Info > Newsletter

HND Newsletter 66 / srpanj 2019

 

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 66
Srpanj 2019.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- NA GLOBALNOJ KONFERENCIJI U LONDONU ZEMLJE SUDIONICE POTPISALE PRISEGU ZA ZAŠTITU MEDIJSKIH SLOBODA
- SABORSKI ODBOR ZA INFORMIRANJE, INFORMATIZACIJU I MEDIJE PRIHVATIO IZVJEŠĆE O POSLOVANJU HRT-A ZA 2017.
- SABOR: IZABRANA SAMO DVA ČLANA PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-A
- DHFR: MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA!
- REKORDNE BROJKE GLEDANOSTI ZA N1 TELEVIZIJU
- PRAVOBRANITELJICA POZIVA NA IZRADU SMJERNICA ZA ZAŠTITU PRIVATNOSTI DJECE-PACIJENATA
- APEL HND-A I SNH: KOLEGICE I KOLEGE, OBAVLJAJMO SVOJ POSAO ČASNO
- HND ZGROŽEN SKANDALOZNIM IZJAVAMA PREDSJEDNICE REPUBLIKE
- CPJ DODJELIO NAGRADE ZA SLOBODU MEDIJA
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

NA GLOBALNOJ KONFERENCIJI U LONDONU ZEMLJE SUDIONICE POTPISALE PRISEGU ZA ZAŠTITU MEDIJSKIH SLOBODA

Predstavnici više od 100 država, novinari, odvjetnici i aktivisti dva su dana protekli tjedan u Londonu raspravljali o slobodnom i neovisnom novinarstvu, a Velika Britanija i Kanada obvezale su se na ulaganja od 18 milijuna funti i 10 milijuna dolara. Također, sudionice su potpisale Prisegu za zaštitu medijskih sloboda. Vlada Republike Hrvatske nije imala predstavnika na ministarskoj razini, nego ju je predstavljao Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture, te još nije potpisala Prisegu. Na konferenciji su aktivno sudjelovale Dora Kršul, novinarka portala Srednja.hr, Vanja Jurić, odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo, i Jelena Berković iz Gonga.

Prisega za zaštitu medijskih sloboda obvezuje potpisnice da će zastupati temeljnu važnost slobode medija za sigurnost i prosperitet društva. Također, obvezuju se podržavati i jačati napore multinacionalnih institucija, novinarskih udruga te organizacija civilnog društva koje pružaju podršku novinarima i medijima suočenima s rizicima. Da bi redovito pratile provođenje preuzetih obaveza, potpisnice će se sastajati jedanput na godinu, a 2020. domaćin susreta bit će Kanada.

Jednu od ključnih uloga na konferenciji imala je Amal Clooney, odvjetnica specijalizirana za zaštitu ljudskih prava, ujedno i posebna izaslanica ministra vanjskih poslova Velike Britanije za slobodu medija. U Londonu je poručila kako urušavanje slobode medija ne znači da se prava smanjuju samo novinarima, već svim građanima.

"Međunarodni sustav za zaštitu slobode medija je urušen i ako ne zaokrenemo trendove, demokracija neće preživjeti", istaknula je Clooney, koja je inicirala osnivanje nezavisne Radne skupine pravnih stručnjaka za pomoć vladama u provedbi postojećih i razvoju novih međunarodnih standarda. Obećala je iskreno izvještavati svjetsku javnost o tome kako države (ne) provode ovu inicijativu.

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt naglasio je da slobodni mediji štite društvo od uzurpiranja vlasti.

"Ja sam političar i, kao i mnogi političari, nisam uvijek sretan onime što mediji kažu o meni. I, naravno, mediji nekad čine greške; novinari nisu imuni na izazove preuveličavanja. No, ako smo mudri, mi političari tretirat ćemo medije kao kritičke prijatelje. Naši službenici reći će nam ono što želimo čuti; mediji nam govore ono što trebamo čuti, pružajući nam neiskrivljenu sliku realnosti, željeli mi to ili ne", rekao je Hunt. Christia Freeland, kanadska ministrica vanjskih poslova i bivša novinarka, poručila je da upravo novinari potiču političare da budu bolji.

"Svi trebamo braniti naše neovisne medije, pogotovo kad kritiziraju vlasti koje su središnje institucije demokracije. Moramo se boriti za otvoreno društvo, a protiv zatvorenoga", podcrtala je.

Posebna pažnja na konferenciji u Londonu posvećena je javnim medijima. Više je puta istaknuto da je jedna od temeljnih vrijednosti javnih medija neovisnost, kako od vlasti tako i od oglašivača. Pritom je naglašeno da uvjete za neovisnost moraju osigurati upravo demokratske političke institucije, ukoliko žele biti vjerodostojne.

Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

SABORSKI ODBOR ZA INFORMIRANJE, INFORMATIZACIJU I MEDIJE PRIHVATIO IZVJEŠĆE O POSLOVANJU HRT-A ZA 2017.

Izvješće o poslovanju HRT-a za 2017. predstavio je glavni ravnatelj Kazimir Bačić istaknuvši da je u tom razdoblju uspostavljena stabilna upravljačka struktura čime su zaustavljeni negativni trendovi iz prijašnjeg razdoblja. ''Tijekom 2017. povećana je proizvodnja domaćeg programa, uspostavljena je poticajna radna okolina, financijski rezultati su pozitivni, a HRT odgovorno vodi knjigovodstveno i financijsko poslovanje, dok gledanost kontinuirano raste'', kazao je Bačić u svojem izvješću, dodavši kako se financijska dobit usmjerava na pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnog razdoblja. Glavni ravnatelj naglasio je i kako su pozitivni koraci u poslovanju vratili povjerenje banaka kod kojih je HRT podigao kredite po, kako je rekao, izuzetno povoljnim kamatnim stopama te da je u predstojećem razdoblju namjera smanjiti kreditna zaduženja. HRT je tijekom 2017. poslovao s dobiti, ustvrdio je Bačić koji očekuje dobre poslovne rezultate i u ovoj i idućim godinama.

Član Odbora i zastupnik Mosta Nikola Grmoja glasovao je protiv prihvaćanja izvješća o poslovanju HRT-a, postavivši pitanje Bačiću koji su uzroci pada prihoda od oglašavanja te ima li taj pad veze s padom ugleda javne radijske i televizijske ustanove. Uz to, Grmoja je zatražio objašnjenje za pristranost pri odabiru gostiju u informativnim emisija. ''Neugodno mi je gledati pristranost pri odabiru gostiju, što je neprihvatljivo i za što imamo konkretne dokaze. U pravilu se u goste pozivaju jedni te isti ljudi'', ocijenio je Grmoja, dok je predsjednica Odbora Sunčana Glavak istaknula kako ''svaka televizijska kuća ima pravo pozivati goste koje želi''.

Bačić je u odgovoru Mostovom zastupniku i članu Odbora pojasnio kako je trend pada broja oglašivača prisutan na čitavom medijskom tržištu jer se oglašivači sve više usmjeravanju na nove digitalne formate. Pritom je naglasio da gledanost kontinuirano raste te kako je HRT 15. najgledanija od ukupno 74 televizijskih kuća u Europi i okružju.

