HND

Zbog huškanja vlasti i 'struke' danas bar dvije trećine Srbije vjeruje da sam ustašica i rušiteljica pravoslavnih crkava

Predsjednica Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ana Lalić, novinarka Nove.rs, meta je linča nakon što je o onome što proživljava zato što je digla glas protiv gradnje pravoslavne crkve u Novom Sadu govorila prošlog vikenda na tribini festivala Rebedu u Dubrovniku. Prijete joj da će je zaklati, silovati, protjerati, proklinju joj majku ustašku... Hajku sveudilj raspiruju režimski mediji, dakle Anini kolege i kolegice.

18.03.2024.

Tri opscenosti

Smisao "Lex AP-a" nije u tome da osigura pošteni sudski postupak, nego da zaštiti od progona i javnog difamiranja korumpirane nositelje vlasti. Važno je da se alat koji je izvorno bio namijenjen likvidaciji izabranih protivnika prestane upotrebljavati protiv dojučerašnjih korisnika, piše Viktor Ivančić za Novosti.

15.03.2024.

Odbijeni svi amandmani oporbe na 'Lex AP': 'Sve ste začinili odabirom vašeg dečka za glavnog državnog odvjetnika'

Vladini predstavnici odbili su na saborskoj sjednici sve amandmane kojima su se oporbeni zastupnici usprotivili uvođenju kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja iz dokaznih ili izvidnih radnji, tvrdeći da se time želi ušutkati zviždače. "Jedino što se promijenilo između dva čitanja je da ste se okomili na zviždače, a ne na novinare. Želite strpati u zatvor na tri godine bilo koju osobu koja pokuša ukazati na nepravilnosti tijekom istrage koruptivnih radnji", rekla je zastupnica SDP-a Sanja Radolović.

14.03.2024.

Pravnici o Lex-u AP: 'Besmislen je. O javnom interesu odlučiti treba sud, ne državni odvjetnik'

Lex AP, odnosno članak 307.a Kaznenog zakona izglasan je u Saboru. Stupit će na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama, taman pred izbore. Riječ je o članku koji se odnosi na 'neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje'. Primjera radi, to bi bile poruke između Josipe Rimac i novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića ili one u kojima se spominje 'AP'. Nakon pritiska javnosti i zbog straha da im zakon neće proći na Ustavnom sudu, vladajući su u njega ubacili da novinari ne mogu biti počinitelji niti poticatelji, i da se zakon ne primjenjuje kad je u javnom interesu.

14.03.2024.

U Saboru Lex AP, u Europskom parlamentu EMFA: 'To je zakon koji će štititi novinare i izvore'

Lex AP je u kontrastu s EMFA-om, krovnim zakonom koji je na glasanju u podne u Europskom parlamentu, oko kojeg su se već dogovorili. Posljedice nepoštivanja EU zakona su velike. Saborski zastupnici u četvrtak će glasati o Lex AP - u i kako sada stvari stoje, izglasat će ga. Ali, danas se u Europskom parlamentu glasa o Europskom zakonu o slobodi medija (EMFA). Mjesecima se radilo na nacrtu tog zakona, političari su u parlamentu lobirali i Europski parlament je napokon postigao neformalni dogovor kojeg bi u srijedu trebali potvrditi glasanjem i donošenjem zakona. U radnoj skupini od 27 zastupnika, bio je i hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić.

13.03.2024.

Glavni urednici 18 vodećih hrvatskih medija potpisali otvoreno pismo: 'Građani moraju znati, Lex AP je udar na javni interes'

Pred odluku Hrvatskog sabora o izmjenama Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je otvoreno pismo hrvatskim građanima, koje je supotpisalo 18 medijskih redakcija.

11.03.2024.

Zašto umjetna inteligencija neće nikada zamijeniti novinare? Ključ je u običnom pozdravu...

Najveća opasnost umjetne inteligencije se smatra proizvodnja lažnih vijesti ili namjerno pristranih vijesti koje iskrivljavaju istinitost. Ali lažne vijesti ne stvara umjetna inteligencija, nego i dalje ona prirodna: ljudska. "Dobar dan!". Taj svakodnevni pozdrav je ključni razlog zašto umjetna inteligencija i umjetno generirane vijesti neće nikada zamijeniti novinare i novinarstvo koje se ne sastoji tek od pukog prenošenja osnovne, prepisane informacije.

01.03.2024.

Mijić za Radio Nacional: Assange je te podatke dobio, nije ih hakirao. U ovom je slučaju zapad licemjeran

Britansko pravosuđe započelo je preispitivanje zahtjeva Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa, kojim traži osporavanje odluke o izručenju SAD-u. Velika Britanija odobrila je njegovo izručenje SAD-u 2022. godine, no on se žalio na tu odluku. Assangeovi odvjetnici su na sudu u Londonu rekli da je njegov progon političke naravi te da je kazneno gonjen zbog otkrivanja zločina na državnoj razini. Tako je WikiLeaks, među ostalim, 2010. objavio videosnimku američkih vojnih zrakoplova koji ubijaju civile u iračkoj prijestolnici Iraku, kao i informacije o stotinama ubijenih civila tijekom američke invazije u Afganistanu.

22.02.2024.

Drago Hedl: Smisao novinarstva je da se bori protiv lažnih vijesti

Kako je biti istraživački novinar u Hrvatskoj, je li sud njihova sudbina, jesu li novinarske slobode ugrožene, ima li smisla u današnje vrijeme baviti se novinarstvom, zašto piše romane i zašto je "šutnja" nastala kao izraz njegovih novinarskih frustracija - neka su od pitanja na koja je gostujući u emisiji Razgovor s razlogom odgovorio istraživački novinar i književnik Drago Hedl.

21.02.2024.

Drago Hedl: Lex AP je lex apokalipsa

Iako su predviđenim izmjenama Kaznenog zakona novinari na kraju izuzeti iz novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja istrage, izravno se prijeti svima drugima – pravosudnim dužnosnicima, okrivljenicima, odvjetnicima, svjedocima, vještacima koji mogu javnosti otkriti podatke o nezakonitom djelovanju pojedinaca iz vlasti. O budućem otežanom pristupu javnosti informacijama i mogućem zastrašivanju novinarskih izvora razgovarali smo sa istraživačkim, višestruko nagrađivanim novinarom Dragom Hedlom.

19.02.2024.

Iz medija