Info > Newsletter

HND Newsletter 60 / siječanj 2019

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 60
Siječanj 2019.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- HND ODBORU ZA MEDIJE: POZOVITE UPRAVU HRT-A DA POVUČE SVE TUŽBE PROTIV MEDIJA I NOVINARA
- EFJ I IFJ POZIVAJU HRT DA ODUSTANE OD ZAHTJEVA UPERENIH PROTIV PREDSTAVNIKA NOVINARA
- UDRUGA NOVINSKIH IZDAVAČA ZBOG PRESUDA PROTIV MEDIJA TRAŽI HITNE IZMJENE ZAKONA
- U TIJEKU VIšE OD 1000 SUDSKIH POSTUPAKA PROTIV NOVINARA ILI MEDIJA U HRVATSKOJ
- NOVA EU DIREKTIVA O AUTORSKIM PRAVIMA TREBALA BI KONAČNO UREDITI DIO DIGITALNOG TRŽIšTA
- MINISTRICA KULTURE OBEĆALA DA ĆE HND UKLJUČITI U IZRADU MEDIJSKE STRATEGIJE
- FACEBOOK ĆE ULOŽITI 300 MILIJUNA DOLARA U NOVINARSTVO
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

HND ODBORU ZA MEDIJE: POZOVITE UPRAVU HRT-A DA POVUČE SVE TUŽBE PROTIV MEDIJA I NOVINARA

Glavašević, koji je zajedno sa šest oporbenih članova Odbora zatražio raspravu, u svom uvodnom izlaganju citirao je i članak 38. Ustava RH, koji stoji na web stranicama HRT-a, a koji jamči punu slobodu mišljenja novinarstva i protoka inforamcija te je dodao daje tužba krajnja instanca za kojom se poteže tek kada se iscrpe sva druga sredstva u dijalogu, kojega očito nije bilo. – Problema sa HRT-om ima jako mnogo i smatram da mi kao zastupnici imamo obavezu pozvati sve koji djeluju u javnom prostoru da reafirmiraju načela na kojima djeluju, a to su medijske slobode i demokracja. Smatram da bi cilj današnje rasprave trebao biti povlačenje tužbi i otvaranje prostora za deeskalaciju konflikta, kazao je Glavašević.

Nenad Stazić je podsjetio da su na ove tužbe reagirali i iz međunarodnih novinarskih organizacija (EFJ,IFJ) osudivši pristiske i šikaniranje kojem je izložen HND-a i njegovi predstavnici te je istaknuo kako na ovaj način HRT i sramoti Hrvatsku u svijetu te bi Vlada trebala reagirati, kako se to sramoćenje ne bi nastavilo.

U svom izlaganju predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da je HND uvijek bio za dijalog, ali da druga strana nije odgovarala i nailazilo se na zid šutnje. On je istaknuo kako je zadovoljan prilikom da Odbor i cijelu javost izvijesti o tužbama koje vodstvo HRT-a podiže protiv novinara i medija te upozoriti na posljedice koje će takvo postupanje javne televizije imati na slobodu medija u Hrvatskoj.