''Nastojimo pozvati goste s različitih strana te uvijek održavamo ravnotežu pri odabiru sugovornika'', poručio je Bačić Grmoji. Potpredsjednika Kluba, zastupnika GLAS-a, Gorana Beusa Richembergha zanimalo je u kojoj fazi je istraga vezana za kamere ukradene s javne radiotelevizije početkom 2016. ''Dio kamera je pronađen i vraćen, a policijska istraga se nastavlja'', zaključio je Bačić podsjetivši da su kamere ukradene u mandatu njegovih prethodnika.

 

//
 

SABOR: IZABRANA SAMO DVA ČLANA PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-A

Četiri člana vijeća birala su se s liste od 12 kandidata koju je Saboru podnio Odbor za informatizaciju i medije. Na njoj su bili Josip Čerina, Franko Dota, Lidija Gašparović, Tvrtko Jakovina, Zdravko Kedžo, Petar Lovrić, Želimir Mesarić, Aleksandar Milošević, Ivica Miškulin, Krešimir Planinić , Tomislav Radić i Antun Vujić.

Predloženi kandidati smatraju se izabranima, ako za njih glasuje većina od ukupnog broja saborskih zastupnika, dakle 76. Programsko vijeće HRT-a ima ukupno 11 članova, devet bira Hrvatski sabor na mandat od četiri godine, dva člana biraju novinari i drugo kreativno osoblje HRT-a.

 

//
 

DHFR: MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA!

Kako su priopćili iz DHFR-a Hrvatska radiotelevizija je na svom posljednjem Javnom pozivu odbila čak 34 hrvatska filma prikazana dosad na 353 međunarodna i nacionalna festivala i ovjenčana s čak 86 nagrada, a odluku je pojedinim autorima i producentima priopćila nepotpisanim nizom uvredljivih objeda. U DHRF-u ističu kako se već punih mjesec dana HRT oglušuje čak i na apel ministrice kulture da taj problem riješi, hrvatskim filmskim autorima ne preostaje ništa drugo nego pozvati hrvatsku javnost da javnom medijskom servisu poruči: Meni se to gleda, HRT ne da!

Uvredljive objede

-Iznimka, nažalost, nije bio ni Javni poziv za dokumentarne filmove i serije / serijale, otkup prava emitiranja (licenca od 15. ožujka do 15. travnja 2019.), na kojem je HRT odbio čak 34 hrvatska filma uz problematiziranje njihova trajanja te krajnje uvredljive objede na račun autora i producenata, poput one da „produbljuje jugočetničku naraciju“ iz recenzije za film nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsat, navode u DHFR-u te dodaju kako je među ta 34 filma različitih autora i poetika, producenata i sufinancijera, među kojima je i Ministarstvo branitelja.

-Filmovi koji su s uspjehom prikazani na 353 festivala diljem svijeta s osvojenim nacionalnim i međunarodnim nagradama kao što su Doc Alliance nagrada (Srbenka, Nebojša Slijepčević), posebno priznanje DocLeipziga (Na vodi, Goran Dević), ali i najvišeg državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost – nagrade Vladimir Nazor (također Srbenka), istovremeno ne mogu biti prikazani na HRT i nisu dovoljno dobri za emitiranje na javnom medijskom servisu-.

-Stoga pozivamo javnost da nam se pridruži u zahtjevima da se HRT konačno počne pridržavati zakona i Ugovora s Vladom RH, kao i da sva kršenja istih budu sankcionirana. Apel HRT-u da hitno reagira uputila je još 12. lipnja i ministrica kulture, no javni se servis do danas nije očitovao, ističu u DHFR-u te navode kjako inzistiraju da osobe odgovorne za rezultate spornog Javnog poziva ubuduće ne budu uključene u slične postupke i procese, kao i da zbog iznesenih uvreda snose odgovornost. Isto tako pozivaju HRT da čim prije objavi novi Javni poziv pridržavajući se temeljnog Zakona o HRT-u i Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH držeći se članka 10. Zakona o HRT-u u kojem stoji da je “HRT dužan osigurati da europska djela čine većinski udio njegovog godišnjeg vremena objavljivanja. HRT je dužan najmanje 40% djela iz stavka 1. ovoga članka emitirati izvorno na hrvatskom jeziku na svakom općem televizijskom programskom kanalu HRT-a”. Prema članku 11. Zakona o HRT-u najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna, HRT je dužan osigurati za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.

HRT mora poštivati obveze

U DHFR-u podsjećaju da je HRT prema obvezama preuzetim iz Ugovora s Vladom RH dužna: Proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati igrana, dokumentarna i druga audiovizualna djela, kao i raznovrsna glazbena te radijska djela, pridonositi razvoju hrvatske kulture, umjetnosti i zabave, osobito s namjerom očuvanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta; razvijati raznovrsnu proizvodnju audiovizualnih, glazbenih i radijskih djela HRT-a angažirajući najbolje kreativne potencijale sredine, prateći razvoj medija i potrebe javnosti, s osobitom važnošću međunarodne afirmacije ove proizvodnje pomoću međunarodnih koprodukcija, razmjene, prodaje i festivalske promocije: Također HRT je dužna poštovati vlastite misijske vrijednosti: Dokumentarnost ne ovisi o trajanju djela i može se pojaviti u različitim formama i prilagođena raznim medijima; HRT će u dokumentarnim sadržajima njegovati tematsku raznolikost; Dokumentiranje zbilje, društvenih, političkih i kulturnih vrijednosti karakterističnih za vrijeme u kojem živimo i osobitosti, ovdje i sada, po kojima će i buduće generacije moći procijeniti nas i našu sredinu.

-Iz svega navedenoga jasno je da HRT osim što ne nabavlja ni ne emitira hrvatska djela u zakonski određenim postocima, niti ne koproducira hrvatska djela, ne nabavlja, proizvodi niti koproducira istraživačke dokumentarne filmove pa se shodno tome pitamo po čemu je to točno HRT hrvatska televizija i po čemu je javni medijski servis, te posebice ‒ na koji to točno način HRT ispunjava misiju i ulogu javnog medijskog servisa? Upravo najnoviji slučaj s odbijanjem otkupa 34 hrvatska filma samo je zadnja u nizu sramotnih odluka koje je aktualno vodstvo HRT-a donijelo, kako na štetu dokumentarnog filma tako i na štetu cjelokupne audiovizualne zajednice. DHFR u želji osvještavanja javnosti glede činjenice da u Hrvatskoj trenutno postoje sjajni filmovi koje istovremeno ne možemo gledati na mediju koji bi po svojoj osnovnoj funkciji to trebao omogućiti, još jednom poručujemo: Meni se to gleda, HRT ne da!, stoji u priopćenju Društve hrvatskih filmskih redatelja.

