Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a: Potreba zapošljavanja onih koji su završili druge fakultete na poslovima novinara svjedoči o tome da je novinarstvo zanat. U studijske programe potrebno staviti veći naglasak na političko i klasično znanje, dakle, povijest, sociologiju i komunikaciju. Mnogi najbolji novinari i novinarke nisu završili novinarski fakultet.

Intervju s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva (HND-a) Hrvojem Zovkom na temu visokoškolskog obrazovanja novinara logičan je slijed nakon razgovora s ministricom kulture i medija jer je HND krovna stručna novinarska udruga kojoj je tradicionalno u fokusu obrazovanje novinara u različitim kontekstima. Razgovor se održao 13. lipnja 2021. godine putem jednog konferencijskog alata na virtualnoj relaciji Pula – Zagreb. Zovko je u novinarstvu od 1995. godine, kada je pisao za Glas Slavonije i Novi list, a potom je zaposlen na HTV-u gdje je radio kao dopisnik iz Beograda, dvaput iz Afganistana, novinar i urednik redakcije unutarnje politike te izvršni urednik programa HRT 4.

Predsjednik HND-a od lipnja 2018. bio je susretljiv, dobro raspoložen i zainteresiran za razgovor koji je, potvrđuje audiovizualna snimka, trajao nešto više od sat vremena. Iako je, dok vodi radni spor s HRT-om radi nezakonitog otkaza, trenutačno nezaposlen, novinarski je aktivan. Radi s Dragom Hedlom na dokumentarcu o Josipu Rajhlu Kiru, šefu osječke policije koji je 1991. godine ubijen od ruke hrvatskog policajca i za kojega kaže da je mirotvorac kojemu je na taj stravičan način država odala počasti. Očekivala sam da će predsjednik HND-a kao predstavnik novinarske struke dijeliti sa mnom stav o visokoškolskoj novinarskoj ili srodnoj kvalifikaciji kao nužnom uvjetu za zaposlenje na poslovima novinara. No mišljenja nam se ponajprije razlikuju u poimanju onoga što novinarstvo jest, tradicionalnom predmetu rasprave između znanosti i struke. Premda je stava da novinari trebaju imati akademsku naobrazbu, moj sugovornik novinarstvo prije svega vidi kao talent, zvanje i zanat koji se s vremenom, trudom, predanošću i adekvatnim mentorstvom može naučiti u novinarskoj redakciji.

U Hrvatskoj se danas za novinara može obrazovati na osam preddiplomskih i šest diplomskih studijskih programa. Je li to iz perspektive struke dovoljno s obzirom na ekspandirajuću medijsku industriju u RH? Kako vidite tu ponudu?

Točno je da ima mnogo studija koji obrazuju novinare. Ali moj je stav, a i stav mojih kolega u HND-u, da novinarstvo nije klasična struka za koju je osnovni preduvjet završen studij koji obrazuje novinare. Ono je puno bogatije od sadržaja koje nudi fakultetska diploma. Naravno, to ne znači da mi ne poštujemo te studijske programe, ali kvantiteta obrazovnih programa ne garantira kvalitetu. Mislim da buduće novinare treba sadržajno više podučavati političkoj pismenosti jer je ona preduvjet medijske pismenosti o kojoj danas svi govore, no isto tako mislim da je puno važnije od organizacije skupa ili radionice medijske pismenosti poticati djecu da od najranije dobi imaju svoje školske novine, školski radio, školsku televiziju i učiti ih kritički promišljati. Mnogi mediji danas nemaju edukativnu ulogu, a ona je važna. Kad je prije više od sto godina Pulitzer osnivao tabloide u SAD-u, to nisu bili oni klasični tabloidi o kojima mi danas razgovaramo, nego im je cilj bilo opismenjavanje širokih narodnih masa. Novine su tada imale ulogu kritičkog promišljanja, a danas imamo mnogo lakih sadržaja za razbibrigu. Ni HRT kao javni servis koji plaćaju svi građani Hrvatske nema edukativnu ulogu koju je nekad imao, što također vidim kao veliki problem. Uz to smo prije nekoliko godina imali aferu na Fakultetu političkih znanosti s kolegijem Istraživačko novinarstvo, kojemu se mijenjao status iz obveznog u izborni, čak su ga bili i uklonili. Isto tako, zgrožen sam time što se tamo više uči o odnosima s javnošću nego o novinarstvu jer je PR rak-rana ozbiljnog novinarstva. Kako je moguće da se na tom studiju uči sve što novinarstvo ne bi smjelo biti? To je kao da, na primjer, studiramo medicinu pa da slušamo kolegije iz alternativnog liječenja.

Cijeli intervju možete pročitati na h-alter.org.