Aktualno > Vijesti

Javna tribina o Prijedlogu programskih obveza HRT-a: "Svi mole za malo medijskog prostora"

09.06.2017.

Puno zahtjeva, a malo mogućnosti, zaključak je jučerašnje dvostane javne tribine o Prijedlogu programskih obaveza HRT-a koje će biti sadržane u novom ugovoru između javnog medijskog servisa i Vlade za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022.

Na tribini su se okupili predstavnici pravobranitelja, udruga, manjinskih skupina, strukovnih organizacija, sportaša, umjetnika i autora te izložili brojne prijedloge i primjedbe na Prijedlog programskih obveza, a većina zahtjeva odnosila se na povećanje budžeta ili minutaže u programima Hrvatske radiotelevizije.

Ispred HRT-a na tribini su sudjelovali glavni ravnatelj Kazimir Bačić, Voditeljica radne skupine za izradu prijedloga tog ugovora Marija Nemčić, Ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić, član Vijeća za elektroničke medije Damir Hajduk te predsjednik Programskog vijeća Zdravko Kedžo.

Programsko vodstvo predstavilo je prijedlog obveza po programskim vrstama u satima tjedno, prema kojem bi Hrvatska televizija emitirala 169,7 sati informativnoga programa, 37 sati umjetnosti i kulture, 45,4 sata obrazovnog i znanstvenog programa, 154,6 sati igranog programa, 21,8 sati zabavnog, 13,4 sati sportskog, 3,4 sata religijskog i 48,7 sati glazbenog programa.

U radijskom programu predviđeno je emitiranje 346,1 sati informativnog programa, 38,6 sati umjetnosti i kulture, 35,3 sati obrazovnog i znanstvenog programa, 11,8 sati igranog, 127,7 sati zabavnog, 28,6 sati sportskog, 10,1 sati religijskog i 1013 sati glazbenog programa.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak predložila je programskom vodstvu da se osobe s invaliditetom ravnopravno uključe u sve vrste programa, osobito informativni, umjesto da ih se marginalizira u posebne emisije kao što je to sada slučaj. Također, prigovorila je da su postojeće emisije za osobe s invaliditetom kratke te da sport osoba s invaliditetom nije dovoljno zastupljen u programu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić primijetila je da u Prijedlogu programskih obveza nije uvrštena obveza promicanja ravnopravnosti spolova, što je osobito važno u programu za djecu i mlade. Predložila je izmjenu popisa obveznih prijenosa značajnih događaja iz 2008. te uvrštavanje više ženskog sporta, budući da su, prema podacima koje je iznijela, žene u sportu na javnim televizijama zastupljene samo sa 6 posto.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine naveo je poražavajući podatak da su nacionalne manjine u programu zastupljene sa samo 0,37 posto na godišnjoj razini i to u, prema njegovom mišljenju, dvije getoizirane emisije – Prizmi i Manjinskom mozaiku.

Kedžo: „Puna je kapa informativnog programa“

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković podsjetio je vodstvo HRT-a da Ustav određuje RH kao sekularnu državu čiji je jedan od temelja antifašizam, da Zakon o HRT-u obvezuje HRT da informira pravodobno, cjelovito, nepristrano i u javnom interesu, a Kodeks časti hrvatskih novinara traži da novinari u svom radu poštuju temeljna etička i profesionalna načela. U tom smislu, Leković je upitao zbog čega se, posebno u informativnim programima HRT-a, ne ispunjavaju dosljedno ustavne, zakonske i profesionalne smjernice, te hoće li se vodstvo HRT-a zalagati da se ubuduće to promijeni.

Odgovarajući na Lekovićevo pitanje, predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo rekao je kako je njegovo pitanje komentar, a ne činjenica, što nije u duhu novinarstva, te da ne želi odgovoriti na pitanje jer bi odgovorom prihvatio Lekovićevu premisu da HRT radi neprofesionalno. „Ne mislim da se ovdje radi sjajno ni najbolje na svijetu, imam i ja prigovora, osobito kada je riječ o nepismenosti novinara, ali ne mogu prihvatiti vaš komentar, to je informacija s komentarom“, rekao je Kedžo.

Odgovarajući na pitanje predstavnice HAZU-a, koja je tražila da HRT češće prati aktivnosti te institucije i smješta ih u atraktivniji termin, Kedžo je odgovorio kako guranje sadržaja u informativni program nije dobar pristup. „Količina informativnog programa je ogromna. Ne mora sve ući u informativni program da bi bilo gledano. Informativnog programa ionako je puna kapa. To nije dobar pristup“, zaključio je Kedžo.