 

//
 

REKORDNE BROJKE GLEDANOSTI ZA N1 TELEVIZIJU

Kako ističu na N1 trend rasta gledanosti bilježi se iz mjeseca u mjesec, čime N1 Televizija samo dokazuje svoj status vodećeg informativnog kanala u Hrvatskoj i najgledanijeg kabelskog kanala, s rekordnim dosegom prema podacima iz sustava Arianna za mjerenje TV gledanosti agencije AGB Nielsen

-U srijedu 17. srpnja 2019. godine N1 Televizija ostvarila je najbolji rezultat gledanosti od početka emitiranja u Hrvatskoj. Prema istraživanju AGB Nielsena, vodeće agencije za mjerenje TV gledanosti, tijekom cijelog dana (0-24 sata) i u cjelokupnoj populaciji, N1 Televizija je ostvarila gledaost od 1,84%. Iako je N1 televizija u ograničenom dosegu (IPTV), N1 Telvizija bila je gledanija od televizijskih kanala s nacionalnom frekvencijom. To je impresivan rezultat, posebno uzmemo li u obzir činjenicu da je tog dana najgledaniji kanal u sistemu kabelske distribucije (u koji spada i N1) imao gledanost od svega 0,38%, ističu na N1 televiziji dodajući kako je još zanimljivija činjenica ta da N1 Televizija sada konkurira kanalima s nacionalnom frekvencijom.

-Potvrđuje to i TV Beat - 17. srpnja N1 Televizija je u kabelskom sustavu imala ukupnu dnevnu gledanost od 4,14%, što je program dovelo u sam vrh najgledanijih kanala. Ispred N1 Televizije bile su samo HRT1, Nova TV, RTL, HRT2, nakon kojih se našla N1 Televizija s 4,14% gledanosti. Od glavnog konkurenta HRT4, toga je dana N1 televizija bila dvostruko gledanija, a kada je riječ o prosječnom broju minuta provedenih na pojedinačnom kanalu, N1 televizija ostvarila je bolji rezultat od nekih vodećih televizija s nacionalnom frekvencijom, navode na N1 Televiziji dodajući da trend rasta gledanosti N1 ne staje

-S obzirom na rezultate u protekle dvije godine, možemo samo reći da N1 Televiziju tek čekaju najbolji dani jer pozitivan trend iz mjeseca u mjesec – ne staje. Sličan trend prati i N1 medijski portal www.n1info.com koji je prema podacima GEMIUS istraživanja među najposjećenijim news portalima u Hrvatskoj. Portal je cijenjen i od struke, jer upravo ona često citira aktualne vijesti N1 u svojim objavama u ostalim medijima. Odlični rezultati svakako se pripisuju izgrađenom odnosu povjerenja naših gledatelja, jer N1 Televizija je uvijek prva na licu mjesta i prati sve aktualne ekonomske, svjetske i političke događaje, zaključuju na N1 Televiziji.

 

//
 

PRAVOBRANITELJICA POZIVA NA IZRADU SMJERNICA ZA ZAŠTITU PRIVATNOSTI DJECE-PACIJENATA

Pravobraniteljica za djecu izvjestila je o preporuci za izradu Smjernica i Hrvatsko novinarsko društvo ističući kako je uloga HND-a iznimno važna u očuvanju profesionalnih standarda putem Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojem važnu sastavnicu čini i zaštita dobrobiti djece u medijskom izvještavanju te je bitno sa preporukama upoznati i članove Novinarskog vijeća časti.

Kako se ističe u priopćenju Pravobraniteljice za djecu prateći medijsko izvještavanje o djeci uočeni su brojni primjeri u kojima je zdravstveno osoblje nepotrebno iznosilo niz podataka o dijagnozama djece i njihovom zdravstvenom stanju, o ozljedama djeteta stradalog u nesreći ili djeteta koje je bilo žrtva nasilja i zlostavljanja, o medicinskim zahvatima koji su učinjeni i onima koji slijede, o tome tko posjećuje dijete i druge informacije koje su liječnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu, na što ih obvezuju i zakoni – Zakon o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04 i 37/08), Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) iZakon o liječništvu (NN 121/03 i 117/08) – kao i Kodeks medicinske etike i deontologije (NN 55/08 i 139/15).

-Još prošle godine, na njezin poticaj, Ministarstvo zdravstva je svim zdravstvenim ustanovama proslijedilo preporuku pravobraniteljice za djecu o nužnosti zaštite osobnosti, dostojanstva i privatnosti djece u situacijama kad postoji pojačano zanimanje javnosti za pojedine slučajeve. Nažalost, brojni slučajevi u 2019. godini, u kojima su ravnatelji bolnica i drugi liječnici detaljno izvještavali medije o zdravstvenom stanju stradale djece i davali izjave za televizijske i druge medijske kuće, pokazuju da se u našim zdravstvenim ustanovama i dalje ne poštuje i ne razumije pravo djeteta-pacijenta na dostojanstvo i privatnost. Osobito zabrinjava to što se čini da odgovorne osobe u bolnicama koje su davale izjave za javnost uopće nisu bile svjesne toga da krše prava djeteta i ugrožavaju dijete, ističe se u priopćenju koje potpisuje Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

Nadalje se ističe kako su nedvojbeno i mediji odgovorni za zaštitu privatnosti djece te su ih zbog toga u više slučajeva upozoravali te pozivali Vijeće za elektroničke medije da primijeni odgovarajuće sankcije protiv nakladnika elektroničkih medija u pojedinim konkretnim slučajevima. - Međutim, smatramo da je u većini aktualnih ovogodišnjih slučajeva povreda prava djece-pacijenata u medijima bila povezana s odavanjem liječničke tajne te nerazumijevanjem zdravstvenih djelatnika da njihove obveze i odgovornosti u zaštiti sveukupne dobrobiti djece-pacijenata uključuju i zaštitu njihova dostojanstva i privatnosti u medijima, navode.

-Takvo stanje realno predstavlja rizik za brojne nove slučajeve povreda prava na privatnost djece-pacijenata, stoga smatramo nužnim da Ministarstvo zdravstva aktivnije pridonese rješavanju tog problema. S tim ciljem pravobraniteljica poziva Ministarstvo zdravstva da što prije donese smjernice o zaštiti dostojanstva i privatnosti djece-pacijenata koje bi bile namijenjene zdravstvenome osoblju i rukovoditeljima zdravstvenih ustanova. Smjernice bi trebale uključiti i praktične upute o načinu informiranja javnosti o pojedinim slučajevima liječenja djece za koje postoji javni interes, o opsegu podataka koji se smiju iznijeti i načinu na koji se to može učiniti a da se time ne nanese šteta djetetu-.

U preporuci se za zaštitu dostojanstva i privatnosti djece-pacijenata se navodi da su liječnici obvezni čuvati profesionalnu tajnu te bez suglasnosti roditelja ne smiju prenositi informacije o djetetovu stanju.

