Info > Newsletter

HND Newsletter 67 / srpanj 2019

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 67
Kolovoz 2019.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- HND upozorava na pokušaj otimanja svoje imovine
- Mons. Barišić okrivio medije za ´širenje beznađa´
- Gabrić istupio iz Radne skupine Ministarstva kulture za izradu nacrta prijedloga novog ZEM-a
- Komemoracija: Kolege i prijatelji oprostili se od Denisa Kuljiša
- HND: Neka nadležne institucije zaustave hajku na novinare!
- 5. Fra Ma Fu Festival - Radionica reportaže
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

HND upozorava na pokušaj otimanja svoje imovine

Vodstvo HND-a ocijenilo je da je Društvo "žrtva pljačke koja se odvija posljednjih 25 godina", a kulminirala je gubitkom sudskog spora i presudom na temelju "krivotvorenih dokumenata". Temeljem te presude HND stečajnoj masi iza tvrtke investitora koji je 1990. potpisao ugovor za korištenje prostora u Novinarskom domu treba isplatiti 2,5 milijuna kuna pod prijetnjom ovrhe i preuzimanjem prostora.

Ocijenivši to pokušajem otimanja imovine, vodstvo HND je podsjetilo da je spor započeo još u srpnju 1990. kada je bio potpisan ugovor o zakupu prostora u Novinarskom domu s trojicom povratnika iz Njemačke predvođenih Antom Matićem i Antom Tabakom i njihovom tvrtkom U.T.T. Europa 92 koji su prezentirali plan preuređenja u atraktivni ugostiteljski objekt.

No, nakon što nisu završili radove ni plaćali zakupninu, HND je poduzetnicima 1993. otkazao ugovor i sudskim putem ih deložirao, a oni su pokrenuli spor potražujući naknadu štete na ime, kako u HND-u stiču, njihovih tobožnjih investicija.

Nakon punih 25 godina spora, HND je lani u lipnju pravomoćno izgubio parnicu , a sud je poduzetnicima, čija je tvrtka 2005. završila u stečaju, priznao investiciju na temelju priloženih računa za navodna ulaganja za koje u HND tvrde da su krivotvoreni.

Nakon određivanje ovrhe, prvotno predložene na cijeloj zgradi Novinarskog doma u vlasništvu HND-a koja vrijedi čak 20 puta više od dosuđene tražbine, čelnici Novinarskog društva došli su do dokaza da je jedan od računa na kojima se temeljila presuda, kao i priloženi arhitektonski projekt, krivotvoren.

DORH podigo optužnicu zbog lažnog iskaza

U HND-u ističu da to otkriće dovodi u sumnju vjerodostojnost svih dokumenata priloženih sudu te vodi zaključku da je na djelu kriminalni pokušaj otimanja HND-ove imovine.

"HND je odmah po saznanju za krivotvorine podnio kaznenu prijavu DORH-u koji je krajem lipnja podigao optužnicu protiv osnivača tvrtke i vjerovnika stečajne mase Ante Matića zbog davanja lažnog iskaza na sudu. Optužnica radi krivotvorenja nije mogla biti podignuta zbog zastare kaznenog progona", kazala je članica Izvršnog odbora HND-a Slavica Lukić. Naglasila je kako će HND nastaviti sudsku bitku protiv tog kriminalnog pokušaja otimanja imovine navodeći i kako tvrtka poduzetnika koja je dobila spor nema čak ni svoj OIB.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da će cijeli slučaj internacionalizarati, podsjetivši da je HND još prije dvadesetak godina bio pod pritiskom politike u korist tada favoriziranih poduzetnika – tobožnjih investitora u Novinarski dom.

"Ta gospoda su imala i određenu podršku institucija ove države. U arhivu smo pronašli dopise tadašnjeg Ministarstva iseljeništva, ali i ministra (Gojka) Šuška koji su pisali dopise HND-u i koji su na neki način tražili da ne diramo te ljude jer su važni i pomogli su obrani Hrvatske", rekao je Zovko.

Potpredsjednik HND-a Branko Mijić ocijenio je kako je ovo jedna tipična hrvatska priča. "Vidimo da prije trideset godina netko dolazi iz Njemačke iz iseljeništva. Nije se u ovoj zemlji tada trebalo biti Kutle, Todorić ili Gucić da bi se došlo do nekih bogatstava, nego mogli ste biti trojica anonimnih ´antiša´ koji na temelju krivotvorenih dokumenata želite zgradu Novinarskog doma" rekao je Mijić.

 
 

//
 

Mons. Barišić okrivio medije za ´širenje beznađa´

"Potrebna su veća primanja, investicije, veća proizvodnja, šire tržište, ali bez promjene srca, bez dobra, bit ćemo uvijek na istom mjestu - u krizi," istaknuo je mons. Barišić u propovijedi na središnjem misnom slavlju u marijanskom svetištu u Sinju. Ovogodišnja svetkovina je pod geslom - "Pruži nam i sada moćnu ruku".

