Aktualno > Vijesti

Kako odgovorno izvještavati o epidemiji COVID-19, ali i štititi zdravlje novinarki i novinara

14.03.2020.

Epidemija koronavirusa i bolesti COVID-19 za sada ne pokazuje znakove smirivanja. Novinarski rad u ovakvim situacijama iznimno je važan. Posebno je važno točno i pravodobno izvještavati javnost kako bi se izbjegla nepotrebna panika.

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Global Investigative Journalism Network objavila je savjete za novinarke i novinare u izvještavanju o COVID-19, koje vam donosimo u nastavku.

Kako uravnoteženo izvještavati?

• U izvještavanju smanjite upotrebu subjektivnih pridjeva; na primjer, "smrtonosna" bolest.

• Pažljivo birajte fotografije kako biste izbjegli širenje pogrešne poruke.

• Objasnite preventivne radnje; to vašu priču može učiniti manje zastrašujućom.

Upamtite da su statističke priče manje zastrašujuće od anegdotalnih.

• Izbjegavajte clickbait-naslove i budite kreativni u prezentaciji.

• Naglašavajte znanstvene činjenice, ne političke.

• Više pažnje posvetite liječnicima nego političarima.

• Koristite naziv COVID-19 (i dok traje: pandemija).

Riječi su važne:

Epidemija je brzo širenje bolesti u određenoj populaciji ili regiji.

Pandemija je epidemija koja se proširila diljem svijeta.

Terensko izvještavanje u doba epidemije

U globalnom izbijanju bolesti novinari ne mogu s terena izvještavati – iz samoizolacije. Moramo ići na teren, a pritom postoji rizik od zaraze. Stoga pazite na sebe. Prije nego što izađete na teren pratite savjete liječnika. Informirajte se o točnom stanju na području u koje idete, pratite savjete za izbjegavanje infekcije u pogođenom području, planirajte putovanje i budite oprezni.

• Ako posjećujete zaraženo mjesto, na primjer medicinsku ustanovu, koristite zaštitne rukavice.

• Možda će vam biti potrebna i druga medicinska zaštitna oprema (PPE) kao što su zaštitno odijelo i maska za lice.

• U pogođenom području, ne posjećujte tržnice na kojima se prodaje svježe meso i riba, kao ni farme.

• Izbjegavajte izravan dodir sa životinjama (i živim i mrtvim) i njihovim okolišem.

• Ne dirajte površine koje su onečišćene životinjskim izmetom.

• Ako radite u zdravstvenoj ustanovi, na tržnici ili farmi, nikad ne stavljajte opremu na pod.

• Uvijek dekontaminirajte opremu brzodjelujućim antimikrobnim maramicama, nakon čega slijedi temeljita dezinfekcija.

• Nikad ne jedite i ne pijte dok dodirujete životinje ili ste u blizini tržnice ili farme.

• Ruke uvijek temeljito isperite vrućom vodom i sapunom, i to prije nego što dođete u pogođeno područje te tijekom boravka i nakon napuštanja tog područja.

• Pratite obavijesti:

Svjetske zdravstvene organizacije

Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njegovih lokalnih ispostava.

 

Ilustracija: SNH

Kad birate sugovornike, birajte pažljivo. Imajte na umu da do stručnjaka za ovu bolest nije lako doći. Virus je nepoznat i nepredvidljiv i nema dovoljno istraživača ili liječnika specijaliziranih za COVID-19. Kad birate stručnjake, razmislite o pet prijedloga Williama Hanageja, izvanrednog profesora epidemiologije na Sveučilištu Harvard:

• Pažljivo birajte stručnjake. Dobitnika Nobelove nagrada za jedan znanstveni predmet ne čini autoritetom za sve znanstvene teme.

• Razlikujte ono što se zna da je istinito od onoga što se smatra istinom – a što je zapravo nagađanje ili mišljenje.

• Budite oprezni kad citirate nalaze iz “prijepisa” ili neobjavljenih akademskih radova.

• U ocjenjivanju novosti, novih teorija i tvrdnji, pomoć zatražite od znanstvenika. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, „provjeru činjenica“ prije objave trebale bi proći i kolumne i komentari.

• Pročitajte radove novinara koji dobro prate znanstvene teme.

Ne borimo se samo protiv epidemije, nego i “infodemije”

Međunarodna novinarska mreža IJNet objavila je popis savjeta za izvještavanje o COVID-19, uz savjete novinara koji su pratili bolest.

Ovo su ključne točke:

• Shvatite raspoloženje na terenu – a zatim to prenesite u svoj rad.

• Usredotočite se na izvještavanje, a ne na analizu.

• Pazite na naslove.

• Upamtite: nisu sve brojke točne.

• Razgovarajte sa što više ljudi.

• Izbjegavajte rasne i ostale stereotipe.

• Razmislite o načinu na koji intervjuirate stručnjake.

• Nemojte zanemariti priče koje nisu uzbudljive.

• Postavite ograničenja. Ponekad je uredniku bolje reći “ne”.

Savjeti za razgovor sa žrtvama (npr. izliječenim osobama):

• Tretirajte žrtve dostojanstveno.

• Dopustite žrtvi da ona vas “pozove” u priču, odnosno slušajte.

• Omogućite joj da diktira vrijeme i okvir razgovora.

• Budite transparentni.

• Ne zaboravite tražiti žrtvin pristanak za otkrivanje identiteta.

• Ne zaboravite na društvene vrijednosti radi kojih i radite ovaj posao.

• Dobrobit žrtve mora imati prednost pred pričom.

• Slušajte, čekajte i ne postavljajte odmah najteža pitanja.

• Ne zaboravite da morate zaštititi i sebe: višekratno suočavanje s traumatiziranim žrtvama može utjecati i na vas.