-Smatramo da je, radi zaštite najboljeg interesa djeteta, poželjno i da liječnici upute roditelje u važnost zaštite privatnosti djeteta te da, koliko je moguće, zaštite i roditelje od pritiska medija. Napominjemo da činjenica da mediji neće objaviti ime djeteta tj. otkriti njegov identitet, ne umanjuje štetu koja je nanesena djetetu javnim iznošenjem podataka o njemu, pogotovo s obzirom na to da sve te informacije ostaju trajno dostupne na internetu. Svjesni smo da su zdravstveni radnici često izloženi snažnom pritisku medija koji zahtijevaju više podataka o djeci opravdavajući to „javnim interesom“. Međutim, samo postojanje zanimanja javnosti za pojedine slučajeve ne znači da je objava tih informacija u javnom interesu. Nije u javnom interesu udovoljavati znatiželji javnosti i liječnici moraju zaštititi djecu-pacijente od takve znatiželje. U interesu javnosti jest da mediji redovito izvještavaju o otkriću i primjeni novih ili osobito uspješnih metoda liječenja, kao i o ostvarenim izvanrednim uspjesima u zaštiti zdravlja i života djece. Ali, kad informiraju medije o tome, liječnici moraju voditi osobitu brigu o zaštiti dostojanstva, osobnosti i prava na privatnost djeteta. U vezi s time smatramo vrlo važnim djelovanje Etičkoga povjerenstva u zdravstvenim ustanovama, stoji u priopćenju Pravobraniteljice za djecu.

Ovu preporuku pravobraniteljica je uputila na znanje i Hrvatskom liječničkom zboru te Hrvatskoj liječničkoj komori, s prijedlogom da se i oni uključe u izradu smjernica koje će pomoći njihovim kolegama u zaštiti prava i interesa djece. Istaknula je i kako smatra da to, u konačnici, pridonosi i zaštiti ugleda liječničke struke, navodi se u priopćenju Pravobraniteljice za djecu.

 

//
 

DRAŽEN TRAVAŠ NEPRAVOMOĆNO PROGLAŠEN KRIVIM ZBOG PRIJETNJI DUBROVAČKOM DNEVNIKU

Putem Facebooka tada je uputio više poruka uznemirujućeg sadržaja pa je time počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju, i to prema novinaru u vezi s njegovim poslom. Prema nepravomoćnoj presudi Travaš je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osamjeseci uvjetno, na rok kušnje od tri godine, u kojem razdoblju ne bi smio počiniti novo kazneno djelo. Na navedenu presudu okrivljenik ima pravo žalbe.

 

//
 

ŽENE U HRVATSKOM DRUŠTVU ZAVRJEĐUJU BOLJI POLOŽAJ

Okrugli stol je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. U svojoj video poruci Predsjednica je, između ostaloga, upozorila na zabrinjavajuće podatke iz istraživanja o nasilju nad ženama, te posebice o stavu mladih o opravdanosti nasilja nad ženama istaknuvši kako se napredak može postići samo promjenom odgoja od najranije dobi kao i dodatnom edukacijom onih koji obrazuju i odgajaju naše najmlađe. „Stoga pozdravljam otvaranje internetske stranice ‘Žene i mediji’, kojom će se javnost informirati o različitim aspektima položaja žena u društvu, isticati pozitivne primjere uspješnih žena u svim djelatnostima, te dati pozornost svim poteškoćama i zaprekama koje žene sprečavaju da ostvare svoje majčinstvo i karijeru te usklade svoj obiteljski i poslovni život“, kazala je Predsjednica.

Josip Popovac, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije osvrnuo se na kontinuitet projekta Žene i mediji koji je započeo bivši sastav Vijeća, a u sklopu kojeg je do sada provedeno nekoliko istraživanja o raznim aspektima teme položaja žena u hrvatskom društvu, predstavljeno nekoliko publikacija te održano nekoliko stručnih skupova. Internet stranica www.zeneimediji.hr kruna je rada Vijeća i Agencije za elektroničke medije na ovom projektu. Popovac je nadalje istaknuo i međunarodnu dimenziju projekta koji je započeo u sklopu aktivnosti radne skupine Žene i rod Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA) i koji je u međuvremenu prerastao je taj okvir i danas je primjer i uzor drugim regulatorima u pristupu tematici položaja žena u društvu.

Uz Josipa Popovca, pozdravnim govorima sudionicima skupa obratili su se ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Helena Štimac Radin, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te zamjenica pučke pravobraniteljice mr. sc. Tena Šimonović Enwalter.

Na okruglom stolu, kojim je moderirao voditelj Hrvatske radiotelevizije Duško Ćurlić, sudjelovale su ministrica kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden, članica Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika Ana-Marija Bokor Vrdoljak te Petra Kontić, voditeljica programa „Rodna ravnopravnost“ u udruzi B.a.B.e.

Ovom je prigodom potpisan i sporazum o suradnji na ovom projektu između Agencije za elektroničke medije i partnerskih institucija i organizacija. Internetska stranica www.zeneimediji.hr bit će središnje mjesto za informiranje javnosti o raznim aspektima položaja žena u društvu. Ona će donositi informacije vezane za europsko i hrvatsko zakonodavstvo, pozitivne primjere uspješnih žena u svakom segmentu našeg društva, ali i skrenuti pozornost na probleme s kojima se žene susreću. Posebnost stranice www.zeneimediji.hr jest da je riječ o zajedničkoj platformi za razmjenu znanja, iskustava, najbolje prakse i najnovijih vijesti i regulative na ovu temu koju kreiraju svi ključni dionici koji se bave ovom društveno vrlo važnom i aktualnom temom.

 

//
 

FPZG: ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO SE NE UKIDA, VEĆ ZAMRZAVA

U priopćenju koje potpisuje dekan FPZG-a Zoran Kurelić istaknuto je kako su informacije o Studiju novinarstva, koje se posljednjih dana pojavljuju u medijima, netočne te kako se kolegij zamrzava na godinu dana jer je prebačen s preddiplomskog na diplomski Studij novinarstva.

"Kolegij će biti zamrznut na godinu dana jer bi u suprotnom studenti koji su kolegij odslušali na preddiplomskom studiju, a koji sada upisuju diplomski studij, zbog ove promjene ponovno slušali isti kolegij", navodi se u priopćenju Fakulteta te dodaje da se kolegij stavlja u mirovanje na godinu dana kako bi 'uhvatio' generaciju koja taj ga nije slušala. Fakultet je iznenađen plasiranjem neprovjerenih i netočnih informacija o 'ukidanju' kolegija, dodajući da se taj kolegij na Studiju novinarstva izvodi od 2004. godine.

Navode da su ranije kratke pauze u izvođenju kolegija bile isključivo administrativne ili financijske prirode i vezane uz angažman vanjskih suradnika, s obzirom da, kako kažu, nadležne institucije nisu na adekvatan način riješile njihovo angažiranje na studijima kao što je novinarstvo. Odgovarajući na navode Zbora istraživačkih novinara HND-a koji je upozorio da je problem studija novinarstva njegova koegzistencija sa smjerom Odnosi s javnošću, iz FPZG-a tvrde da nije neobično da na istom fakultetu postoje studiji novinarstva i odnosa s javnošću.