Nadbiskup Barišić dodao je kako u hrvatskom društvu ima puno "nepoznata dobra", plemenita, lijepa i istinita. "Dobro možda ne dolazi uvijek do izražaja, ali po svojoj naravi, dobru ni ne treba ocjena i aplauz svijeta", dodao je.

Naglasio je kako nije razborito i mudro "za naše danas i sutra" sve dobro koje je humano, ljudsko i evanđeoski-proročko, ignorirati.

U našoj stvarnosti, dodao je, ima pojava da je "loša vijest - prava vijest, a dobra vijest - nikakva vijest." "Ne možemo zanijekati da se danas senzacije i skandali bolje prodaju, kao ni činjenicu da se o dobru premalo govori, da se često prešućuje vijest o dobru, koje kola u venama čovjeka koji je slika Božja, stvoren kao dobar i za dobro," kazao je nadbiskup Barišić.

Tumačeći te pojave u medijima splitsko-makarski nadbiskup naveo je medijsko ´širenje beznađa´. "Ako nas svakodnevno hrane samo vijesti o krađama, pljačkama, korupciji, svakovrsnom nasilju i zaobilasku čovjeka u potrebi; ako samo slušamo da je u drugoj zemlji i u drugoj sredini bolje - sve će nas to u našoj životnoj školi učiniti učenicima letargije i ogorčenosti; sinovima i kćerima beznađa, rezultatom slučajnog kaosa, koji u obrani egoizma i osobne koristi, postaju hladni i neosjetljivi za druge; pojedinci koji traže i brinu samo za vlastite interese", istaknuo je mons. Barišić.

Po njegovim riječima, ´crna kronika´ nije kraj, niti obuhvaća sve, već je samo izazov i prilika da čovjek promijeni perspektivu, da zavapi za obraćenjem koje će nas, kazao je, dovesti do izvora života i ozdraviti nas.

"I koliko god nam se činilo da je ova zemaljska stvarnost, život i budućnost svijeta u rukama bogatog i moćnog čovjeka, koji često ide drugačijim putem, ipak Gospodin uzvisuje neznatne i gladne siti dobrima", poručio je nadbiskup Barišić u propovijedi u Sinju.

Također je rekao kako nam danas sredstva komunikacije daju velike mogućnosti, ostavljaju nas u kontaktu, pružaju neku vrstu daleke blizine, ali osobna prisutnost uvijek je poželjnija od tipkanja, ukucavanja i biranje broja. "Bolje od ´halo´ je pokucati na vrata," dodao je.

Barišiću se u kritci medijia pridružuio i gvardijan svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Ante Čovo koji je u četvrtak poručio roditeljima da ne dopuste medijima i ustanovama da odgajaju njihovu djecu, te da ne daju kršćanski, ljudski odgoj nikome iz svojih ruku, a mladima je poručio da zbog materijalizma ne odlaze iz Hrvatske.

"Ne dopustite da moderne tehnologije, mediji, pa ni obrazovne ustanove odgajaju vašu djecu jer će nad njima zatvoriti nebo. Imat ćete možda poslušnike, imat ćete možda intelektualce, ali nećete imati cjelokupne osobnosti. Zato ne dajte kršćanskoga, ljudskog odgoja nikome iz svojih ruku", istaknuo je far Ante Čovo obraćajući se nazočnima na kraju središnjega misnog slavlja na blagdan Velike Gospe.

 
 

//
 

Gabrić istupio iz Radne skupine Ministarstva kulture za izradu nacrta prijedloga novog ZEM-a

Po odluci Upravnog odbora Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, nakladnika H-Alter-a, Toni Gabrić je istupio iz radne skupine Radne skupine Ministarstva kulture za izradu nacrta prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima.

Kao glavne razloge istupanja iz UNMK-a navode: neprihvaćanje prijedloga koji se odnose na definiciju javnog interesa, osnaživanje unutarredakcijske demokracije i sprečavanje političkih utjecaja kroz vlasništvo nad medijima; dodatna komercijalizacija Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija; onemogućavanje rada u radnoj skupini i njezina netransparentnost; donošenje nacrta novoga ZEM-a bez prethodno donesenih smjernica medijske politike, premda je bio najavljen obrnuti (logični) redoslijed.

O istupanju su Gabrić i udruga pismeno obavijestili ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek. U radnu skupinu bio je imenovan odlukom ministrice od 23. 3. 2018., kao njezin član iz sektora neprofitnih medijskih nakladnika.

Više možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

Programsko vijeće HRT-a: 2. rujna mišljenje o poslovanju HRT-a za 2018.

Programsko vijeće bi, osim toga, trebalo pokrenuti postupak za izbor povjerenika za korisnike usluga HRT –a nakon što je dosadašnjem dugogodišnjem povjereniku Zvonku Šebu u proljeće istekao mandat i koji bi na najavljenoj sjednici trebao iznijeti godišnje izvješće za prošlu godinu.

