Hrvoje Zovko: Drago mi je da sam kao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva dobio priliku izvijestiti vas, članove saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, ali i cijelu javnost, o tužbama koje vodstvo Hrvatske radiotelevizije podiže protiv novinara i medija te vas upozoriti na posljedice koje će takvo postupanje javne televizije ostaviti na slobodu medija u Hrvatskoj.

Prema podacima kojima HND zasad raspolaže, Hrvatska radiotelevizija tužila je portal Index šest puta, tjednik Nacional pet puta, Slobodnu Dalmaciju pet puta, 24sata triput, Jutarnji list dvaput te po jedanput Večernji list, Tportal, Novi list i Novosti, a tužbe su podignute i protiv nekih bivših zaposlenika HRT-a, Hrvatskog novinarskog društva i dvoje njegovih predstavnika.

U zbroju – riječ je o 30 tužbi.

U novcu, to je oko 1,480.000 kuna.

Riječ je, dakle, o tužbama protiv niza medija, brojnih novinara, naših kolegica i kolega, i same strukovne organizacije, koji su se našli na meti aktualne uprave javne televizije jer su se u svojim tekstovima i javnim istupima usudili preispitivati njezin rad.

Kada javni medij, koji se, dakle, financira javnim novcem, odluči angažirati odvjetnički ured i podići tužbe protiv novinara ili medija zato što su objavili kritiku ili loše mišljenje o programskim i poslovnim odlukama te kuće, tražeći pritom odštete od 30.000 do 250.000 kuna, tada šalje jasnu poruku – nemate pravo slobodno pisati i nemate pravo kritizirati, a mi imamo moć, slobodne ruke i golema financijska sredstva prikupljena pretplatom građana da vas možemo tužiti.

I što je posljedica? Tuženim medijima i novinarima ostavljeno je da sami procijene što im je činiti – i dalje savjesno raditi svoj posao ili o HRT-u pisati samo pohvale.

Mehanizam je jasan: za šest mjeseci više nikome neće pasti na pamet preispitivati rad HRT-a. Pritom, neovisno o ishodu tih tužbi, vodstvo javne televizije neće izgubiti svoj, već pretplatnički novac. I opet, neovisno o ishodu tužbi, oni koji na kraju ove priče sigurno dobivaju i čiji će računi sigurno biti u plusu jesu vanjski odvjetnički uredi koje je angažiralo vodstvo HRT-a.

HRT ima odgovornost prema javnosti i njegovo poslovanje mora biti potpuno transparentno. Vi biste, s druge strane, trebali nadzirati tu transparentnost i braniti neovisnost javne televizije, zalagati se za njezinu slobodu kojom će ojačati društvo. Trenutno smo svjedoci urušavanja svih tih vrijednosti, javna televizija postala je generator gušenja medijskih sloboda, zastrašivanja novinara, i to ne samo u svojem programu, nego i na cijeloj medijskoj sceni. Postala je loš primjer raspolaganja javnim novcem i neodgovornosti prema građanima. Na meni je da vas na to upozorim, a uvjeren sam da ćete radi interesa naših građana pokušati zaustaviti ove loše procese i pozvati upravu HRT-a da povuče sve tužbe protiv medija i novinara.

Denis Romac: HND nije jedini koji javno ukazuje na ovaj problem. I međunarodne organizacije, među kojima su i dvije najistaknutije međunarodne organizacije koje se bave zaštitom medijskih sloboda, upozoravaju da se na HRT-u protekle dvije godine urušavaju profesionalni standardi i da javni televizijski servis ne ispunjava svoju funkciju javnog medija te da politika ima prevelik utjecaj na program. I Europska i Međunarodna federacija novinara jučer su pozvale na povlačenje tužbi protiv HND-a i njegovih predstavnika, jasno navodeći kako je riječ o pokušaju zastrašivanja, ali i upozoravajući na politička imenovanja i otpuštanja na HRT-u, na sustavno političko uplitanje, na brojne nepravilnosti i krizu upravljanja javnim servisom.

Zabrinutost zbog ovog slučaja nedavno su iskazali i predstavnik za slobodu medija OESS-a, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava. Na problem cenzure na HRT-u upozoravale su i brojne međunarodne organizacije u svojim izvješćima o stanju medijskih sloboda nakon posjeta Hrvatskoj, primjerice povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, koji poziva vlast da osigura neovisnost javnog servisa i na suzdržavanje od bilo kakvih postupaka koji bi mogli dovesti do cenzure, kao i delegacija SEEMO-a, koja u svom izvještaju ukazuje na problem političkog utjecaja na HRT-u. Reporteri bez granica pak poručuju kako je HRT pod očitim političkim pritiskom i pritiskom interesnih grupa.

Hoće li rukovodstvo HRT-a sada tužiti i ove međunarodne i nevladine organizacije, koje su se u svojom izvješćima usudile kritizirati HRT? I kako se HRT brani od kritika? Ne boljim programom i transparentijim poslovanjem, nego sudskim tužbama.

Aktualno rukovodstvo HRT-a ne smatra da čast HRT-a ugrožava nesposobnost rukovodstva da osigura neovisnost javnog televizijskog servisa i da ispuni njegovu javnu funkciju, nego misli da ugled HRT-a ugrožavaju oni koji ukazuju na probleme u javnom servisu.

Visina odštetnih zahtjeva u ovom slučaju, kakvi nikad nisu dosuđeni u sličnim postupcima u Hrvatskoj, potvrđuju kako ovdje nije riječ o namirenju eventualne štete, nego o ušutkivanju novinara i medija, pa i HND-a, ali i njihovom financijskom uništenju.

Mi u HND-u uvjereni su da vodstvo HRT-a bez potpore vlasti ne bi moglo poduzeti akcije progona HND-a i novinara koji se usude kritički progovoriti o HRT-u.

HND upozorava da se stanje medijskih sloboda, ali i novinarstva u cjelini, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju konstantno pogoršava. Kvalitetno i kritičko novinarstvo sustavno se urušava. Smatramo da je to nedopustivo i pozivamo predsjednika Vlade i ostale najviše dužnosnike da napokon preuzmu odgovornost i počnu osuđivati govor mržnje, objave lažnih i kompromitirajućih vijesti, ali i da svaki put osude i upozore kada je ugrožena sloboda medija i novinarstvo kao javno dobro.

Iz Vlade ovih dana najavljuju objavu rata lažnim vijestima ističući važnost kvalitetnog i kritičnog novinarstva. Jasno je da je ovo što se događa i o čemu danas razgovaramo na ovom odboru nespojivo s tim najavama. Vlada je suodgovorna za ovakvo stanje u novinarstvu, baš kao što je odgovorna, i to po sili zakona, i za alarmantnu situaciju na HRT-u. Ako želi biti dosljedna i ako se doista želi boriti protiv lažnih vijesti, Vlada mora učiniti nešto i u ovom slučaju i na ovom konkretnom primjeru pomoći očuvanju i zaštiti novinarstva kao javnog dobra. 

Izvor: HND