Novinarstvo kao PR djelatnost sa ciljem promocije vlasti - tako su mediji uglavnom izvještavali u 2015. godini. Svaka kritička primjedba je viđena kao rušenje premijera i države, a zaključci analize pokazuju da su se medijske slobode našle pred najvećim iskušenjima u 21. stoljeću.

Novinar i istraživač Ivan Protić dodaje da su napadi na novinare bili daleko brojniji nego prethodne godine. „Prema nekoj našoj evidenciji koja nije potpuna - bilo ih je oko 60, od kojih su 32 bila fizička. Tu čak i ne spominjemo kampanje kao, recimo, ovu zadnju protiv urednika KRIK-a Stevana Dojčinovića. One ponekad traju mjesecima”, naveo je Protić.

Ističe da se stupanj slobode medija u 2015. godini našao pred najvećim iskušenjima u 21. stoljeću. „Jako je proširen utjecaj vlasti na uređivačku politiku medija, a široka tabloidizacija, izuzetno težak ekonomski položaj i široko i svakodnevno kršenje profesionalnih standarda su uzroci takvog stanja", rekao je Protić.

Kako je naveo, pažnja koju mediji u toj situaciji posvećuju ljudskim pravima je manja nego ranije i obojenija političkim nego analitičkim i kritičkim tonovima.

Većina medija vrlo blagonaklono izvještava o koaliciji na vlasti i pozitivno izvještava o Vladi Srbije i premijeru, dok aktualna vlast svaku kritičku primjedbu procjenjuje kao pokušaj rušenja premijera i Vlade te pritom koristi termine 'plaćenici' i 'neprijatelji'“, rekao Protić.

„Aktualna vlast shvaća novinarstvo kao PR djelatnost, sa isključivim ciljem njene promocije. Istovremeno, Srpska napredna stranka napada političke protivnike neprimjerenim, nepristojnim, populističkim rječnikom, a u to se uključuju i neki drugi politički lideri", ocijenio je Protić.

Prema njegovim riječima ljudi iz vlasti i oni bliski njoj su shvatili privatizaciju medija koja je završena prošle godine kao mogućnost da preko privatnih vlasnika utječu na medije, kao i da se novac od projektnog sufinanciranja iskoristi u propagandno-političke svrhe.

„Kao primjer iznosim da je za 300.000 eura Radojica Milosavljević, nekadašnji pomoćnik gradonačelnika u Kruševcu, član SPS-a, kupio osam medija. Kupio je TV Kruševac za 14.000 eura, a od grada je na ime projektnog sufinaciranja tog istog medija inkasirao 17.000 eura ili 3.000 eura neto dobitka“, kazao je Protić.

U izvještaju o ljudskim pravima za 2015. godinu je navedeno da su u primjeni medijskih zakona uočeni brojni problemi koji su posljedica nepostojanja političke volje, ali i činjenice da su zakoni nedorečeni, bez adekvatnih nadzornih mehanizama i bez ikakvih sankcija.

Navedeno je i da je javno oglašavanje netransparentno i jedno od najvažnijih načina pritiska na uređivačku neovisnost medija.

Zabrinjavajuće stanje u zatvorima
U odnosu na ostale članice Savjeta Europe stopa smrtnosti je u srpskim zatvorima najviša. U zadnje tri godine je vođeno 89 postupaka protiv 172 službene osobe u kaznenim institucijama.

Nikola Kovačević iz Beogradskog centara za ljudska prava kaže: „Odgovornost je utvrđena u samo 6 slučajeva, a kaznena politika je još više poražavajuća: 3 kazne su uvjetne, 2 puta je primijenjen institut odlaganja krivičnog gonjenja i dosuđena je samo 1 zatvorska kazna od osam mjeseci.“ Ocjenjuje da pravosudni organi žmire na jedno oko kada se u ulozi optuženog nalaze pripadnici MUP-a ili Uprave za izvršenje zakonskih sankcija.

Sporne subvencije investitorima
A žmiri se i kad je riječ o subvencijama države stranim investitorima. Nataša Nikolić iz Beogradskog centra za ljudska prava kaže da novac najčešće ne znači čuvanje radnih mjesta ili otvaranje novih.

"Preko APR-a (Agencija za privredne registre) je utvrđeno da je za Benetton dobiveno više od 18 milijuna eura subvencija za 2000 radnih mjesta, a 2013. u APR-u je bilo samo 68 zaposlenih, iako tvrtka posluje profitabilno”, navela je Nikolić.

Stanje ljudskih prava 2015. bilo lošije nego godinu dana prije, između ostalog i zbog odnosa izvršne i zakonodavne vlasti. Simptomatično je da se gotovo 5' posto zakona u Skupštini donosi po hitnom postupku.

Ozbiljne sumnje u neovisnost pravosuđa
Najozbiljnije sumnje u neovisnost pravosuđa izaziva podatak da je vrlo mali broj slučajeva u kojima se ukazivalo na korupciju ili nezakonito postupanje završen ozbiljnom i djelotvornom istragom, podizanjem optužnice ili presudom.

Dodaje se da zabrinjava što još nije izabran tužitelj za ratne zločine, kao ni oko 30 javnih tužitelja, a nije donesen ni  novi zakon o zaštiti osobnih podataka.

Sve veći broj osiromašenog stanovništva
Velik broj radnika je ostao bez posla, ugašeno je oko 400 državnih poduzeća, a više od 20.000 radnika je uzelo otpremninu.

Učestali su štrajkovi, uglavnom izazvani lošom financijskom situacijom i gubitkom posla, a sve je veći broj osiromašenog stanovništva. Dva najvažnija poglavlja  - 23 i 24 - u pregovorima s EU nisu otvorena, što ukazuje na blagi zastoj u eurointegracijama Srbije.

Hoće li će izbori biti fer i pošteni?
Izvršna direktorica Beogradskog centra za ljudska prava Vesna Petrović je istakla da Srbiju očekuje ozbiljan rad na usvajanju i implementaciji velikog broja propisa, među kojima je najznačajnija promjena Ustava i jačanje administracije, proje svega kapaciteta javne uprave.

Ovu godinu će svakako obilježiti izbori, ali se u izvještaju dovodi u pitanje hoće li će biti fer i pošteni, s obzirom na brojne nepravilnosti uočene na lokalnim izborima 2015. godine.

Izvor: N1info