Ovo je prva sjednica Programskog vijeća HRT-a koja se treba održati nakon što je Sabor prošlog mjeseca izabrao Lidiju Gašparović i Zdravka Kedžu za nove članove Vijeća , a nakon isteka mandata Nede Ritz, Ivice Maštruka, Saše Miloševića i dotadašnjeg predsjednika Zdravka Kedže.

Zbog nedostatka kvoruma Programsko vijeće nije održalo sjednicu od prosinca prošle godine kada nije dalo pozitivno mišljenje na Program rada HRT-a za 2019. te je od rukovodstva javne radiotelevizije zatražilo i ponovno slanje ispravnog i dopunjenog izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza ugovora Hrvatske radiotelevizije s Vladom za prvo polugodište prošle godine.

Za zaključak kojim se daje pozitivno mišljenje o Programu rada HRT-a za 2019. tada su glasovali predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo i članovi Robert Markt i Zorislav Lukić, a protiv je bilo šestero članova Programskog vijeća.

Programsko vijeće HRT-a je tijelo koje zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa i unapređenjem radijskog i audiovizualnog programa, te drugih audio i audiovizualnih te multimedijskih usluga. Vijeće ima 11 članova, Hrvatski sabor bira i razrješava njih devet, a dva člana Vijeća HRT-a biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa.

Vijeće HRT-a sastaje se u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom s Vladom.

 
 

//
 

Lažna dojava o bombi u sjedištu Hanza Medije

Svi zaposlenici zgrade evakuirani su oko 13 sati jer je u odjel ´osmrtnice´ Jutarnjeg lista stigla prijetnja bombom, izvijestio je taj dnevnik. Zagrebačka policija je potvrdila da je obaviještena o dojavi koja se, nakon detaljnog pregleda, pokazala lažnom. Zaposlenici su se u zgradu vratili oko 14,45 sati.

Zbog lažne dojave o bombi u ponedjeljak je ispražnjeno i splitsko sjedište Slobodne Dalmacije koja je dio iste medijske tvrtke.Policija je izvijestila da traga za muškom osobom koja je desetak minuta nakon podneva na redakcijski telefon dojavila da je u zgradi Slobodne Dalmacije postavljena bomba.

Navodno se muškarac predstavio kao HOS-ovac nezadovoljan pisanjem Slobodne Dalmacije, a rekao je i da se požar koji je devet dana ranije izbio u stolarskoj radionici te novinske kuće, koja se nalazi u zasebnoj zgradi, nije dogodio slučajno.

 
 

//
 

Komemoracija: Kolege i prijatelji oprostili se od Denisa Kuljiša

U nazočnosti obitelji prigodnim riječima od Denisa Kuljiša oprostio se predsjednik HND-a Hrvoje Zovko te njegove kolege s kojima je Denis proveo veliki dio svoga bogatog radnog vijeka. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ocijenio je kako je Kuljiš bio nezaobilazna figura na medijskoj sceni u Hrvatskoj i regiji, njezin kreator, te jedan od najvažnijih i najčitanijih novinara. Bio je član HND-a i sudjelovao u njegovu radu. "Nismo se uvijek slagali ali smo cijenili njegov doprinos", kazao je.

Novinar i publicist Dražen Rajković nazavo je Kuljiša "gorostasom hrvatskog žurnalizma" i istaknuo kako je Denis bio kreativni preobrazitelj tiskanih medija u Hrvatskoj od Poleta, Starta, Danasa do Globusa i Nacionala.

- Izvanredni stilist i jezični inovator na visokoj književnoj razini, ali on je bio puno više od toga, ocijenio je Rajković i dodao da je tjednik Globus, koji je Kuljiš napravio s Markom Grčićem i drugima, najveća njegova urednička kreacija.

Okupljao mlade talentirane ljude

Smatra da je Kuljiš "prinio najveće žrtve na oltar javne riječi", jer su njegovi tekstovi izazvali čak 150 sudskih tužbi, te da nema ni izbliza mjesto u hrvatskom društvu koje mu pripada.

Rajković je demantirao uvriježeno mišljenje da je Kuljiš bio "naručitelj i pokrovitelj zloglasnoga teksta ´Vještice iz Ria´", te ustvrdio kako je "za takav dojam zaslužan sam jer je manirom najvećih preuzeo odgovornost na sebe".

Rene Bakalović prisjetio se crtica iz druženja s Kuljišem kad je, kaže, vjerojatno prvi put čuo za izraz "wunderkind", što je etiketa legitimirana Kuljiševim sudjelovanjem u TV kvizovima koje je gledala cijela Jugoslavija.

Htio je da se u njegovima spisima za nacionalnost upiše "Dalmatinac", ali to birokracija nije dopustila, kazao je. "Volio je svaku pojavu natprosječno bogatu sivim stanicama, a on je sam djelovao kao viagra, svima je u njegovoj blizini podizao moždanu aktivnost na višu frekvenciju", kazao je Bakalović.