Izvor: snh.hr i gijn.org

 

 

Epidemija koronavirusa i bolesti COVID-19 za sada ne pokazuje znakove smirivanja. Novinarski rad u ovakvim situacijama iznimno je važan. Posebno je važno točno i pravodobno izvještavati javnost kako bi se izbjegla nepotrebna panika.

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Global Investigative Journalism Network objavila je savjete za novinarke i novinare u izvještavanju o COVID-19, koje vam donosimo u nastavku.

Kako uravnoteženo izvještavati?

• U izvještavanju smanjite upotrebu subjektivnih pridjeva; na primjer, "smrtonosna" bolest.

• Pažljivo birajte fotografije kako biste izbjegli širenje pogrešne poruke.

• Objasnite preventivne radnje; to vašu priču može učiniti manje zastrašujućom.

Upamtite da su statističke priče manje zastrašujuće od anegdotalnih.

• Izbjegavajte clickbait-naslove i budite kreativni u prezentaciji.

• Naglašavajte znanstvene činjenice, ne političke.

• Više pažnje posvetite liječnicima nego političarima.

• Koristite naziv COVID-19 (i dok traje: pandemija).

Riječi su važne:

Epidemija je brzo širenje bolesti u određenoj populaciji ili regiji.

Pandemija je epidemija koja se proširila diljem svijeta.

Terensko izvještavanje u doba epidemije

U globalnom izbijanju bolesti novinari ne mogu s terena izvještavati – iz samoizolacije. Moramo ići na teren, a pritom postoji rizik od zaraze. Stoga pazite na sebe. Prije nego što izađete na teren pratite savjete liječnika. Informirajte se o točnom stanju na području u koje idete, pratite savjete za izbjegavanje infekcije u pogođenom području, planirajte putovanje i budite oprezni.

• Ako posjećujete zaraženo mjesto, na primjer medicinsku ustanovu, koristite zaštitne rukavice.

• Možda će vam biti potrebna i druga medicinska zaštitna oprema (PPE) kao što su zaštitno odijelo i maska za lice.

• U pogođenom području, ne posjećujte tržnice na kojima se prodaje svježe meso i riba, kao ni farme.

• Izbjegavajte izravan dodir sa životinjama (i živim i mrtvim) i njihovim okolišem.

• Ne dirajte površine koje su onečišćene životinjskim izmetom.

• Ako radite u zdravstvenoj ustanovi, na tržnici ili farmi, nikad ne stavljajte opremu na pod.

• Uvijek dekontaminirajte opremu brzodjelujućim antimikrobnim maramicama, nakon čega slijedi temeljita dezinfekcija.

• Nikad ne jedite i ne pijte dok dodirujete životinje ili ste u blizini tržnice ili farme.

• Ruke uvijek temeljito isperite vrućom vodom i sapunom, i to prije nego što dođete u pogođeno područje te tijekom boravka i nakon napuštanja tog područja.

• Pratite obavijesti:

Svjetske zdravstvene organizacije

Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njegovih lokalnih ispostava.

 

Ilustracija: SNH

Kad birate sugovornike, birajte pažljivo. Imajte na umu da do stručnjaka za ovu bolest nije lako doći. Virus je nepoznat i nepredvidljiv i nema dovoljno istraživača ili liječnika specijaliziranih za COVID-19. Kad birate stručnjake, razmislite o pet prijedloga Williama Hanageja, izvanrednog profesora epidemiologije na Sveučilištu Harvard:

• Pažljivo birajte stručnjake. Dobitnika Nobelove nagrada za jedan znanstveni predmet ne čini autoritetom za sve znanstvene teme.

• Razlikujte ono što se zna da je istinito od onoga što se smatra istinom – a što je zapravo nagađanje ili mišljenje.

• Budite oprezni kad citirate nalaze iz “prijepisa” ili neobjavljenih akademskih radova.

• U ocjenjivanju novosti, novih teorija i tvrdnji, pomoć zatražite od znanstvenika. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, „provjeru činjenica“ prije objave trebale bi proći i kolumne i komentari.

• Pročitajte radove novinara koji dobro prate znanstvene teme.

Ne borimo se samo protiv epidemije, nego i “infodemije”

Međunarodna novinarska mreža IJNet objavila je popis savjeta za izvještavanje o COVID-19, uz savjete novinara koji su pratili bolest.

Ovo su ključne točke:

• Shvatite raspoloženje na terenu – a zatim to prenesite u svoj rad.

• Usredotočite se na izvještavanje, a ne na analizu.

• Pazite na naslove.

• Upamtite: nisu sve brojke točne.

• Razgovarajte sa što više ljudi.

• Izbjegavajte rasne i ostale stereotipe.

• Razmislite o načinu na koji intervjuirate stručnjake.

• Nemojte zanemariti priče koje nisu uzbudljive.

• Postavite ograničenja. Ponekad je uredniku bolje reći “ne”.

Savjeti za razgovor sa žrtvama (npr. izliječenim osobama):

• Tretirajte žrtve dostojanstveno.

• Dopustite žrtvi da ona vas “pozove” u priču, odnosno slušajte.

• Omogućite joj da diktira vrijeme i okvir razgovora.

• Budite transparentni.

• Ne zaboravite tražiti žrtvin pristanak za otkrivanje identiteta.

• Ne zaboravite na društvene vrijednosti radi kojih i radite ovaj posao.

• Dobrobit žrtve mora imati prednost pred pričom.

• Slušajte, čekajte i ne postavljajte odmah najteža pitanja.

• Ne zaboravite da morate zaštititi i sebe: višekratno suočavanje s traumatiziranim žrtvama može utjecati i na vas.

Izvor: snh.hr i gijn.org