Iako su pozornost javnosti u prosincu zaokupljali pregovori oko sastavljanja nove Vlade, ponovo su, kao i u studenom, zabilježene objave s ksenofobnim tonom vezane uz izbjegličku krizu i migracije u Europi, navodi se u izvješću. U siječnju se, prema izvješću, govor mržnje probio u javnost nakon izjave Marka Juriča na Z1 televiziji, koju je Vijeće za elektroničke medije okarakteriziralo upravo kao kršenje Zakona o elektroničkim medijima po osnovi poticanja mržnje ili diskriminacije.

Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od šest dnevnih listova, sedam tjednika, tri televizijske panel-emisije, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te sedam internetskih portala. Sadržaji iz svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru: izbjeglička kriza i migracije u Europi, LGBTIQ osobe i njihova prava, rod i politička participacija, identitet i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te rehabilitacija ustaškog režima.

Iz građe koja je obuhvaćena praćenjem, GONG je izdojio šest slučajeva koji ocrtavaju najeklatantnije linije problematičnog govora u praćenom razdoblju, uz napomenu kako su se refleksije nekih od njih pojavljivale i u drugim medijskim objavama i polemikama.

1.       Ladislav Ilčić o migrantima

U prosincu, paralelno uz medijsko izvještavanje o i dalje intenzivnoj izbjegličkoj krizi, najveću su pozornost privukle poruke koje je u prosincu iznosio Ladislav Ilčić, predsjednik stranke Hrast i odnedavno saborski zastupnik vladajuće koalicije. Ilčić je 4. prosinca kao gost u emisiji Novi dan na televiziji N1 naglasio kako smatra kako su izbjeglice i migranti islamske vjeroispovijesti jednako vrijedni kao i hrvatski građani, ali različiti te da će dolazak veće broja muslimana značajno promijeniti kulturno okružje u Hrvatskoj. Četiri dana kasnije gostovao je u HRT-ovom Otvorenom, gdje je svoje teze branio kao istinite, umjerene i korektne te se branio kako su napadi na njega izvučeni iz konteksta. U toj se emisiji, elaborirajući načine na koje su islamski migranti različiti od domicilnog stanovništva u Hrvatskoj, ponovno referirao na tvrdnju kako muslimani imaju drugačije radne navike.

2.       Zoran Milanović o „ljudima koji su mijenjali prezimena“

Među drugim pošiljateljima poruka iz miljea visoke politike, bivši premijer Zoran Milanović – u nastojanju diskreditiranja predstavnika Mosta nezavisnih lista s kojima njegova koalicija nije postigla sporazum – referirao se na konferenciji za medije 15.12. na „ljude koji su mijenjali prezimena“ i time posegnuo za profiliranjem političkih oponenata po etničkoj osnovi. Ovu izuzetno štetnu praksu političkog poborništva čuli smo od nekih političara i u predizbornoj kampanji i očito je ona itekako živa u hrvatskom političkom folkloru. Milanović će kasnije relativizirati značenje te svoje izjave; no, ma koja nakana stajala iza izrečene kvalifikacije, u demokratskom diskursu nema opravdanja za etiketiranje temeljem nečije pripadnosti nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini s ciljem javne i političke diskreditacije.

3.       O krivnji za seksualno nasilje u Kölnu

S početkom nove godine, masovni seksualni napadi izvedeni u Kölnu u novogodišnjoj noći donijeli su u europski javni prostor novu dinamiku – jačanje islamofobije dobilo je novi dodatak svojem arsenalu, ovog puta pod egidom brige za prava i sigurnost europskih žena od migranata. U hrvatskoj javnosti, refleksije ove argumentacije bile su prisutne nekoliko dana, a diskriminatorni i stereotipizirajući tonovi o izbjeglicama i migrantima pojavili su se u tjedniku 7dnevno, pisanjem o motivima dolaska izbjeglica na Zapad koji „…uključuju, ali nisu ograničeni na, silovanje bijelkinja, uništenje socijalnih sustava, i uvođenje šerijata u švedsku i okolne države“ (8.1.) ili pak o „zatrpavanju Zapada ljudima čiji su pradjedovi još bili ljudožderi“ (15.1.), oboje iz pera Marcela Holjevca.

4.       Odjava Markovog trga 19. siječnja

Najveći odjek u siječnju uvjerljivo je imao slučaj novinara i urednika na televiziji Z1 Marka Juriča. Jurič je, odjavljujući svoju emisiju Markov trg 19. siječnja, izgovorio sljedeći tekst:„…budite oprezni pošto je u blizini crkva u kojoj stoluju – da parafraziram jednog srpskog ministra – četnički vikari. Dakle, dragi moji Zagrepčani, kad se šećete Cvjetnim trgom (...) pripazite da ne bi koji od tih četničkih vikara istrčao iz crkve i, u svojoj najboljoj maniri klanja, izveo svoj krvavi pir na našem najljepšem zagrebačkom trgu, koji bi možda trebalo obilježiti tablama 'Pazi, oštar četnik u blizini!'.“

Upozorenje na veličanje četništva u Srpskoj pravoslavnoj crkvi – kako je navođeno narednih dana u obrazloženjima Juričeve izjave – odnosilo se samo na kritiku pravoslavnog svećenstva koje gaji takve simpatije, a nije smjeralo da se takvima okarakteriziraju svi pravoslavni vjernici ili pripadnici srpske manjine. No, ono što je u izjavi, pa i u emisiji bilo sporno, jest upravo ton poistovjećivanja pravoslavlja s četništvom i implikacija da su svećenici SPC spremni na gnjusne zločine, što pogoduje diskriminaciji na vjerskoj osnovi.