Ratko Bošković istaknuo je sklonost Kuljiša da oko sebe okuplja mlade talentirane ljude koji imaju kritičan odnos prema etabliranim vrijednostima. Podsjetio je da su jednom u Poletu, za izlazak 200. broja, popisali suradnike i da ih je bilo više od 500, pa tako nastala "ta fenomenalna atmosfera ´Poletovaca´".

Zahvaljujući tadašnjem vodstvu Starta, cijela Poletova generacija prešla je za Denisom u Start, gdje je on pokazao svu raskoš uredničkog talenta u velikom i ozbiljnom sustavu, kazao je.

Bošković je podsjetio na malo poznatu činjenicu da je Kuljiš s kolegama vodio odnose za javnost nekadašnje Koalicije narodnog sporazuma, kad su se intenzivno družili s vodećim ljudima koalicije i izbliza pratili uspon Franje Tuđmana i pobjedu HDZ-a. Tada je Kuljiš ušao u politička previranja koja je kasnije koristio u svojim analizama.

Formirao prvo privatno novinarsko poduzeće

Također, s prijateljima je formirao Media-press, prvo privatno novinarsko poduzeće u bivšoj Jugoslaviji, "osnovano dan nakon izlaska Markovićeva zakona", koje je izdavalo Globus i ponovo oko njega okupilo sjajnu novinarsku i uredničku ekipu.

Imao je beskonačno povjerenje u prijatelje iz djetinjstva, od kojih su ga neki izdali, čak im je prepuštao pozicije glavnog urednika. Kad je pokretao Nacional, pozvao je novinare i tko nije imao novca za udjel, on mu je posudio, pa od tada nije imao ni kune. "Tipovi kojima je posudio su ga zbacili iz Nacionala", kaže Bošković.

Bošković smatra da je najvažnija Kuljiševa ostavština opus od šest knjiga, od kojih će neke biti nezaobilazne za sve koji će htjeti znati što se devedesetih događalo u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Ocijenio je i da bi sabrana djela s njegovim člancima bila najviši dosezi hrvatskog novinarstva.

Posljednji ispraćaj Denisa Kuljiša bio je u četvrtak 22. Kolovoza na zagrebačkom Krematoriju.

 
 

//
 

“Banijska praskozorja” Gordana Lederera

Rodio se u Zagrebu 1958. Godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon toga pohađao je uspješno školu za fotoreportere Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu. Studij filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu upisao je 1983. godine gdje je i diplomirao 1989. godine s dokumentarni filmom Samoća (S. Aničić, 1987.) u produkciji ADU. 1986. godine započeo je studij arheologije na Filozofskom fakultetu, a 1989. godine u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku započeo je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale.

Kao fotograf na narudžbu uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa "Studio". U "Croatia-filmu" radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom animiranom filmu Čudesna šuma na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu oluje kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pokraj "trga" u zgradi HTV.

Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove 1990. godine na Trgu bana Jelačića, preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti Mirjane Rakić kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice Hrvatskog sabora, pri donošenju Ustava slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akademska slikarica Jadranka Fatur.

Lederer je jedna od prvih i najpoznatijih žrtava srpske agresije na Hrvatsku te je postao sinonim za stradnja hrvatskih medijskih djelatnika u Domovinskom ratu. Poginuo je na radnom mjestu kao snimatelj HTV-a, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja".

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

HND: Neka nadležne institucije zaustave hajku na novinare!

Najnoviji slučaj vezan je uz napad na Dobrivoja Arsića u Viškovu, koji novinari od prvog dana prate objavljujući provjerene informacije iz službenih izvora, ne prejudicirajući ničiju krivnju. Prava lavina prijetnji našim kolegicama i kolegama putem društvenih mreža uslijedila je, međutim, nakon što su objavili podatak da je za napad osumnjičen Matko Škalamera, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Grada Rijeke.

Zanemarivši činjenicu da su novinari radeći svoj posao prenijeli službenu informaciju, dežurni su huškači, umjesto da osude svako nasilje, nasrnuli na glasnika loših vijesti. HND stoga spomenute trovače javnog prostora, koji svjesno šire mržnju prema novinarima, ali i drugima i drugačijima, upozorava da su brojni uvredljivi i prijeteći komentari s društvenih mreža arhivirani te da će, ako se našim kolegicama i kolegama dogodi bilo kakva neugodnost, odgovornima smatrati upravo njih.

Podsjećamo da su nedavno bez ikakva razloga na vrlo ružan način medije napali i neki od istaknutih predstavnika Katoličke crkve, kojima je zasmetalo "medijsko širenje beznađa", kao da su baš novinari generatori sistemske korupcije i društvene regresije, a u nedjelju je u Zadru osvanuo i sramotni grafit "Smrt novinarima".

