Aktualno > Regija i svijet

Kako sigurno izvještavati iz Ukrajine

28.02.2022.

Međunarodna i Europska federacija novinara objavile su prije nekoliko dana protokole i upute za sigurnost novinara u izvještavanju o ratu u Ukrajini. Ponavljamo ih u nastavku:  

Foto: Epa/Andrii Nesterenko

1. Sigurnosni protokoli za kontakte: Redakcije bi trebale imati jasne protokole za ostanak u kontaktu sa svojim osobljem raspoređenim na pokrivanju sukoba u ratnim zonama ili blizu njih. To podrazumijeva korištenje šifriranih uređaja za komunikaciju, određene kontakte te vrijeme i mjesta za takve kontakte kako bi se smanjio rizik od lake identifikacije i lokalizacije. Treba uzeti u obzir i kontakte koji koriste satelitsku opremu kada dođe do zračnih napada zbog rizika od lokalizacije. Oni također mogu biti pod nadzorom te im telefoni mogu biti hakirani ne bi li se slušao njihov razgovor s kontaktima ili im se ometala sredstva komunikacije.

2. Sigurne priče s terena: Novinari ne bi trebali biti u blizini vojnih ili strateških ciljeva kao što su obrambeni položaji, željeznice i skladišta goriva jer će se vjerojatno koristiti višecijevni raketni sustavi, topništvo i teški minobacači, što predstavlja ozbiljnu prijetnju.

Prijenos uživo i PTC u blizini borbi treba izbjegavati jer izlažu novinare identifikaciji i napadima, bilo namjerno ili kada ih se zamijeni za legitimne vojne ciljeve. Umjesto toga, novinare treba poticati da materijale (snimke, fotografije, tekstove i sl.) što je brže moguće vraćaju u redakcije. Na taj način mogu izbrisati materijal koji bi mogao privući neželjenu pažnju.

3. Sigurno putovanje: Ključno je razmotriti kako i kada putujete u zonu sukoba. Nijedan novinar ne smije putovati sam. Preporučljivo je izbjegavati putovanje noću, po lošem vremenu i tijekom zračnog napada. Kad god je to moguće, novinari bi se trebali kretati zajedno, po mogućnosti sa stranim novinarima, jer bi to moglo pružiti određenu zaštitu ako padnu u ruke neprijateljskih vojnika. U konvojima u pokretu držite veću udaljenost u udaljenim područjima, a bliže jedni drugima u urbanim. Ne biste, međutim, trebali putovati u konvoju ako je konvoj percipiran kao meta, posebno ako je riječ o vojnom ili logističkom konvoju.

4. Kako svladati pritisak?
Budite oprezni: Kada izvještavate o oružanom sukobu, može biti pritiska da se dođe najbliže akciji i juri s jedne fronte na drugu, sve kako bi se bilo ispred konkurencije. Bliže nije uvijek i bolje. Razmislite o višem, udaljenijem položaju. Eksplicitne slike rijetko se emitiraju. Novinari bi se trebali oduprijeti porivu da budu ispred drugih u opasnoj situaciji. Njihova je zaštita bolja kada se konzultiraju, djeluju blizu jedni drugima te paze jedni na druge. Moglo bi vam se učiniti da je to sporo novinarstvo, ali je u ratnoj situaciji to možda jedino moguće sigurno novinarstvo.

5. Pružanje ukupne potpore i veze s vojnim stožerima, vladinim uredima, veleposlanstvima

Rješavanje problema: To najbolje rade udruge i sindikati, članice Međunarodne federacije novinara u Ukrajini i/ili Rusiji. Jer se čak i uz najbolji plan može dogoditi da novinari ostanu zarobljeni, iza vojnih položaja ili se naći u unakrsnoj vatri. U takvim se slučajevima, ako uspije uspostaviti vezu, članica IFJ-a može obratiti vojnom zapovjedništvu i nadležnim ministarstvima, kao i veleposlanstvima kako bi osigurala njihovo izvlačenje.

Mnogi novinari putuju s malo ili nimalo znanja o regiji ili primjeni lokalnog ili međunarodnog prava. Novinari bi trebali biti upoznati s relevantnim protokolima Ženevskih konvencija i humanitarnog prava koji definiraju prava neboraca, političkim i pravnim uvjetima u regiji te bi prije odlaska od kuće trebali biti svjesni uloge Međunarodnog odbora Crvenoga križa (ICRC), UN-ovih agencija i regionalnih političkih tijela.

Priprema baze podataka o kontaktima: Za pružanje ove usluge članice IFJ-a u Ukrajini stvorile su bazu podataka s kontaktima domaćih i stranih novinara koji traže njihovu pomoć, s kopijama njihovih putovnica, imenima njihovih medijskih organizacija, brojevima osiguranja i telefonskim brojevima (također kao WhatsApp, Signal, Sat, itd.) koje koriste u Ukrajini. Također bi trebali imati kontakt s veleposlanstvima u Kijevu i Moskvi, kao i s predstavnicima ICRC-a u dvjema zemljama. Ako je moguće, na naslovnicama web-stranicama članova novinarskih udruženja i sindikata treba postaviti stranicu s lakim pristupom na kojoj su novinarima kojima je potrebna pomoć dostupni kontakti za hitne slučajeve i drugi važni brojevi kao što su lokalne ili telefonske linije ICRC-a.