"Štoviše, cijeli niz sveučilišnih programa u SAD-u ili Velikoj Britaniji nosi neku varijantu naziva Journalism & Public Relations", napisali su dodajući da su studenti FPZG-a samosvjesni mladi ljudi koji jako dobro znaju zbog čega upisuju fakultet i žele li se baviti odnosima s javnošću, novinarstvom ili nekim drugim područjem za koje ih Fakultet obrazuje.

 

//
 

POKRENUT NEWSLETTER DZNAP-A

Kako ističu u DZNAP-u nastojat će svoje članove, novinre te sve druge zainteresirane redovito informirati o novostima s područja intelektualnog vlasništva i zaštite novinarskih autorskih prava. -Sve smo aktivniji, očekuje nas puno truda na tome da se Direktiva za zaštitu autorskih prava na jedinstvenom digitalnom tržištu EU na pošten i za sve sudionike pravedan način implementira u novi Zakon o autorskom i srodnim pravima! Uključite se, zajedno znamo više i možemo više, poručuju iz DZNAP-a.
 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

APEL HND-A I SNH: KOLEGICE I KOLEGE, OBAVLJAJMO SVOJ POSAO ČASNO

Drage novinarke i novinari, nedavno je održan prosvjed protiv Roma u Međimurju, u četvrtak u zagrebačkom naselju Petruševec, a za sutra je redakcijama medija stigao poziv na prosvjed u Delnicama protiv ilegalnog ulaska migranata u Hrvatsku.

Vijesti o napadima na pripadnike nacionalnih manjina stigle su s Brača, napadima na srpske vaterpoliste u Splitu, a do danas nije rasvijetljen motiv napada sa smrtnim posljedicama na potpredsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine grada Kastva. Stoga moramo zaključiti da u Hrvatskoj raste netrpeljivost prema migrantima, Romima i Srbima, što izaziva duboku zabrinutost Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, jer svi pamtimo kakvim su zlom kroz povijest završavala društva u kojima je prevladala percepcija o nepoželjnim "drugima".

Budući da oblikovanju te percepcije u velikoj mjeri pridonose novinarke i novinari, HND i SNH osjećaju obavezu i odgovornost podsjetiti kolege na temeljna načela naše profesije koja nam omogućavaju da svoj posao obavljamo pošteno i časno, upravo u skladu s temeljnim ljudskim pravima i slobodama koje vrijede za sve ljude, bez razlike.

Podsjećamo na riječi na koje se, dragi kolege, smijete i morate pozvati u svakom trenutku obavljanja novinarskog posla, a na koje nas obavezuje Kodeks časti hrvatskih novinara.

Njegov članak 13. kaže:

"Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije." Drage kolegice i kolege, apeliramo na profesionalnu svijest svakog od nas, pozivamo na izbjegavanje zamki poput "objektivnog" izvještavanja, donošenja "obje strane" u situacijama kada stavovi nisu jednako vrijedni, kad su u suprotnosti s Konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom RH, ponekad i sa zdravim razumom, a koji nas lišavaju odgovornosti.

Molimo vas da u svojem izvještavanju ne upotrebljavate riječi koje pridonose stereotipima ili sliče na govor mržnje. Posebno apeliramo na urednike, koji svojim statusom odgovaraju za objavljene sadržaje, a autoritetom i profesionalnom odgovornošću za usmjeravanje novinara pri izvršavanju njihovih zadataka pa ih podsjećamo na članak 26. Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji glasi: "Urednik ne smije od novinara zatražiti da radi protiv profesionalnih etičkih načela."

Sa željom da svi zajedno čuvamo dignitet novinarske profesije jer samo profesionalnim novinarstvom služimo jačanju građanskog društva, pravne države i čuvanju civilizacijskih dosega na kojima se temelje europske vrijednosti, solidarni pozdrav svim kolegama. Imajmo na umu da je naša snaga u našem poslu, stoji u Apelu koji zajednički potpisuju predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i predsjednica SNH-a Maja Sever.

 

//
 

HND ZGROŽEN SKANDALOZNIM IZJAVAMA PREDSJEDNICE REPUBLIKE

Poruka hrvatske predsjednice našim kolegicama i kolegama: "Nemojte se povoditi za stranim medijima, koji rade ne znam u čijem interesu", osim što na vrlo ružan način i bez ikakvih argumenata optužuje naše inozemne kolege, novinarke i novinare u Hrvatskoj pokušava na vrlo perfidan način disciplinirati da svoj posao rade slijepo vjerujući samo jednoj strani, predstavnicima vlasti, a ne svojim kolegicama i kolegama, koje je praktički etiketirala kao neprijatelje Hrvatske.

Novinari su od predsjednice zatražili komentar na kritike koje stižu iz brojnih svjetskih medija na njezino priznanje u razgovoru za švicarsku televiziju da hrvatska policija prema migrantima koristi tehniku pushbackova služeći se pritom nasiljem. Nakon negativnih reakcija kako u zemlji tako u inozemstvu predsjednica države grubo je optužila švicarsku televiziju. "Ono što je švicarska televizija napravila nema veze ni sa kakvih profesionalizmom, napravili su ono što rade najgori tabloidi u ovom svijetu. Dakle, uz to što je napravila švicarska televizija ništa neće promijeniti činjenicu da hrvatska policija radi profesionalno, rade s velikom razinom humanosti prema svim tim ljudima, da ih razumiju, da primjena ne nasilja, kako su oni preveli, nego primjena odgovarajuće sile, što nije isto što i nasilje, dakle ja sam rekla odgovarajuća sila, ne prelazi granice propisane hrvatskim i europskim zakonodavstvom, ali ona je ponekad nužna.

" Predsjednica je na kraju izjave novinarima dala uputu: "Vi kao hrvatski mediji morate predstaviti hrvatsku stranu te priče, nemojte se povoditi za stranim medijima koji rade tko zna u čijem interesu", što nas sve podsjeća na devedesete godine 20. stoljeća, kad su pojedini novinari, apologeti tadašnje vlasti, javno govorili: "Ako treba, lagat ću za Hrvatsku."

HND još jednom poručuje da posao novinarki i novinara nije raditi u interesu bilo koje politike, nego u interesu javnosti. Naš je posao tragati za istinom ma kakva ona bila. Predsjednici Republike stoga savjetujemo da se bavi poslom koji zahtijeva funkcija na koju je izabrana i da ne dijeli lekcije novinarima, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 

//
 

HND-OVA PODRŠKA KAMPANJI "MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA"

Zbog navedenog, dajemo podršku kampanji koja inzistira na transparentnom poslovanju javne nacionalne televizijske kuće. Hrvatska radiotelevizija mora početi poslovati prema zakonima, pravilnicima i ugovorima s Vladom RH, poštujući te tretirajući filmske autore kao prirodne saveznike, stoji u priopćenju HND-a.