Zadaća HND-a je štititi novinarsku profesiju i profesionalni integritet svih kolegica i kolega te će to činiti uvijek i u svakoj prilici. Svjesni da je histerija i mržnja prema novinarkama, novinarima i medijima samo još jedan dokaz dubokog poremećaja u društvu, apeliramo na zdrav razum i smirivanje tenzija.

HND će o posljednjim napadima na novinare izvijestiti svoje inozemne partnere, ističe se u priopćenju koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND osuđuje izvještavanje pojedinih medija o stravičnom zločinu na Kajzerici

HND podsjeća da je posao novinara iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju, čega se obavezan pridržavati u svakoj situaciji. U ovoj situaciji to načelo je potpuno zanemareno, većina medija je objavljivala hrpu neprovjerenih, pa se pokazalo i netočnih informacija, ne bi li bili "prvi" i time zaradili što veću publiku. Takav odnos prema struci je duboko neprofesionalan i neprihvatljiv.

Nema tog interesa javnosti koji može opravdati objavu imena i fotografija žrtava s detaljima iz njihova života jer zadovoljavanje morbidne znatiželje nije novinarstvo.

Senzacionalističko izvještavanje, ulazak na poprište zločina, "haranje" po profilima žrtava na društvenim mrežama je krajnji izraz nepoštovanja prema njima i nikako ne služi na čast većini hrvatskih medija koji su posegnuli za ovim neetičkim metodama izvještavanja.

Ako i dalje mislite da nema ničega spornog kod ovakvog načina izvještavanja, dopustite da vas podsjetimo da šest žrtava ima obitelj, prijatelje i poznanike koje su ostavili iza sebe i koji su izloženi ovakvom načinu "izvještavanja". Podsjećamo i da je jedna beba unatoč svemu preživjela. Treba li ta beba, s već teškim bremenom koje je dobila s tek par mjeseci života, za koju godinu jednim klikom saznati sve morbidne detalje tragedije u kojoj je ostala bez majke, tetke, bake, djeda, polubrata? Je li to vrijedno kojeg klika na članak, jednog kupljenog primjerka novina ili dijela postotka u udjelu gledanosti?

HND još jednom podsjeća urednike i novinare na poštivanje Kodeksa časti hrvatski novinara u kojem među ostalim jasno stoji da je „novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava“ kao i poštivanja zakona te Medijskog kodeksa - vodiča za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND najoštrije osuđuje prijetnje redakciji Slobodne Dalmacije

Prema informacijama kojima raspolaže HND, u ponedjeljak, 29. srpnja 2019., nešto prije 12 sati nepoznata muška osoba nazvala je redakciju Slobodne Dalmacije i rekla kako je unutar zgrade Slobodne Dalmacije u Splitu postavljena eksplozivna naprava te kako "imaju pola sata da napuste redakciju". Osoba je spomenula i da "novinari pišu loše" te kako nedavni požar koji je 20. srpnja 2019. izbio u starom skladištu Slobodne u Splitu nije bio slučajan. Prema odluci glavnog urednika Slobodne Dalmacije Jadrana Kapora, zgrada je odmah evakuirana. Slučaj je prijavljen policiji, koja je odmah izašla na teren.

HND traži da se ovaj slučaj hitno istraži, a počinitelji najstrože sankcioniraju. HND neprestano upozorava na učestale napade i prijetnje novinarima u Hrvatskoj, koje ostaju nesankcionirane i neosuđene, zbog čega se širi atmosfera straha i onemogućava novinarski rad. HND od institucija traži da zaštite novinare i medijske slobode, dok od državnog vrha očekuje da odmah jasno i nedvosmisleno osudi sve napade i prijetnje novinarima, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

Lažne vijesti glavna tema Petog PRESS film festivala

Uz tribinu, filmske radionice za najmlađe „Digital Generation“ te projekcije, sudion ici I posjetitelji će moći I pogledati iložbu fotografija Nikole Šolića, koja će prikazati početke tvoraca lažnih vijesti što su uzburkale našu regiju.

-Prikazat ćemo i nekoliko filmova od kojih su tri dugometražna, a jedan će imati svoju hrvatsku premijeru. Kratkometražni filmovi Marijana Crtalića, Sandra Totha, Iare Lee i Mislava Rotima također imaju svoje premijere na našem festival, navode organizatori dodajući kako kako je veliku ulogu u realizaciji festivala imao i partnerski odnos s Hrvatskim novinarskim društvom, koje im je dalo veliku podršku. -Ovogodišnji vizual nam je ustupio fotoreporter Pixsella Davor Puklavec, dok smo za tribinu o fake newsu i tužbama protiv novinara pripremili izlaganja Hrvoja Zovka, Ilka Ćimića, Petra Vidova, Tomislava Levaka i Gorana Borkovića te još mnoge novinare koji su najavili svoj dolazak, navode u iz Ekološko kulturne scene EKS te ističu kako ovog festivala ne bi ni bilo bilo da nema onih koji su prepoznali što on znači regiji Pounja te zahvaljuju na podršci Društvu hrvatskih filmskih redatelja, Sisačko-moslavačkoj županiji, hotelu Central i svim dobrim ljudima koji su skromno podržali naše peto izdanje PRESS film festivala.