- Prema podacima kojim za sada raspolaže HND, HRT je tužio portal Index šest puta, tjednik Nacional i Slobodnu dalmaciju po pet puta, 24 sata tri puta, Jutarnji list dva puta te po jedanput Večernji list, Novi list, T-portal i Novosti. Zadnja tužba je došla portalu Index prije par dana i iznosi 200 tisuća kuna. Tužbe su podnesene i protiv nekih bivših zaposlenika HRT-a, poput Domagoja Novkmeta, Silvije Luks... HND-a i dvoje njegovih predstavnika. Ukupno je riječ od oko trideset tužbi, a u novcima to je oko milijun i 480 tisuća kuna. HND je te podatke dobio od redakcija medijskih kuća. Istovremeno smo uputilii dopis HRT-u sa molbom da nam odgovore koliko su tužbi podigli protiv medija ili koliko ih se vodi proti zaposlenika HRT-a, ali nije bilo odgovora, rekao je Zovko, koji je dodao da prema sazananjima HND- a u svijetu ne postoji slučaj da javni servis koji plaćaju građani te države tuži strukovnu organizaciju.
– Javni medij koji odluči angažirati odvjetnički ured i podići tužbu protiv novinara ili medija zato što su objavili kritiku, loše mišljenje o programu ili poslovnim odlukama te kuće, tražeći pri tome odštete od 30 do 250 tisća kuna, šalje jasnu poruku: nemate pravo slobodno pisati i nemate pravo kritizirati, a mi imamo moć i slobodne ruke te golema financijska sredstva prikupljena pretplatom građana da vas možemo tužiti, kazao je Zovko istaknuvši da je posljedica svega toga da tuženi mediji procjene što im je činiti: da i nadalje rade posao onako kako najbolje znaju ili o HRT-u pisati samo pohvale.
– Mehanizam je vrlo jasan i cijela priča ima svoje konkretne posljedice pa za šest mjeseci više nikome neće pasti napamet preispitivati rad HRT-a, a pri tome, neovisno o ishodu tih tužbi, HRT neće izgubiti svoj pretplatnički novac. Na koncu oni koji na kraju sigurno dobivaju i čiji će računi biti u plusu su vanjski odvjetnički uredi, koje je angažiralo vodstvo HRT-a, kazao je Zovko dodajući kako je trenutno javna televizija postala generator gušenja medijskih sloboda, zastrašivanja novinara ne samo u svom programu, nego na cijeloj medijskoj sceni.
– Postala je loš primjer raspolaganja javnim novcem i neodgovornosti prema građanima. Na meni je da na to upozrim, a uvjeren sam da ćete radi interesa naših građana pokušati zaustaviti ovaj loš proces i pozvati upravu HRT-a da povuče sve tužbe protiv medija i novinara, zaključio je svoje izlaganje pred Odborom predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Potpresjednik HND-a Denis Romac podsjetio je da su i brojne druge međunardne organizacije ukazivale na probleme cenzure i slučaj HRT-a te su pozivale vlast da osiguraju neovisnost javnog servisa i na suzdržavanje od bilo kakvih postupaka koji bi mogli dovesti do postupka cenzure. - HRT se od kritika,umjesto da radi bolji i kvalitetnijim program i transparentnije posluje , brani tužbama. Visina odšteta koje se traže potvrđuju kako ovdje nije riječ o namirivanju eventualne štete, nego o ušutkivanju novinara i medija, a i HND i njihovom finaciskom uništenju, kazao je Romac i dodao kako su u HND-u uvjereni da vodstvo HRT-a bez potpre vlasti ne bi moglo poduzeti akcije progona HND-a i novinara koji se usude kritički progovoriti o HND-u.

Ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u svom izlaganju kazao je kako ne vidi ništa sporno u tužbama u cilju zaštite imovinskih pitanja i časti te kuće te dodao da je ukoliko se povuku tvrdnje o cenzuri na HRT-u spreman povući sve tužbe. On je dodao kako je cenzura kazneno djelo i da je dužan zaštiti HRT od lažnih tvrdnji da na HRT-u ima cenzure. - Na televiziji ne postoji cenzura i nema zabranjenih tema, ni zabranjenih gostiju. HRT nije podnio tužbe protiv novinara nego protiv osoba, kazao je Bačić.

U raspravi je na upit da li HND ima dokaza o cenzuri na HRT-u predsjendik HND-a Zovko odgovorio potvrdno te dodao kako postoje svjedočastva i sadašnjih i bivših zaposlenika HRT-, koji do u detalje opisuju stvari i spremni su na sudu punim imenom i prezimenom svjedočiti. Predsjednik Odbora Andrija Mikulić reagirao je na izlaganje Denisa Romca istaknuvši kako Vlada nije odgovora za podizanje tužbi od strane HRT-a protiv novinara i medija, što se može isčitati i iz donesenog zaključka Odbora po ovom pitanju.

Na kraju je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije donio zaključak, kako je rečeno u skladu sa svojim ovlastima, za koje je Bojan Glavašević naglasio da su zakonski ograničene, ali su zato moralno važne, te pozvao sve strane na dijelog i da spor rješe mirnim putem.

U drugom dijeu sjednice Saborski Odbor jednoglasno je utvrdio i imena 12 kandidata za četiri člana Programskog vijeća HRT-a među kojima su i bivši SDP-ov ministar kulture Antun Vujić te povjesničar Tvrtko Jakovina o kojima će se odlučivati na plenarnoj sjednici Sabora.

Izlaganja predsjednika i potpresjednika HND-a Hrvoja Zovka i Denisa Romaca pred Odborom u cijelosti možete pročitati ovdje.

Više možete pročitati ovdje i ovdje.