Hribar: „Građani ne moraju moliti za svojih 5 minuta“

Predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara i predsjednik Komisije za informiranje i izdavaštvo HOO-a Jura Ozmec smatra da HRT treba ozbiljnije ulagati u hrvatski sport, a ne samo komercijalnom sportu. „Hrvatskog sporta na HRT-u je sve manje i manje. Imate na raspolaganju 70 – 80 milijuna kuna za sportska prava – zašto taj novac ne ulažite u hrvatski sport“, priupitao je Ozmec, na što je Marija Nemić odgovorila kako je sport, nažalost, postao financijski nedostižan.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec prigovorio je da u Prijedlogu programskih obveza nema nigdje minutaže za poduzetništvo i obrtništvo. „Mladi trebaju čuti o rizicima i mogućnostima poduzetništva, treba nam više promocije strukovnog obrazovanja“, rekao je Ranogajec izrazivši nadu da će se naći mjesta za takve sadržaje.

„Pogledajte u kakve smo se rovove svrstali. Hrvatsko društvo kao bezbroj staleža, manjina i grupica i svi molimo Hrvatsku radioteleviziju malo medijskog prostora. Kako krivo. Građani ne trebaju moliti za svojih 5 minuta“, rekao je redatelj Hrvoje Hribar dodajući da se nalazimo duboko u digitalnom društvu i da budućnost HRT-a ovisi o načinu kako će razvijati svoje internetske usluge i kako će proizvoditi audiovizualna djela.

Referirajući se na iznesene zahtjeve u raspravi, ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić zaključio je kako će se HRT truditi ispuniti sve zahtjeve, sukladno financijskim i programskim ograničenjima. Rješenje vidi u kvaliteti, a ne kvantiteti programa: „Bolje je imati 20 minuta kvalitetnog programa, nego 40 ispraznog“.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić izrazio je nadu da će učinkovita rasprava pridonijeti da javni medijski servis u sljedećemu razdoblju što bolje ispunjava svoje zadaće, na zadovoljstvo svih građana. Ujedno je pozvao sve zainteresirane da podnesu svoje prijedloge kako bi ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH bio bolji od prethodnoga.

Javna rasprava o programskim obvezama Hrvatske radiotelevizije za razdoblje od 2018. do 2022. godine traje do 12. lipnja, a s današnjega je skupa upućen poziv svim zainteresiranima da do toga datuma dostave svoje primjedbe i prijedloge na e-adresu javna.rasprava@hrt.hr

Piše: Ema Tarabochia

Puno zahtjeva, a malo mogućnosti, zaključak je jučerašnje dvostane javne tribine o Prijedlogu programskih obaveza HRT-a koje će biti sadržane u novom ugovoru između javnog medijskog servisa i Vlade za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022.

Na tribini su se okupili predstavnici pravobranitelja, udruga, manjinskih skupina, strukovnih organizacija, sportaša, umjetnika i autora te izložili brojne prijedloge i primjedbe na Prijedlog programskih obveza, a većina zahtjeva odnosila se na povećanje budžeta ili minutaže u programima Hrvatske radiotelevizije.

Ispred HRT-a na tribini su sudjelovali glavni ravnatelj Kazimir Bačić, Voditeljica radne skupine za izradu prijedloga tog ugovora Marija Nemčić, Ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić, član Vijeća za elektroničke medije Damir Hajduk te predsjednik Programskog vijeća Zdravko Kedžo.

Programsko vodstvo predstavilo je prijedlog obveza po programskim vrstama u satima tjedno, prema kojem bi Hrvatska televizija emitirala 169,7 sati informativnoga programa, 37 sati umjetnosti i kulture, 45,4 sata obrazovnog i znanstvenog programa, 154,6 sati igranog programa, 21,8 sati zabavnog, 13,4 sati sportskog, 3,4 sata religijskog i 48,7 sati glazbenog programa.

U radijskom programu predviđeno je emitiranje 346,1 sati informativnog programa, 38,6 sati umjetnosti i kulture, 35,3 sati obrazovnog i znanstvenog programa, 11,8 sati igranog, 127,7 sati zabavnog, 28,6 sati sportskog, 10,1 sati religijskog i 1013 sati glazbenog programa.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak predložila je programskom vodstvu da se osobe s invaliditetom ravnopravno uključe u sve vrste programa, osobito informativni, umjesto da ih se marginalizira u posebne emisije kao što je to sada slučaj. Također, prigovorila je da su postojeće emisije za osobe s invaliditetom kratke te da sport osoba s invaliditetom nije dovoljno zastupljen u programu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić primijetila je da u Prijedlogu programskih obveza nije uvrštena obveza promicanja ravnopravnosti spolova, što je osobito važno u programu za djecu i mlade. Predložila je izmjenu popisa obveznih prijenosa značajnih događaja iz 2008. te uvrštavanje više ženskog sporta, budući da su, prema podacima koje je iznijela, žene u sportu na javnim televizijama zastupljene samo sa 6 posto.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine naveo je poražavajući podatak da su nacionalne manjine u programu zastupljene sa samo 0,37 posto na godišnjoj razini i to u, prema njegovom mišljenju, dvije getoizirane emisije – Prizmi i Manjinskom mozaiku.