Festival se otvara 30. kolovoza u 19 sati u hotelu Central u kojem će tog dana biti i projekcije filmova, dok se sljedeći dan projekcije filmova u večernjim satima sele na lokaciju spomen-obilježja Gordanu Ledereru, u selo Čukur iznad Hrvatske Kostajnice. Ulaz na sva događanja je slobodan.

Inače, prije pet godina udruga Ekološko kulturna scena EKS pokrenula je festival filma posvećen novinarstvu i fotoreportažama. Kao svojevrsni hommage poginulim kamermanu HRT-a Gordanu Ledereru te ruskim novinarima Kurinoju i Noginu, festival je dosad obradio teme ratnog novinarstva, govora mržnje, putopisa, migrantske krize i istraživačkog novinarstva.


Program festivala:


30.8. PETAK

10.00 – filmske radionice „Digital generation“ – hotel Central

19.00 – otvaranje 5. izdanja PRESS film festivala – hotel Central

19.05 – projekcija filma „Izborni dan“, autor Mislav Rotim – hotel Central

19.10 – projakcija filma „U slučaju rata“, autor Jan Gebert – hotel Central

20.30 – projekcija filma „Rodbina“, autor Vitalij Manski – hotel Central

22.30 – glazbeno druženje u hotelu s Krunoslavom Dubravcem


31. 8. SUBOTA

10.00 – filmske radionice „Digital Generation“ – hotel Central

18.00 – izložba fotografija „Fake news portrets“, autor Nikola Šolić – prostorije zgrade Vladimira Nazora 12

18.30 – tribina na temu „Fake news“ & „tužbe“ – gosti tribine brojni novinari – hotel Central

20.30 – projekcija filma „Enkel“, autor Aleksandar Reljić- spomen-područje Gordanu Ledereru

21.25 – projekcija filma „Zrakoplovne snage protiv JFK-a“, autor Sandro Toth - spomen-područje Gordanu Ledereru

21.30 – projekcija filma „Wantoks: Dance of Resilience in Melanesia“, autorica Iara Lee - spomen-područje Gordanu Ledereru

21.45 – Prijelaz između eona – autor Marijan Crtalić – spomen-područje Gordanu Ledereru

22.15 – druženje u hotelu Central, DJ KIZO

 
 

//
 

5. Fra Ma Fu Festival - Radionica reportaže

Radionica je jedan od način da se uz mentorstvo vrsnih predavača afirmaciju Fuisove glavne novinarske forme, reportaže. Osobno svjedočanstvo i uvjerljivo izvještavanje je nezamjenjivo u svakom mediju, stoga je radionica reportaže jedinstvena škola za mlade novinare na kojoj se teoretski i praktično upoznaju s tajnama novinarskog zanata. Polaznici su mladi još neafirmirani novinari, studenti, srednjoškolci koji planiraju upisati studij novinarstva, novinari koji razmjenom iskustva žele usavršiti znanja i građani koji žele iz prve ruke saznati kako nastaju novinarski članci kako bi se i sami okušali u pisanju. Radionicu vodi nekadašnji novinar, danas fakultetski predavač dr. sc. Mirko Mlakar.

Radionica se održava u pet termina i najmanje 20 školskih sati, a program je kombinacija standardne novinarske škole (tečaja) s naglašenom ulogom polaznika (seminar i rasprava) te vježbi. Između ostaloga, to znači da voditelji pomažu polaznicima u izradi njihovih reportaža. Raspravljat će se o tome:


- što sve može biti tema novinske priče i kako je pronaći?

- koje su razlike između reportaže i drugih složenih novin(ar)skih/medijskih vrsta?

- kakve su reportaže u hrvatskom novinarstvu?

- koja su iskustva ratnih reportera (s posebnim osvrtom na Domovinski rat)?

- ima li reportaža u digitalnom dobu budućnost?


Ciljevi


Radionicom reportaže nastoji se:

- odgovoriti na praktična pitanja koja polaznici postavljaju;

- potaknuti ih na razmatranje nekih pitanja koja bi se trebala pojavljivati u vezi s (reportažnim) - novinarstvom, od jezično-izražajnih do etičkih (deontoloških);

- stjecati i razvijati reporterska znanja i vještine.


Program

U uvodnom dijelu voditelj radionice i sudionici raspravljaju o tome što su relevantne informacije (u bilo kojoj formi); zašto i danas vrijedi načelo obrnute piramide; zašto je reportaža viši/visoki oblik novinarskog izražavanja odnosno složena novinarska vrsta; zašto reportaže Franje Martina Fuisa imaju trajnu vrijednost; koja bi bila tipologija reportaža itd. (pri čemu se ostvaruje dio A i B ciljeva – okvirno tri sata).