 

//
 

OTVORENO PISMO ZBORA ISTRAŽIVAČKIH NOVINARA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI

Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva izražava nevjericu i duboku zabrinutost nakon vijesti da Fakultet političkih znanosti u Zagrebu na svojem studiju novinarstva nanovo ukida kolegij Istraživačko novinarstvo. Vijest koja dolazi u vrijeme kad gotovo svakodnevno svjedočimo vrhunskim istraživačkim pričama koje razotkrivaju korupciju i zloupotrebu vlasti i koje same za sebe govore o važnosti istraživačkog novinarstva još je nevjerojatnija imajući na umu da je aktualni dekan FPZG-a svoj dekanski program između ostalog temeljio na jačanju studija novinarstva. Kako se ukidanje istraživačkog novinarstva u to uklapa, ostaje potpuno nejasno. Razlozi i motivi FPZG-a za ukidanje kolegija koji bi trebao biti temeljni kamen studija novinarstva jednostavno se ne mogu sagledati bez konstatacije da Fakultet ovakvim potezom svjesno zatvara oči pred svojom društvenom odgovornošću koju ima prema obrazovanju budućih novinarki i novinara i novinarskoj struci uopće. Također, potpuno nam je nejasna činjenica da kolegij Istraživačko novinarstvo, kada i jest u sklopu nastavnog plana, egzistira kao izborni kolegij te da je kao takav već godinama suočen s brojnim problemima u samoj izvedbi. Smatramo kako je, u široj slici studija novinarstva, puno veći problem generalni odnos Fakulteta prema tom studiju. Ne umanjujući pritom važnost studija politologije, iznimno bitnog i za same studente novinarstva, ne možemo se oteti dojmu da jednostavno nije riječ o dva jednakopravna studija pod krovom istog fakulteta.

"Jačanje" studija novinarstva ne može se i ne smije svesti na promjenu imena Fakulteta kojem bi se u nazivu dodalo i "priznalo" novinarstvo; smatramo kako je potrebno dublje zagrepsti u sam nastavni plan studija Novinarstva i jasno se prema njemu odrediti. Pritom mislimo na izborne kolegije koji se nude studentima novinarstva, u čijoj ponudi pretežito prevladavaju politološki predmeti, najčešće zbog nemogućnosti da se osiguraju vanjske suradnje za izvođenje novinarskih predmeta. Također, već smo istaknuli naše mišljenje da neki novinarski izborni kolegiji, poput Istraživačkog novinarstva, nemaju što raditi u korpusu izbornih predmeta; ozbiljan studij novinarstva takav bi kolegij trebao propisati kao obavezan i poraditi na njegovoj (vrhunskoj) kvaliteti.

Još veći problem studija novinarstva vidimo u njegovoj koegzistenciji sa smjerom Odnosi s javnošću, inkorporiranog u sam studij novinarstva. U tom smislu, realni input i output studija novinarstva svodi se na, s jedne strane, samo nominalno upisivanje studenata novinarstva, a s druge na izdavanje diploma školovanim PR-ovcima. S obzirom na velik broj studenata koji FPZG upisuju upravo radi Odnosa s javnošću te s obzirom na nedopustive manjkavosti studija novinarstva, smatramo kako se u zabludu dovodi šačica mladih ljudi koja se svake godine upisuje na Fakultet s iskrenom željom da jednoga dana budu novinari. Ne možemo se oteti dojmu da oni koji to i postanu, punokrvne novinarke i novinari postaju unatoč, a ne zahvaljujući studiju novinarstva na FPZG-u. Smatramo da studij novinarstva mora biti striktno odvojen od studija odnosa s javnošću jer je riječ o različitim, nerijetko i međusobno suprotstavljenim profesijama. Odnosi s javnošću često brane partikularne interese, dok je zadaća novinarstvo uvijek i neumorno štititi javni interes.

Stoga, u svjetlu vijesti o ukidanju (ili "zamrzavanju") kolegija Istraživačko novinarstvo, apeliramo na Fakultet političkih znanosti da ozbiljno i sustavno pristupi rješavanju problema položaja studija novinarstva za dobrobit i budućnost cjelokupne novinarske struke u Hrvatskoj. U vremenu brojnih napada na novinarke i novinare i novinarstvo općenito te njihovo konstantno oslabljivanje, ne možemo se pomiriti s činjenicom da tome pridonosi i fakultet zadužen upravo za budućnost naše struke.

Zbor istraživačkih novinara HND-a podržat će svako nastojanje Fakulteta da ojača studij novinarstva i poradi na njegovoj kvaliteti, no potez s ukidanjem Istraživačkog novinarstva jednostavno ne možemo sagledati u tom svjetlu, stoji u pismu Zbora istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva

 

//
 

HZSN: SRETAN SVJETSKI DAN SPORTSKI NOVINARA

-Uskoro bi, nadamo se, Grad Zagreb trebao Tomislavu Židaku odati priznanje i dati njegovo ime prilaznoj cesti prema gradskom stadionu u Maksimiru. No, od ponosa se ne živi, s ponosom ćemo teško osigurati sve ono što se trudimo već 70 godina napraviti; bolje uvjete svim sportskim novinarima, lakše kontakte sa sportašima i sportskim djelatnicima, veće plaće, sigurniji radni staž i karijeru, ističe Ozmec te dodaje kako u tome nisu usamljeni niti su po tome specifični.

- Tako je u cijelome svijetu, no to ne znači da se ne moramo i dalje truditi i dalje raditi na tome. I ove godine smo naš dan, Svjetski dan sportskih novinara podijelili s onima kojima je teško, s onima o kojima šira društvena zajednica jako rijetko ili malo brine, s onima kojima treba i financijska pomoć. I ove godine, s prijateljima iz AK Žumberak te iz Atlantic Grupe, a uz medijski poguranac velikog broja portala, radija i televizija organizirali smo humanitarnu utrku „Kišni čovjek“ . Sve što se zaradi od prijava za utrku donirat ćemo, zajednički, Centru za autizam u Zagrebu. Prvo da se za njih malo više čuje, da zajednica shvati njihove probleme, a usput da financijski pomognemo koliko možemo. Jer, kao i kad pratimo sportaše, kad smo vezani za neke sportske događaje, nikad nismo i ne trebamo mi, sportski novinari, biti u prvome planu. U prvom su planu oni.... Ipak, ne samo na Svjetski dan sportskih novinara, od ove godine sportski novinari širom svijeta imaju priliku biti u prvom planu i dodatno zaraditi. AIPS, Svjetska udruga sportskih novinara, pokrenuo je „AIPS nagrade“ za najbolje svjetske sportske novinare i fotoreportere. Nemojte zanemariti i tu vrijednu nagradu, nemojte da vaši tekstovi, prijenosi, blogovi, dokumentarci ili fotografije ne budu dio ovog natječaja, koji traje do listopada. Javite se! Biti sportski novinar zapravo je puno više od samog obavljanja posla. To svi mi koji se sportskim novinarstvom bavimo znamo. I zato sretan vam svima Svjetski dan sportskih novinara, kazao je predsjednik HZSN-a Jura Ozmec u povodu Svjetskog dana sportskih novinara.