Kedžo: „Puna je kapa informativnog programa“

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković podsjetio je vodstvo HRT-a da Ustav određuje RH kao sekularnu državu čiji je jedan od temelja antifašizam, da Zakon o HRT-u obvezuje HRT da informira pravodobno, cjelovito, nepristrano i u javnom interesu, a Kodeks časti hrvatskih novinara traži da novinari u svom radu poštuju temeljna etička i profesionalna načela. U tom smislu, Leković je upitao zbog čega se, posebno u informativnim programima HRT-a, ne ispunjavaju dosljedno ustavne, zakonske i profesionalne smjernice, te hoće li se vodstvo HRT-a zalagati da se ubuduće to promijeni.

Odgovarajući na Lekovićevo pitanje, predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo rekao je kako je njegovo pitanje komentar, a ne činjenica, što nije u duhu novinarstva, te da ne želi odgovoriti na pitanje jer bi odgovorom prihvatio Lekovićevu premisu da HRT radi neprofesionalno. „Ne mislim da se ovdje radi sjajno ni najbolje na svijetu, imam i ja prigovora, osobito kada je riječ o nepismenosti novinara, ali ne mogu prihvatiti vaš komentar, to je informacija s komentarom“, rekao je Kedžo.

Odgovarajući na pitanje predstavnice HAZU-a, koja je tražila da HRT češće prati aktivnosti te institucije i smješta ih u atraktivniji termin, Kedžo je odgovorio kako guranje sadržaja u informativni program nije dobar pristup. „Količina informativnog programa je ogromna. Ne mora sve ući u informativni program da bi bilo gledano. Informativnog programa ionako je puna kapa. To nije dobar pristup“, zaključio je Kedžo.


Hribar: „Građani ne moraju moliti za svojih 5 minuta“

Predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara i predsjednik Komisije za informiranje i izdavaštvo HOO-a Jura Ozmec smatra da HRT treba ozbiljnije ulagati u hrvatski sport, a ne samo komercijalnom sportu. „Hrvatskog sporta na HRT-u je sve manje i manje. Imate na raspolaganju 70 – 80 milijuna kuna za sportska prava – zašto taj novac ne ulažite u hrvatski sport“, priupitao je Ozmec, na što je Marija Nemić odgovorila kako je sport, nažalost, postao financijski nedostižan.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec prigovorio je da u Prijedlogu programskih obveza nema nigdje minutaže za poduzetništvo i obrtništvo. „Mladi trebaju čuti o rizicima i mogućnostima poduzetništva, treba nam više promocije strukovnog obrazovanja“, rekao je Ranogajec izrazivši nadu da će se naći mjesta za takve sadržaje.

„Pogledajte u kakve smo se rovove svrstali. Hrvatsko društvo kao bezbroj staleža, manjina i grupica i svi molimo Hrvatsku radioteleviziju malo medijskog prostora. Kako krivo. Građani ne trebaju moliti za svojih 5 minuta“, rekao je redatelj Hrvoje Hribar dodajući da se nalazimo duboko u digitalnom društvu i da budućnost HRT-a ovisi o načinu kako će razvijati svoje internetske usluge i kako će proizvoditi audiovizualna djela.

Referirajući se na iznesene zahtjeve u raspravi, ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić zaključio je kako će se HRT truditi ispuniti sve zahtjeve, sukladno financijskim i programskim ograničenjima. Rješenje vidi u kvaliteti, a ne kvantiteti programa: „Bolje je imati 20 minuta kvalitetnog programa, nego 40 ispraznog“.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić izrazio je nadu da će učinkovita rasprava pridonijeti da javni medijski servis u sljedećemu razdoblju što bolje ispunjava svoje zadaće, na zadovoljstvo svih građana. Ujedno je pozvao sve zainteresirane da podnesu svoje prijedloge kako bi ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH bio bolji od prethodnoga.

Javna rasprava o programskim obvezama Hrvatske radiotelevizije za razdoblje od 2018. do 2022. godine traje do 12. lipnja, a s današnjega je skupa upućen poziv svim zainteresiranima da do toga datuma dostave svoje primjedbe i prijedloge na e-adresu javna.rasprava@hrt.hr

Piše: Ema Tarabochia