 
 

//
 

EFJ I IFJ POZIVAJU HRT DA ODUSTANE OD ZAHTJEVA UPERENIH PROTIV PREDSTAVNIKA NOVINARA

Između Božića i Nove godine uprava HRT-a je podigla tužbe zbog navodnih kaznenih djela protiv HRT-ove časti i ugleda protiv HND-a, njegovog predsjednika i predsjednice Ogranka HND-a na HRT-u tražeći ukupnu odštetu od 500.000 kuna (67.000 eura).

Prema informacijama NGO-a Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa (OBCT) „sve je češći slučaj da se u Hrvatskoj novinare tuži zbog klevete“. U posljednjih nekoliko mjeseci podignuto je dvadesetak tužbi protiv osam medija. „To je jasan primjer cenzure“, komentirali su iz HND-a.

IFJ i EFJ se pridružuju Regionalnoj platformi za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara te traže od HRT-a da što prije povuče podnesene tužbe. „Uprava HRT-a mora prestati s pritiscima na HND i šikaniranjem njegovih predstavnika“, izjavio je Anthony Bellanger, glavni tajnik IFJ-a.

Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik EFJ-a, podsjeća hrvatske vlasti da je u nedavnom Izvješću o medijskom pluralizmu u Hrvatskoj (EU report on Media Pluralism in Croatia) ukazano na „politizirana postavljanja i otpuštanja na javnom servisu HRT-u“. U Izvješću se spominje i „sustavno političko uplitanje“ u postupke imenovanja koje provodi Uprava HRT-a: „Raspušteni Nadzorni odbor je 2016. Hrvatskom saboru podnio izvješće u kojem iznosi mnoge nepravilnosti u upravljanju tim javnim servisom. Izvješće otkriva ozbiljnu krizu upravljanja.“

 
 

//
 

ČELNIK EUROPSKIH LIBERALA: HRT MORA POVUĆI TUŽBE PROTIV HND-A

Istaknuvši kako je sloboda medija temelj slobodnog društva, ocijenio je da je posljednji primjer pritiska HRT-a na vlastite novinare neprihvatljiv."Javna televizija mora povući tužbe i prestati s pritiskom na svoje zaposlenike i Hrvatsko novinarsko društvo."

Verhofstadt je pritom naglasio kako vodstvo javne televizije treba ozbiljno shvatiti zabrinutost međunarodnih profesionalnih organizacija koje su upozorile na eroziju ugleda HRT-a.

 
 

//
 

HDP I HND SOLIDARNI S NOVINARIMA I MEDIJIMA KOJI SU TUŽENI ZA TO šTO SU RADILI SVOJ POSAO

Država u kojoj se donose osuđujuće presude novinarima koji su iznijeli istinite činjenice o nekom političaru nije demokratska država u punom smislu riječi. Država u kojoj je uobičajeno da se sudski traže ogromni novčani iznosi od novinara na ime tobožnjih pretrpljenih duševnih boli nije država koja jamči slobodu izražavanja. Država u kojoj se satiričare tretira kao kriminalce, dok se istinske kriminalce smatra "snalažljivim ljudima" ne može biti država koja ima svijetlu budućnost.

A sve to – presuda novinaru zbog istinitog izvještavanja, presuda portalu zbog satiričkog priloga, golemi broj sudskih tužbi koje podižu često isti političari i javne osobe tražeći velike novčane odštete (demantije ne traži nitko) – događa se nama, sada i ovdje! Kao pisci: autori mogućih "spornih" tekstova, suradnici i čitatelji "spornih" medija ne pristajemo na takvu polutansku demokraciju i društvenu regresiju.

Stoga, ovim putem izražavamo solidarnost s kolegama i medijima koji su posljednjih dana na sudovima proglašeni krivima za to što su radili svoj posao. Nadalje, ovim putem apeliramo na vlast – posebno na Ministarstvo kulture kao najodgovorniju instancu za medijsko zakonodavstvo – da se trgne iz nojevskog sljepila te zaštiti slobodu izražavanja i spisateljsku neovisnost. Konkretno, apeliramo da se prione promjeni medijskih propisa i uređivanju odnosa na medijskom polju na način koji će omogućiti pluralizam mišljenja, istisnuti cenzuru i smanjiti pritisak na novinare i druge autore.

Konačno, apeliramo na same političare da, umjesto podizanja tužbi, pokažu svojim primjerom kako se potiče društveni dijalog i prihvaća kritičko mišljenje. Preporučujemo im da se pri tome sjete starog, jednostavnog Voltaireova savjeta koji sažima bit demokracije, a on glasi: "Ne slažem se niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da takve riječi izgovaraš".

