Aktualno > Vijesti

Komemoracija za Jasnu Babić

31.10.2017.

Hrvatsko novinarsko društvo povodom smrti kolegice i dugogodišnje članice Hrvatskog novinarskog društva Jasne Babić organizira komemoraciju koja će se održati u ponedjeljak, 6. studenog 2017. u 10 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma u Perkovčevoj 2 u Zagrebu.

Novinarka Jasna Babić umrla je u bolnici na Jordanovcu u 60. godini od posljedica teške bolesti.

Jasna Babić dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 1996. godinu, a ove joj je godine dodijeljena nagrada za životno djelo Otokar Keršovani.

U obrazloženju nagrade HND-a bilo je istaknuto da je Babić postala sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj te da je njen doprinos hrvatskom novinarstvu - izniman.

"Nije se gurala u uredništva, nije bila članica uprava, nije jurila za vlasništvom ni za uobičajenim građanskim obiteljskim životom. Posvetila se novinarstvu i ono je sve što ima. Čini se da je od svega najviše povjerenja imala upravo u novinarstvo", pisalo je obrazloženju nagrade.

Jasna Babić novinarstvom se počela baviti u "omladinskoj štampi", a sredinom osamdesetih odlazi u "veliku štampu". Godine 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ulazi u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu otkrivajući brojne društvene i političke afere poslijeratnog tranzicijskog društva. 

Radila je za Danas, Zapad, Večernji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Nacional, 24express, Lupiga.com i druge publikacije. Jasna Babić autorica je i dviju dragocjenih knjiga s početka novog tisućljeća: „Zagrebačka mafija“ (2003.) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i „Urota Blaškić“  (2005.) o „podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine“.

„Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva, onda se, brate mili, može i oduzeti. Onaj tko daje, taj i uzme. Nismo se baš mi novinari pretrgli od toga da sačuvamo svoje pravo na slobodu riječi, slobodu govora i slobodu novine“, poznata je izjava Jasne Babić.

"Nisam fan ni jedne države, ne vjerujem ni u državno vlasništvo, ni u državni aparat, ni u što državno. Mislim da je to jedan veliki parazitski lažnjak, kako god se država zvala, koliko god bila velika, mala, što god se pričalo s te državne govornice", rekla je Jasna u jednom od poslijednih intervjua koji je dala za Novinar. 

 

Izvor: HND

Hrvatsko novinarsko društvo povodom smrti kolegice i dugogodišnje članice Hrvatskog novinarskog društva Jasne Babić organizira komemoraciju koja će se održati u ponedjeljak, 6. studenog 2017. u 10 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma u Perkovčevoj 2 u Zagrebu.

Novinarka Jasna Babić umrla je u bolnici na Jordanovcu u 60. godini od posljedica teške bolesti.

Jasna Babić dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 1996. godinu, a ove joj je godine dodijeljena nagrada za životno djelo Otokar Keršovani.

U obrazloženju nagrade HND-a bilo je istaknuto da je Babić postala sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj te da je njen doprinos hrvatskom novinarstvu - izniman.

"Nije se gurala u uredništva, nije bila članica uprava, nije jurila za vlasništvom ni za uobičajenim građanskim obiteljskim životom. Posvetila se novinarstvu i ono je sve što ima. Čini se da je od svega najviše povjerenja imala upravo u novinarstvo", pisalo je obrazloženju nagrade.

Jasna Babić novinarstvom se počela baviti u "omladinskoj štampi", a sredinom osamdesetih odlazi u "veliku štampu". Godine 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ulazi u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu otkrivajući brojne društvene i političke afere poslijeratnog tranzicijskog društva. 

Radila je za Danas, Zapad, Večernji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Nacional, 24express, Lupiga.com i druge publikacije. Jasna Babić autorica je i dviju dragocjenih knjiga s početka novog tisućljeća: „Zagrebačka mafija“ (2003.) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i „Urota Blaškić“  (2005.) o „podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine“.

„Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva, onda se, brate mili, može i oduzeti. Onaj tko daje, taj i uzme. Nismo se baš mi novinari pretrgli od toga da sačuvamo svoje pravo na slobodu riječi, slobodu govora i slobodu novine“, poznata je izjava Jasne Babić.

"Nisam fan ni jedne države, ne vjerujem ni u državno vlasništvo, ni u državni aparat, ni u što državno. Mislim da je to jedan veliki parazitski lažnjak, kako god se država zvala, koliko god bila velika, mala, što god se pričalo s te državne govornice", rekla je Jasna u jednom od poslijednih intervjua koji je dala za Novinar. 

 

Izvor: HND