 

//
 

NATJEČAJ ZA DODJELU NAGRADE „MARKO POLO - SLAVNI PUTOPISAC“

Godišnja nagrada dodjeljuje se pojedincu novinaru za najbolju putopisnu reportažu ako je to ostvarenje u skladu s Pravilnikom o dodjeli nagrada, medalja i priznanja „Marko Polo –slavni putopisac“ Prijedlog za dodjelu godišnje nagrade mora sadržavati:

1. Ime i prezime kandidata
2. Životopis kandidata
3. Prijavljenu reportažu ili putopis
4. Obrazloženje prijedloga
5. Pisanu izjavu kandidata da želi sudjelovati u postupku izbora (ukoliko je kandidat i predlagatelj)
6. Ime i prezime i adresu predlagatelja kandidata ukoliko je predlagatelj fizička osoba, odnosno naziv i sjedište pravne osobe i ime osobe ovlaštene za zastupanje ukoliko je predlagatelj pravna osoba
7. Najmanje jednu preporuku za predloženo ostvarenje kandidata (nije obvezujuće)

Prijedlog za dodjelu nagrade može sadržavati i druge priloge.

Fizičke i pravne osobe koje za dodjelu nagrade mogu predložiti pojedinca novinara, moraju navesti za koju vrstu nagrade kandidata predlažu (nagrada „Marko Polo – slavni putopisac“).

Prijedlozi za nagradu upućuju se u zatvorenim omotnicama na adresu:

HRVATSKA UDRUGA TURISTIČKIH NOVINARA I PISACA U TURIZMU ( n/r predsjednika Ocjenjivačkog odbora)
c/o HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
10 000 ZAGREB
Perkovčeva 2

Prijedlozi za dodjelu nagrade podnose se od dana objave natječaja na službenim internetskim stranicama do zaključno 1. studenog 2019 godine.

Ocjenjivački odbor zadržava pravo zahtjeva za nadopunu nepotpunog prijedloga.

Ocjenjivački odbor ima pravo odustati od razmatranja nepravodobno dostavljenog prijedloga.

Tina Čubrilo, predsjednica Hrvatske udruge turističkih novinara i pisaca u turizmu

Karin Mimica, predsjednica Zbora turističkih novinara HND-a

Pravilnik o nagradama Marko Polo možete preuzeti ovdje.

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

CPJ DODJELIO NAGRADE ZA SLOBODU MEDIJA

Novinari su suočeni sa uznemiravanjem na internetu, pravnim i fizičkim prijetnjama te hapšenjima u potrazi za vijestima. Među nagrađenima je novinarka i kolumnistica Patrícia Campos Mello iz brazilskog dnevnog lista “Folha de S. Paulo”. Ona je tijekom predizborne kampanje 2018. godine u Brazilu bila napadnuta na internetu zbog izvještavanja o pristalicama tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jaira Bolsonare.

CPJ je dodijelio nagradu za slobodu medija “Gwen Ifill” uredniku pakistanskog lista “Dawn” Zaffaru Abbasu. Nezavisna novinarka iz Indije Neha Dixit koja se bavi istraživačkim novinarstvom u području zaštite ljudskih prava isto je dobila ovu nagradu. Ona se suočila s pravnim i fizičkim prijetnjama, kao i uznemiravanjem na internetu, nakon što je izvijestila o navodnim zloupotrebama desničarskih nacionalističkih grupa i policije. Lucía Pineda Ubau, direktorica vijesti i Miguel Mora, osnivač i urednik, nikaragvanske televizije “100% Noticias” također su dobili ovu nagradu. Oni su uhapšeni krajem prošle godine nakon što su pratili i izvještavali o političkim nemirima u toj zemlji. U zatvoru su proveli šest mjeseci u potpunoj izolaciji.

Suosnivač Jamii foruma, online prostora za rasprave i izvor vijesti, u Tanzaniji Maxence Melo Mubyazi isto je među dobitnicima ovog vrijednog priznanja za novinare. Njega se tužilo po restriktivnom Zakonu o cyber-kriminalu u toj zemlji, a 2017. godine pojavio se na sudu rekordnih 81 put. Kako je na kraju kazao izvršni direktor CPJ-a Joel Simon dobitnici nagrada predstavljaju najbolje od novinarstva. - Radi se o ljudima koji su riskirali svoje živote i slobodu kako bi donijeli vijest, a dodjelom ovakvih priznanja slavi se njihova hrabrost. Vrlo je tužna činjenica da širom svijeta nezavisno novinarstvo ugrožavaju populistički autoriteti koji preziru i omalovažavaju rad nezavisnih medija, istaknuo je Simon.

 

//
 

FRANCUSKA USVOJILA ZAKON O OPOREZIVANJU DIGITALNIH DIVOVA UNATOČ UPOZORENJIMA IZ SAD-A

Porez od tri posto na prihode od digitalnih usluga plaćat će one kompanije čiji godišnji prihodi u Francuskoj premašuju 25 milijuna eura, odnosno 750 milijuna eura na globalnoj razini.

Nova obveza uvodi se retroaktivno od početka ove godine. Zakon je danas usvojen u francuskom Senatu a donji dom francuske skupštine usvojio ga je početkom srpnja.Cilj je zakona zatvoriti rupe u poreznom sustavu zahvaljujući kojima pojedini internetski divovi plaćaju zanemarive poreze unatoč ogromnoj dobiti.

Najava njegova uvođenja razljutila je SAD koji je jučer najavio istragu, tvrdeći da cilja upravo na američke kompanije.Predloženi porez trebao bi zahvatiti samo najveće tehnološke kompanije a upravo su na tom području američke kompanije globalni lideri, priopćeno je jučer iz ureda američkog predstavnika za trgovinu (USTR) Roberta Lighthizera.

Najavljena je višetjedna javna rasprava, nakon koje će USTR sastaviti zaključno izvješće s preporukama o mogućim protumjerama.Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire Francuska odbacio je danas američku reakciju, poručivši da se takvi sporovi ne rješavaju "prijetnjama".

"Vjerujem da saveznici mogu i moraju rješavati sporna pitanja na drugačiji način, a ne prijetnjama", rekao je Le Maire pred francuskim Senatom uoči glasovanja. "Francuska je suverena država i sama odlučuje o svojim poreznim mehanizmima i to će činiti i u budućnosti", dodao je.

 

//
 

FACEBOOK ĆE BITI KAŽNJEN S PET MILIJARDA DOLARA JER NIJE ZAŠTITIO PRIVATNOST KORISNIKA

Članovi povjerenstva Federalne trgovinske komisije (FTC) glasovali su s 3 prema 2 u korist te mjere koja bi bila uključena u sudsku nagodbu s Facebookom, navodi list, pozivajući se na izvore upoznate s tim slučajem. U izvješću Wall Street Journala ne navodi se koliko će dugo trebati da se sporazum finalizira i provede. Istraga o Facebooku pokrenuta je prošle godine nakon što je otkriveno da je Cambridge Analytica, britanska savjetnička tvrtka koja je radila za kampanju Donalda Trumpa na izborima 2016., imala pristup do osobnih podataka 87 milijuna korisnika društvene mreže.