 
 

//
 

DRUšTVO LOGORAšA SRPSKIH KONCENTRACIJSKIH LOGORA UPUTILO PISMO PODRšKE HND-U

"Zar su se promijenila vremena, pa svi oni koji stručno rade svoj posao i imaju svoj stav ne odgovaraju upravi gore navedene televizije, tako da velika većina djelatnika odlazi s HRT-a u druge TV kuće i tamo nastavljaju normalno djelovati. Mi smo u nazad 15 godina imali izvanrednu suradnju s HRT-om i njihovim djelatnicima, od Vladimira Rončevića i Mirka Galića pa sve do Sanje Mikleušević Pavić i Hrvoja Zovka. Ne možemo zaboraviti da su gospođa Mikleušević Pavić i gospodin Zovko 2015. godine pokrenuli prijenos iz Vukovara, 18. studenog na Dan sjećanja na Vukovar, 19. studenog na Dan sjećanja na Borovo naselje i 20. studenog za Velepromet i Ovčaru. Je li to nagrada za sve što su profesionalno učinili do sada", pita se HDLSKL u svom pismu.

"HRT kao javni servis koji služi za informiranje hrvatskih građana i njegovo djelovanje regulirano je zakonom. Oni moraju znati da građani RH plaćaju pristojbu za njegove usluge te javnost mora znati kako se na HRT-u troši javni novac i u kakvim se okolnostima stvara televizijski program. Sve koji su ukazali na pogreške i negativnosti u radu HRT-a vodstvo HRT-a smjenjuje, daje im otkaz ili ih sudskim putem proganja, a ne dozvoljava da se kaže istina, pokušavajući ušutkati sve svoje novinare i reportere te uvesti cenzuru. Stoga dajemo punu potporu Hrvatskom novinarskom društvu u nastojanju da zaštiti svoje članove", navodi HDLSKL u pismu koje potpisuje njegov predsjednik Danijel Rehak te kojim apeliraju na premijera, predsjednika Sabora i predsjednicu države da svojim autoritetom djeluju na vodstvo HRT-a kako bi se riješile sve negativnosti i propusti.

 
 

//
 

UDRUGA NOVINSKIH IZDAVAČA ZBOG PRESUDA PROTIV MEDIJA TRAŽI HITNE IZMJENE ZAKONA

"HUP- Udruga novinskih izdavača ovim putem izražava svoju duboku zabrinutost zbog recentnog niza presuda koje su protiv više tiskanih i elektronskih medija pred hrvatskim sudovima donesene u parnicama za obeštećenje zbog nanesenih duševnih boli. Presude smatramo pravno neutemeljenima, odnosno, donesene temeljem preširokog arbitrarnog tumačenja postojećih propisa, te u krajnjem smislu i nepravednima", stoji u priopćenju te udruge.

Smatraju kako učestalost ovakvih presuda, kao i neujednačenost pravnih standarda na kojima se temelje, s jedne strane predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnim kategorijama slobode izražavanja i medijskih sloboda, a s druge strane kao generator opće pravne nesigurnosti prijete stabilnom poslovanju novinskih izdavača umanjujući tako i njihovu poduzetničku slobodu, još jednu ustavom definiranu vrijednost.

Udruga novinskih izdavača stoga poziva nadležne državne institucije, resorna ministarstva i Vladu da u što kraćem roku pristupe uvođenju potrebnih zakonskih i drugih potrebnih promjena koje bi stvorile jasna i predvidljiva pravila na području nakladničke odgovornosti, implementirajući pritom stajalište izražena u relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava i ostalih relevantnih međunarodnih tijela.

"Medijske slobode, kao temelj funkcionalne demokracije, nisu neograničene te stoga zahtijevaju institucionalne mehanizme kontrole", poručuje Udruga novinskih izdavača te napominje da se ti mehanizmi moraju temeljiti na transparentnim kriterijima koji će kroz djelovanje pravosudnog sustava biti provedeni u konzistentnu sudsku praksu.

Ističu da je ono što se proteklih mjeseci događa u Hrvatskoj upravo suprotno, "a cijeli niz presuda koje su donesene temeljem arbitrarnog tumačenja važećih propisa znatno šire dosadašnju sudsku praksu po pitanju djela protiv časti, i što se tiče opisa inkriminacije, i što se tiče tereta dokazivanja, i što se tiče prakse sankcioniranja".