Slijedom redovnog nadzora i pritužbi, navedeno je, većeg broja građana, 22.1. je reagiralo nadležno regulatorno tijelo – Vijeće za elektroničke medije – koje je televiziji Z1 jednoglasnom odlukom izreklo mjeru privremenog oduzimanja koncesije, u trajanju od tri dana. Uslijedila je i reakcija na odluku Vijeća – 26. siječnja ispred zgrade Agencije za elektroničke medije održan je prosvjedni skup potpore Z1 televiziji. Iako su se organizatori tijekom skupa od toga ograđivali, skup nije bio lišen ni uzvika Za dom spremni i poziva na izbacivanje predsjednice Vijeća Mirjane Rakić iz države. Sama je Rakić u emisiji Nedjeljom u 2 od 31. siječnja iznijela bit onoga što čini govor mržnje i zbog čega je odluka Vijeća donesena: govor mržnje je govor uperen protiv nekoga temeljem onoga što ta osoba jest – njezine nacionalne, vjerske ili neke druge osobne karakteristike i pripadnosti.

5.       Marko Ljubić o pravima nacionalnih manjina

Isprovociran svojim pojavljivanjem u prethodnom GONG-ovom izvještaju o praćenju medija, kolumnist Marko Ljubić je, člankom na portalu Dnevno.hr pod naslovom Koliko košta malo mržnjice prema Srbima? (14.1.), predstavio popis političkih i administrativnih mjera kojima bi predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj (a osobito srpske) uskratio neka od stečenih prava. U možda najproblematičnijim rečenicama, autor navodi:

„Da, zalažem se i to vrlo oštro da im se čim prije zabrane stranke i institucije sa srpskim predznakom. Odmah bi im zabranio formiranje srpskih nacionalnih stranaka, kao uostalom i svim manjinama po etničkoj pripadnosti. Ustavnim i zakonskim rješenjima isključio bih im pravo na zastupnike u Saboru, kao i svaku mogućnost ekskluzivnoga kandidiranja ili imenovanja pripadnika srpske manjine, kao i svih ostalih manjina na bilo koje mjesto u javnoj upravi, državnim službama ili ustanovama.“

(…)

U Hrvatskoj nema ništa, niti može biti, srpsko.

(…)

“Da ne bi bilo zabune i neselektivnog vrednovanja zla i dobra, problematika nacionalnih manjina bi se rješavala na dva načina.

Redoviti zakon o pravima nacionalnih manjina za sve manjine, s kojima hrvatski narod nikada nije imao nikakvih problema, a posebnim zakonom bih riješio, zbog ružnoga naslijeđa i ustrajavanja na zloći prema hrvatskome narodu, pitanje i položaj srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.”

6.       Tvrtko Dolić o rehabilitaciji Ante Pavelića

U tonu javne diskusije u kojoj su ponovno na dnevni red podignute teme o legitimnosti antifašizma i naravi NDH bila je i kolumna Tvrtka Dolića u tjedniku 7Dnevno od 8. siječnja, u kojoj autor konstatira kako bi bio:

„…nekakav civilizacijski red da se misa za našeg poglavnika i mučenika Antu Pavelića služi u zagrebačkoj katedrali, na grobu našeg kardinala i mučenika Alojzija Viktora Stepinca, dostojno značaja dvojice protagonista jedne naše nacionalne i vjerske drame.“

Nakon ovog uvoda, tekst se upušta u negacionistički diskurs, odnosno iznosi apologiju režima i glorifikaciju ustaškog poglavnika Pavelića, negira postojanje „ustaških klaonica“ (za pretpostaviti je, koncentracijskih logora) te poziva na „dekonstrukciju lažnih protuhrvatskih mitova, uključujući one o blaženom Stepincu i poglavniku Paveliću“, pri čemu se potonji prikazuje kao „…naš najobrazovaniji, najsposobniji, najpošteniji i najplemenitiji predsjednik“, a „neostvarena NDH, Hrvatska do Drine (…) zahtjev milenijske težnje Hrvata za osamostaljenjem hrvatskih zemalja“.

U izvješću se također navodi kako s početkom nove godine među online medijima više nema radikalno ksenofobnih, rasističkih publikacija Kreativističkog pokreta Hrvatske pod imenima Kreativisti, Revolt i Pandora, koje su obilovale posve neuvijenim govorom mržnje.

Izvještaj o praćenju medija od 1. prosinca do 31. siječnja možete preuzeti ovdje.

Izvor: GONG