FTC i Facebook odbili su komentirati izvješće, ali društvena mreža je u redovitom kvartalnom financijskom izvješću objavila da zbog afere očekuje gubitak od pet milijarda dolara. Sada bi tu nagodbu trebalo odobriti američko Ministarstvo pravosuđa, ali ono obično ne mijenja odluke FTC-a, prenosi WSJ. Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

SUD POTVRDIO DA TRUMP NEMA PRAVO BLOKIRATI SVOJE PROTIVNIKE NA TWITTERU

Ti suci su potvrdili odluku koju je prošle godine donijela savezna sutkinja prema kojoj je američki predsjednik provodio "diskriminaciju mišljenja" kada je sprečavao svoje kritičara da se prijave na njegov osobni račun. Sutkinja je tada istaknula da je mogućnost reagiranja i komentiranja čestih predsjednikovih tweetova dio slobode izražavanja koju jamči prvi amandman ustava. Ministarstvo pravosuđa je na tu odluku uložilo priziv.

U odluci koja je objavljena u utorak, sud navodi da je Donald Trump od svog Twitter računa koji prati 61,8 milijuna osoba, stvorio javni prostor povezan sa vlastitom službenom funkcijom. "Prvi amandman ne dopušta vladinom dužnosniku koji koristi račun na društvenim mrežama da isključi, tijekom otvorenog on line dijaloga, osobe koje izražavaju mišljenja s kojima se taj dužnosnik ne slaže", napisali su suci u presudi na 29 stranica.

Taj slučaj je rezultat žalbe Knight Institutea, organizacije za zaštitu slobode izražavanja, pri sveučilištu Columbia, u ime sedam osoba koje je Trump blokirao. Među njima je jedan njujorški glumac, profesor sociologije Marylanda, teksaški policajac i pjevačica iz Seattlea.

Ministarstvo je tvrdilo da Trump nije djelovao u svojstvu predsjednika kada je blokirao korisnike Twittera, ali tu tvrdnju su suci odbacili. "Smatramo da postoji puno dokaza o službenom obilježju računa", napisali su u odluci. "Smatramo da otvaranjem interaktivne platforme milijunima korisnika i sudionika, on ne može isključiti one s kojima se ne slaže".

 

//
 

ČETIRI GODINE ZATVORA ZBOG POKUŠAJA UBOJSTVA NOVINARA

Sudsko vijeće proglasilo je Čolića (32) krivim ocijenivši kako je tijekom dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da je zajedno s Nedeljkom Dukićem (28), koji je još u bijegu, metalnim palicama brutalno pretukao novinara. Kovačević je pretučen 26. kolovoza 2018. godine u večernjim satima kada su ga napadači dočekali u zasjedi ispred ulaza u zgradu u Banjoj Luci u kojoj živi s obitelji.

Kovačević je nakon toga zbog težine ozljeda završio u bolnici gdje se tjednima oporavljao. Osuđeni Čolić je boksač, a tijekom sudskog postupka uporno je nijekao povezanost s napadom iako su ga na mjestu napada snimile nadzorne kamere, a kao počinitelj je identificiran i temeljen DNK uzoraka pronađenih na mjestu napada.

Kao drugog napadača policija je identificirala Dukića, no on je odmah nakon napada napustio BiH i preko Hrvatske pobjegao u Sloveniju gdje mu se gubi svaki trag a za nim je raspisana međunarodna tjeralica. Motiv napada još uvijek nije razjašnjen, a novinarske udruge iz BiH ranije su upozoravale kako je vjerojatno da je Kovačević napadnut upravo zbog kritičkog izvještavanja o vladajućem režimu u RS te kako bi stoga bilo nužno otkriti nalogodavce.

 

//
 

OSUMNJIČENOM DA JE PRIJETIO NOVINARKI N1 IZREČENA MJERA ZABRANE NAPUŠTANJA STANA

Policija je u subotu uhitila V.N. (33) iz Bečeja zog postojanja osnova sumnje da je izvršio kazneno djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Podsjetimo, reporterki televizije N1 s Kosova Zani Cimili upućene su, putem društvenih mreža, prijetnje usmjerene ugrožavanju njezinog fizičkog integriteta kao i integriteta njene obitelji.

Mjera zabrane napuštanja stana može trajati dok za tim postoji potreba, a najduže do pravomoćnosti presude, odnosno do upućivanja okrivljenog u Zavod za izvršenje kaznenih sankcija, ali najduže dok ne istekne vrijeme izdržavanja kazne izrečene u prvostupanjskoj presudi, priopćeno je iz Višeg suda. Protiv navedenog rješenja osumnjičeni i njegov branitelj imaju pravo žalbe u roku od tri dana od prijema rješenja.

Osoba koja je prijetila našoj reporterki Zani Cimili napisala je u komentaru da joj je "životna želja da ubije Albanca, čak i albansko dijete", kao i "da se nada da će izbiti novi rat na Kosovu u kojem će Albanci moći osjetiti srpski gnjev".

N1 najoštrije osuđuje ovaj zastrašujući govor mržnje i prijetnje reporterki N1 koja svoj posao obavlja profesionalno i odgovorno. Prijetnje Zani Cimili, kao i ostalim novinarima N1 nisu prijetnje samo pojedinačnim novinarima već prijetnje slobodi govora i slobodi medija kao fundamentalnim demokratskim pravima.

 

//
 

MOSTAR: TELEVIZIJA HERCEGBOSNE POČELA S EMITIRANJEM PROGRAMA

Okosnicu televizijskog programa činit će informativni program kojim će se povezati hrvatska središta od Neuma do Žepča, dok su planovi vodstva televizije zemaljskim signalom pokriti većinske hrvatska područja u BiH. Televizija HercegBosne se nalazi i u sklopu kablovskog emitiranja te se planira satelitsko i internetsko emitiranje.

Ravnatelj Radio televizije HercegBosne Stipe Galić istaknuo je kako je početna faza u stvari eksperimentalna budući se s programom započelo u ljetnom razdoblju, te je na jesen najavio prilagođavanje programa s novom shemom.

"Prva informativna je Županijska panorama, a tematski će pokrivati sve prostore koji su za nas značajni. Od 19:30 ćemo emitirati Dnevnik koji će trajati pola sata", pojasnio je. Po njegovim riječima svakoga dana u programu će biti i različite tematske emisije u trajanju od 45 minuta. Dio programa Radija HercegBosne u početku će biti integriran u televizijski program, dodao je Galić. Radio-televizija HercegBosne započela je emitirati radijski program u ratu 1993. godine, te unatoč nekoliko planova nije do sada pokrenula i televizijski program. U sustavu javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini postoji državna RTV BiH, te entitetske TV Federacije BiH i Radio-televizija Republike Srpske.

Hrvatski predstavnici u BiH uporno pokušavaju donijeti izmjene zakona kojim bi ustrojili radio i televiziju na vlastitom jeziku u okviru državnog servisa, ali se tome protive političari iz bošnjačkih stranaka.

 

//
 
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved