Prošle godine između Statuta i usvajanja nije se ispriječilo ništa, čak ni nekoliko predloženih (dijelom i usvojenih) amandmana, ali se na koncu ispriječilo samo Hrvatskog novinarsko društvo, jer je usvojeni Statut dostavljen Gradskom uredu za opću upravu nakon isteka zakonskog roka od 60 dana.
Na Skupštini zakazanoj za 14. prosinca delegati će ponovo raspravljati o Statutu, a nadati se da će ga konačno i usvojiti. U odnosu na prošlogodišnji prijedlog ovogodišnji se minimalno, ali ne i nevažno, razlikuje. Tekst prijedloga sadržava sve lani prihvaćene amandmane, a Odbor za Statut u ovogodišnjoj je pripremi izmjena i dopuna Statuta unio tri korekcije. Iz prijedloga su maknuti stavci 3. i 4. članka 21. koji regulira članstvo. Naime, iz proljetošnje komunikacije tadašnjeg glavnog tajnika s nadležnom osobom u Gradskom uredu za opću upravu, a oni na koncu potvrđuju Statut, bilo je moguće da zbog ta dva stavka Statut ne bude potvrđen. U praksi to znači da članak koji regulira prestanak članstva ostaje identičan kao u važećem Statutu, odnosno u Statutu koji je usvojen na Skupštini u travnju 2016. godine.
Druga izmjena plod je okolnosti, odnosno ostavke bivšeg predsjednika HND-a u svibnju ove godine. Iako HND ima mehanizam za takve situacije i vođenje udruge privremeno preuzima prvi potpredsjednik,nadležnim državnim tijelima to ništa nije značilo jer je prema postojećem Statutu jedina osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje udruge predsjednik Društva. Od ostavke bivšeg predsjednika, pa do verifikacije izbora novog predsjednika za čelnika društva, za državu je osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje i dalje bio bivši predsjednik, a on, pak, zbog podnesene neopozive ostavke nije htio ni na koji način zastupati i predstavljati HND. Da je u tom razdoblju HND trebao sklopiti bilo kakav ugovor ili zaključiti kakav drugi pravni posao, primjerice s državom, to ne bi imao tko učiniti. Bivši predsjednik više nije htio predstavljati i zastupati Društvo, a prvi potpredsjednik koji je privremeno vodio HND za državu za to nije bio ovlašten. Kako bi se ubuduće takve situacije izbjegle (a one mogu nastati i zbog bolesti ili ozljede predsjednika HND-a) u članak 40. ugrađena je nova odredba prema kojoj su i dva potpredsjednika Izvršnog odbora, uz predsjednika HND-a, osobe ovlaštene za predstavljanje i zastupanje. Inače, osim HND-a teško je pronaći udrugu koja statutarno ima samo jednu osobu ovlaštenu za predstavljanje i zastupanje.
Treća korekcija sadržana je u članku 67. kojim se propisuje da glavni tajnik i glavni urednik glasila Novinar i portala hnd.hr ne mogu biti birani u tijela HND-a, kao ni u odbore, komisije i druga radna tijela koja imenuje Središnji odbor. Takva odredba postoji u sadašnjem Statutu. U prijedlogu izmjena i dopuna ta je odredba maknuta kao zasebna, ali je bila ugrađena u članke koji su reguilrali status glavnog tajnika, odnosno glavnog urednika. Međutim, amandmanima na Skupštini u prosincu 2017. godine ti su članci promijenjeni, pa je tako ispala i ta odredba. Dakle, nije riječ ni o čemu drugome nego o zadržavanju postojećeg stanja, a to je ionako bilo i predviđeno.
Predloženi Statut ne donosi korjenite promjene. Njegov je cilj olakšati funkcioniranje Društva, a ne mijenjati unutarnju organizacijsku strukturu HND-a. Ipak, neki propusti će ovim Statutom biti sanirani, neke procedure preciznije definirane. Primjerice, bolje je određen kvorum za sjednice Središnjeg odbora, jer prema sadašnjem Statutu kvorum iznosi tek jednu trećinu, što teoretski znači da bi se mogle istodobno održati tri sjednice Središnjeg odbora. Također je jasno propisano da predsjednici i članovi zborova moraju biti članovi HND-a, čime će se onemogućiti da na Skupštini o Društvu mogu odlučivati i oni koji nisu njegovi članovi.
Autor teksta je Predsjednik odbora HND-a za Statut.