Izvor: EFJ

Međunarodna i Europska federacija novinara objavile su prije nekoliko dana protokole i upute za sigurnost novinara u izvještavanju o ratu u Ukrajini. Ponavljamo ih u nastavku:  

Foto: Epa/Andrii Nesterenko

1. Sigurnosni protokoli za kontakte: Redakcije bi trebale imati jasne protokole za ostanak u kontaktu sa svojim osobljem raspoređenim na pokrivanju sukoba u ratnim zonama ili blizu njih. To podrazumijeva korištenje šifriranih uređaja za komunikaciju, određene kontakte te vrijeme i mjesta za takve kontakte kako bi se smanjio rizik od lake identifikacije i lokalizacije. Treba uzeti u obzir i kontakte koji koriste satelitsku opremu kada dođe do zračnih napada zbog rizika od lokalizacije. Oni također mogu biti pod nadzorom te im telefoni mogu biti hakirani ne bi li se slušao njihov razgovor s kontaktima ili im se ometala sredstva komunikacije.

2. Sigurne priče s terena: Novinari ne bi trebali biti u blizini vojnih ili strateških ciljeva kao što su obrambeni položaji, željeznice i skladišta goriva jer će se vjerojatno koristiti višecijevni raketni sustavi, topništvo i teški minobacači, što predstavlja ozbiljnu prijetnju.

Prijenos uživo i PTC u blizini borbi treba izbjegavati jer izlažu novinare identifikaciji i napadima, bilo namjerno ili kada ih se zamijeni za legitimne vojne ciljeve. Umjesto toga, novinare treba poticati da materijale (snimke, fotografije, tekstove i sl.) što je brže moguće vraćaju u redakcije. Na taj način mogu izbrisati materijal koji bi mogao privući neželjenu pažnju.

3. Sigurno putovanje: Ključno je razmotriti kako i kada putujete u zonu sukoba. Nijedan novinar ne smije putovati sam. Preporučljivo je izbjegavati putovanje noću, po lošem vremenu i tijekom zračnog napada. Kad god je to moguće, novinari bi se trebali kretati zajedno, po mogućnosti sa stranim novinarima, jer bi to moglo pružiti određenu zaštitu ako padnu u ruke neprijateljskih vojnika. U konvojima u pokretu držite veću udaljenost u udaljenim područjima, a bliže jedni drugima u urbanim. Ne biste, međutim, trebali putovati u konvoju ako je konvoj percipiran kao meta, posebno ako je riječ o vojnom ili logističkom konvoju.

4. Kako svladati pritisak?
Budite oprezni: Kada izvještavate o oružanom sukobu, može biti pritiska da se dođe najbliže akciji i juri s jedne fronte na drugu, sve kako bi se bilo ispred konkurencije. Bliže nije uvijek i bolje. Razmislite o višem, udaljenijem položaju. Eksplicitne slike rijetko se emitiraju. Novinari bi se trebali oduprijeti porivu da budu ispred drugih u opasnoj situaciji. Njihova je zaštita bolja kada se konzultiraju, djeluju blizu jedni drugima te paze jedni na druge. Moglo bi vam se učiniti da je to sporo novinarstvo, ali je u ratnoj situaciji to možda jedino moguće sigurno novinarstvo.

5. Pružanje ukupne potpore i veze s vojnim stožerima, vladinim uredima, veleposlanstvima

Rješavanje problema: To najbolje rade udruge i sindikati, članice Međunarodne federacije novinara u Ukrajini i/ili Rusiji. Jer se čak i uz najbolji plan može dogoditi da novinari ostanu zarobljeni, iza vojnih položaja ili se naći u unakrsnoj vatri. U takvim se slučajevima, ako uspije uspostaviti vezu, članica IFJ-a može obratiti vojnom zapovjedništvu i nadležnim ministarstvima, kao i veleposlanstvima kako bi osigurala njihovo izvlačenje.

Mnogi novinari putuju s malo ili nimalo znanja o regiji ili primjeni lokalnog ili međunarodnog prava. Novinari bi trebali biti upoznati s relevantnim protokolima Ženevskih konvencija i humanitarnog prava koji definiraju prava neboraca, političkim i pravnim uvjetima u regiji te bi prije odlaska od kuće trebali biti svjesni uloge Međunarodnog odbora Crvenoga križa (ICRC), UN-ovih agencija i regionalnih političkih tijela.

Priprema baze podataka o kontaktima: Za pružanje ove usluge članice IFJ-a u Ukrajini stvorile su bazu podataka s kontaktima domaćih i stranih novinara koji traže njihovu pomoć, s kopijama njihovih putovnica, imenima njihovih medijskih organizacija, brojevima osiguranja i telefonskim brojevima (također kao WhatsApp, Signal, Sat, itd.) koje koriste u Ukrajini. Također bi trebali imati kontakt s veleposlanstvima u Kijevu i Moskvi, kao i s predstavnicima ICRC-a u dvjema zemljama. Ako je moguće, na naslovnicama web-stranicama članova novinarskih udruženja i sindikata treba postaviti stranicu s lakim pristupom na kojoj su novinarima kojima je potrebna pomoć dostupni kontakti za hitne slučajeve i drugi važni brojevi kao što su lokalne ili telefonske linije ICRC-a.

Izvor: EFJ

Copyright © 2015. HND - Developed by IDE3 / EDU3