rekao je Marić podsjetivši na smanjenje stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te izuzeće od 30 posto za autorske i 55 posto za umjetničke ugovore. 

Piše: Ema Tarabochia