Podsjećaju da je prije nekoliko dana jedan hrvatski satirični portal osuđen zbog satiričnog teksta, pri čemu je sud iznio stav kako se faktografski netočni navodi ne mogu smatrati satirom. šira primjena takvog standarda u budućnosti bi, upozoravaju, svaki objavljeni satirični tekst učinila utuživim.

Podsjećaju i da je zabilježen slučaj u kojem je tužitelju pravomoćno dosuđena visoka odšteta zbog duševnih boli izazvanog navodima iz autoriziranog intervjua u kojem ga se uopće poimence ne spominje. Jedan hrvatski portal, pak, osuđen je zbog izvještaja i prenošenja izjava s javno održanog prosvjednog skupa.

Poseban problem su, napominje HUP-Udruga novinskih izdavača, i visine dosuđenih odšteta. Iako odredbe Zakona o obveznim odnosima jasno nalaže da sud pri odlučivanju o visini naknade mora voditi računa o jačini i trajanju duševnih boli, te cilju radi kojega se određuje naknada, u praksi se, ističu, dosuđuju iznimno visoki iznosi odšteta, a zahtjevi za naknadu multipliciraju protiv više medija zbog iste "duševne boli".

"Ima cijeli niz presuda gdje naknade iznose i više stotina kuna po slovnom znaku objavljenog teksta. U najnotornijem slučaju vođenom protiv jednog lokalnog medija, sud je dodijelio odštetu od 40.000 kuna zbog spornog naslova od samo pet riječi", napominju.

Ne smije se, poručuju iz HUP-Udruge novinskih izdavača, zanemariti ni profil tužitelja. Iako zapadni pravni standardi već desetljećima postavljaju šire granice prihvatljive javne kritike dužnosnika i osoba na javnim funkcijama, u Hrvatskoj upravo raste broj predmeta u kojima su tužitelji visokopozicionirani članovi političke ili pravosudne nomenklature, dodaju.

"Takva praksa nužno djeluje kao forma institucionalne cenzure, ali i budi sumnje u sukob interesa. Pritom su suci dovedeni u situaciju da moraju presuđivati u predmetima gdje su tužitelji osobe koje izravno ili neizravno odlučuju o njihovim daljnjim unapređenjima, što dodatno umanjuje javni dojam neovisnosti pravosuđa", zaključuje u priopćenju HUP-Udruga novinskih izdavača.

 
 

//
 

U TIJEKU VIšE OD 1000 SUDSKIH POSTUPAKA PROTIV NOVINARA ILI MEDIJA U HRVATSKOJ

To, nažalost, nisu iznimke, već rastući trend – sve je više novinara tuženo zbog klevete. - HND koji prati sve tužbe protiv svojih kolega iznosi podatak da se ovog trenutka vodi više od 1000 sudskih postupaka protiv novinara ili medijskih kuća. A popis još nije zaključen, piše Vale čiji tekst dalje prenosimo u prijevodu na hrvatski u cijelosti.

New Bar.hr je satirički I humoristični portal koji dnevno donosi članke vezane uz politiku, sport, ekonomiju … i koji ima čak i vlastitu stranicu koja “broji klikove” te svoj video-kanal. „Vijesti“ koje se tu nalaze idu od onih „Baka u Zagrebu srušila rekord na 100 metara trčeći za autobusom“ do predstavljanja najnovijeg hita na božićnom tržištu „sarmoleda“ (mješavina sladoleda i sarme). U bloku politike se sreću najpoznatiji likovi političara, kao na primjer Predsjednica Republike koja je“ svoj Ured premjestila u španjolsku kako bi se pobrinula za Real Madrid“.

U tom kontekstu slučaj Bujanec protiv News Bara graniči s apsurdom. Portal je 2015. Objavio tekst pod naslovom “Hitna pomoć oživljavala Bujanca nakon vijesti o zapljeni kokaina vrijednog 44 milijuna eura”. Ta se izmišljena priča odnosi na činjenicu da je Bujanec, voditelj krajnje desne TV emisije, 2014. osuđen jer je prostitutku platio kokainom.

Za sutkinju su „činjenice i događaji u članku izmišljeni“ i „objavljeni u svrhu moralnog diskreditiranja (Bujanca)“. Činjenica da na portalu eksplicitno stoji da su sve informacije lažne nije bila dovoljna jer „nisu svi čitatelji toga svjesni“, ustrajala je sutkinja. Kraj priče je ovaj: portal je nepravomoćno osuđen da Bujancu plati 12.000 kuna (oko 1.600 eura). News Bar je najavio žalbu.