Svaki od polaznika dolazi na radionicu s pripremljenom kratkom analizom barem jedne reportaže, o čemu će ostali sudionici raspravljati (ciljevi A i C – četiri sata).

Organizatori će se pobrinuti za gostujuće predavače, redom iskusne reportere koji su dobivali HND-ove i druge nagrade. Susreti sa starijim kolegama iskoristit će se za razmjenu iskustava, ponajprije za upućivanje na dobre i loše reportaže iz Hrvatske i svijeta (ciljeva A, B i C – šest sati).

U dogovoru s mentorom, svaki će polaznik tijekom radionice napraviti vlastitu reportažu što je, uostalom, i opravdanje naziva workshop čije se (pretposljednje) inačice analiziraju (ciljevi C i A – pet sati).

Reportaže su zapravo praktični završni radovi polaznika kojima će se po svršetku radionice uručiti potvrde, diplome o pohađanju radionice reportaže. Organizator radionice pobrinut će se za objavljivanje i (simbolično) honoriranje najbolje/najboljih reportaža.


Polaznici


Na radionicu se mogu prijaviti mlade novinarke i novinari, studentice i studenti novinarstva, srednjoškolci koji žele upisati novinarstvo ili postati novinari i svi ostali zainteresirani građani. Zbog ograničenog broja mjesta, u slučaju previše prijavljenih prednost će biti određena prema redoslijedu prijava. Prijava treba sadržavati kratku biografiju i motivacijsko pismo od najviše 300 riječi (odnosno jedne kartice i 1800 znakova s prazninama) u kojem će potencijalni polaznici predstaviti svoje eventualno medijsko iskustvo te motive za sudjelovanje na radionici reportaža.

Prijaviti se možete do 15. rujna 2019. na: sinko.institut@gmail.com

Zbog ograničenog broja mjesta, u slučaju previše prijavljenih prednost će biti određena prema redoslijedu prijava.

Odabrani polaznici sami plaćaju troškove putovanja do Daruvara, odnosno do Zagreba ako će u Daruvar putovati organiziranim prijevozom (autobus). U Daruvaru su osigurani smještaj i hrana te sudjelovanje u drugim programima Fra Ma Fu festivala.

Istovremno Hrvatsko novinarsko društvo i Studijski institut za novinarstvo, kulturu i obrazovanje raspisali su natječaj za dodjelu nagrade Fra Ma Fu za najbolju reportažu u 2018.

Pravo sudjelovanja imaju novinari i novinarke čije su reportaže objavljene u hrvatskim tiskanim medijima i na portalima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine.

Autore mogu predlagati pojedinci, uredništva, ogranci, zborovi i županijska vijeća HND-a, ocjenjivačka skupina i sami autori.

Uz skenirani tekst (ako je obavljen u tisku) ili link (ako je obavljen na portalu) treba priložiti obrazloženje i kratku biografiju autora.

Prijedlozi se šalju na festivalsku adresu elektronske pošte framafu.fest@gmail.com. Rok za prijavu je do 10. rujna 2019. godine.

Ocjenjivačku skupina čine: Drago Hedl (umirovljeni novinar), Mato Pejić (Jednota), Zlatko Petrović (umirovljeni novinar) i dr. sc. Mirko Mlakar (novinar i profesor).

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

State Department: Službeni kineski mediji "prešli iz neodgovornog u opasno"

"Kineske vlasti dobro znaju, naše akreditirano konzularno osoblje samo obavlja svoj posao, baš kao i diplomati iz svake druge zemlje", dodala je Ortagus na tweeteru.

Na brifingu je kazala kako ne misli da je formalni prosvjed puštanje privatnih podataka američkih diplomata, slika, imena njihove djece... "Tako se ne bi ponašala odgovorna država", rekla je Ortagus, prenosi Reuters.

Hongkongški ured kineskog ministarstva vanjskih poslova zatražio je u četvrtak od Sjedinjenih Država objašnjenje o izvještajima u medijima pod kontrolom Komunističke partije da su američki diplomati bili u kontaktu sa studentskim vođama prosvjeda koji potresaju Hong Kong već devet tjedana.

Prosvjedi u azijskom financijskom središtu počeli su protivljenjem sada suspendiranom zakonu o izručenju i prerasli u izravno osporavanje vlade i zahtjeve za punom demokracijom. Riječ je najgoroj krizi u Hong Kongu otkako su ga 1997. britanske vlasti vratile Kini.

 
 

//
 

Facebook želi pružiti korisnicima više kontrole njihovih podataka

To je objavljeno manje od tjedan dana nakon novih objava o postupcima najveće društvene mreže na svijetu koja je priznala transkripte razgovora nekih korisnika, nakon što ih je dugo nijekala. Uz novo obilježje uvedeno u utorak, Facebook objašnjava da želi korisnicima vratiti kontrolu nad njihovom podacima.

Odsada će korisnici moći odlučiti hoće li ili ne podaci koje Facebook preuzima od aplikacija ili web stranica trećih strana biti povezani s njihovim računima na društvenoj mreži.

"Obično koristimo te podatke za predlaganje reklame u vezi traženih proizvoda ili informacija. Ali čini nam se važnim pružiti veću transparentnost i kontrolu našim korisnicima u vezi te vrste podatka", objasnila je tijekom online konferenciji za novinare Stephanie Max, voditeljica razvoja funkcionalnosti.

Ove nove postavke privatnosti pokrenute su u utorak u Irskoj, Španjolskoj, Južnoj Koreji, a globalno će se proširiti sljedećih mjeseci i omogućit će svakom korisniku da odluči hoće li svi ili samo dio podataka koje Facebook preuzme drugdje moći biti povezani s njegovim osobnim računom.

Te informacije, koje američka skupina prikuplja posvuda, na web stranicam, e-trgovini, na aplikacijama, ili web stranicama za tisak, putem alata koje Facebook stavlja na raspolaganje drugim reklamnim i tvrtkama koje prate promet ili pretraživanje proizvoda.

Ti podaci sadržavaju i jednu vrstu aparata koji se koristi za povezivanje, njegov tip i zemljopisni položaj što omogućuje Facebooku da ponudi ultra ciljane reklame, koje se skuplje prodaju tvrtkama i ključni su izvor prihoda društvene mreže.

 
 

//
 

Peking upotrijebio Twitter i Facebook protiv prosvjednika u Hong Kongu

Twitter je ukinuo 986 računa koji su "koordinirani u sklopu operacije koju je vodila država" kako bi "minirala legitimitet i politička stajališta" prosvjednika, navodi Twitter.

Facebook je naveo da je iz istih razloga ukinuo sedam stranica i tri grupe, također povezane s pojedincima koji imaju veze s vladom u Pekingu. Prosvjedi u Hong Kongu krenuli su 9. lipnja zbog nezadovoljstva zakonom koji je trebao omogućiti izručenje osumnjičenika Kini. Stanovnici Hong Konga smatraju kako bi to potkopalo pravosudnu neovisnost pokrajine i izložilo ljude opasnostima političkih optužnica.

Od zakona se u međuvremenu nominalno odustalo, no prosvjedi i dalje traju radi zabrinutosti zbog sve veće erozije sloboda garantiranih formulom "jedna država, dva sustava" koja je stupila na snagu nakon što je Hong Kong 1997. vraćen Kini.

Protuvladini prosvjedi jedan su od najvećih izazova za kineskog predsjednika Xija Jinpinga od njegovog stupanja na vlast 2012. godine. Komunistička partija se priprema za obilježavanje 70. godišnjice osnutka Narodne Republike 1. listopada, pa se kriza u Hong Kongu događa u osjetljivom razdoblju.

Peking za prosvjede optužuje druge zemlje poput Sjedinjenih Država, a videosnimke vježbi kineskih paravojski na stadionu u Shenzhenu, gradu pored Hong Konga, pokazuje da nije isključena ni intervencija vojske.

 
 

//
 

Osumnjičenom da je prijetio novinarki N1 izrečena mjera zabrane napuštanja stana

Osumnjičeni je, kako doznajemo, upozoren da će mu, ukoliko prekrši mjeru zabrane, biti određen pritvor. Prijedlog za pritvor je odbijen, kako je rečeno, jer se blažom mjerom može osigurati neometano vođenje postupka.

Policija je u subotu uhitila V.N. (33) iz Bečeja zog postojanja osnova sumnje da je izvršio kazneno djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Podsjetimo, reporterki televizije N1 s Kosova Zani Cimili upućene su, putem društvenih mreža, prijetnje usmjerene ugrožavanju njezinog fizičkog integriteta kao i integriteta njene obitelji.

Mjera zabrane napuštanja stana može trajati dok za tim postoji potreba, a najduže do pravomoćnosti presude, odnosno do upućivanja okrivljenog u Zavod za izvršenje kaznenih sankcija, ali najduže dok ne istekne vrijeme izdržavanja kazne izrečene u prvostupanjskoj presudi, priopćeno je iz Višeg suda. Protiv navedenog rješenja osumnjičeni i njegov branitelj imaju pravo žalbe u roku od tri dana od prijema rješenja.

Osoba koja je prijetila našoj reporterki Zani Cimili napisala je u komentaru da joj je "životna želja da ubije Albanca, čak i albansko dijete", kao i "da se nada da će izbiti novi rat na Kosovu u kojem će Albanci moći osjetiti srpski gnjev".

N1 najoštrije osuđuje ovaj zastrašujući govor mržnje i prijetnje reporterki N1 koja svoj posao obavlja profesionalno i odgovorno. Prijetnje Zani Cimili, kao i ostalim novinarima N1 nisu prijetnje samo pojedinačnim novinarima već prijetnje slobodi govora i slobodi medija kao fundamentalnim demokratskim pravima.

 
 

//
 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]