Slučaj HRT-a je, ako je to uopće moguće, još mračniji. Između Božića i Nove godine HRT je od HND-a i dvoje njegovih čelnika tražio da plati ukupno 500.000 kuna (oko 70.000 eura) za nanošenje štete po “ugled i čast”. Slučaj klevetanja su aktivirali priopćenje objavljeno lanjskog rujna na stranici HND-a koje je potpisala Sanja Mikleušević Pavić i neke izjave Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a,. U oba je slučaja HRT kritiziran zbog nekih uredničkih odluka i navodnog skandala o vezi s prodajom ulaznica za Svjetsko prvenstvo koje su bile rezervirane za televiziju. Taj slučaj postaje još alarmantniji ako se smjesti u kontekst. O vodstvu javne televizije odlučuje vladajuća većina. Prije dvije godine, u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića, HRT je u tri dana premjestio oko 60 urednika i glavnih urednika, odonda se broj otkaza povećao simetrično s optužbama za unutarnjom cenzurom i političkim pritiskom. U međuvremenu novinari bježe s HRT-a na privatne televizije, najvećim dijelom na N1.

U razgovorima s novinarima, posebno članovima Sindikata novinara Hrvatske i HND-a, nije neobično čuti da je situacija u medijima „gora nego u 1990-ima“. To se može činiti kao pretjerivanje jer je za rata i poslije njega u Hrvatskoj vladao autoritarni način vođenja politike prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana (1992. – 1999.). No podaci izgleda potvrđuju tu konstataciju.

"U pogledu presuda protiv medija 2018. je zabilježila najveći broj od neovisnosti 1991., a presude su tako nelogične da se mogu interpretirati kao napad na slobodu izražavanja.“ Tako počinje članak Euroactiva o medijskoj situaciji u Hrvatskoj u kojem se analiziraju neki slučajevi koji su pogodili najveće medijske kuće u Hrvatskoj.

Razlozi tog stanja uključuju zakon socijaldemokratske vlade iz 2013. kojim je uveden zločin sramoćenja, varijanta klevete. Postupak može potaknuti osoba koje se osjeća povrijeđena tekstom premda je on točan i istinit. Na sucima je da procijene je li objava teksta bila u interesu javnosti ili nije. U Hrvatskoj „možete tužiti novinara čak i za činjenice koje su dokazane“ ističe Oriana Ivković Novokmet iz GONG-a. Novo zakonodavstvo samo pridonosi općem „kaosu sustava“,a suci se „jednostavno ne žele baviti srži problema“ i tako potiču „plimu sudskih tužbi protiv novinara“.

I zaista, u toku je više od 1000 slučajeva protiv novinara i medijskih kuća, u koje spadaju Grupa Hanza medija (Jutarnji List, Globus...), Styria (Večernji List, 24 Sata...), Index i T-Portal te tjednici Nacional i Novosti. Usto, napominje HND, ti podaci ne uključuju velike medijske grupacija kao što su RTL, Nova TV, Slobodna Dalmacija, Novi list i drugi. O neodrživoj situaciji u Hrvatskoj su se već pojavili prvi izvještaji, neki od članova Europskog parlamenta koji osuđuju ponašanje HRT-a te priopćenje Regionalne platforme za zagovaranje slobode medija i sigurnost novinara (Western Balkan’s Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety ). Zasad nema čak ni formalne reakcije Vlade.

 
 

//
 

OBULJEN KORŽINEK: REGULIRAT ĆEMO ODGOVORNOSTI ZA KOMENTARE U MEDIJIMA I NA DRUšTVENIM MREŽAMA

Na novinarsko pitanje o slučaju Ivana Đakića, kojemu zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i širenje mržnje prijeti kazna zatvora do 3 godina, Obuljen Koržinek kazala je da se u tom slučaju "evidentno radi o povredama kaznenog zakona pa je zato i Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo postupak".

Ministarstvo trenutno radi na novim zakonskim rješenjima, kazala je nakon sjednice Vlade te dodala kako je za regulaciju javnog govora potrebna dosljedna primjena Kaznenog zakona te revizija Zakona o elektroničkim medijima, a najavila donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.

"U onom dijelu gdje su mediji, dakle gdje postoji urednička odgovornost, utvrditi ćemo jasno odgovornost kako za tekstove tako za komentare koji se objavljuju", izjavila je ministrica i dodala urednička odgovornost mora postoji za sve što se na tom mediju događa. Zabrana komentara, kazala je, nikada nije dobra, no istaknula je kako, kada je riječ o medijima, urednička odgovornost mora postojati.

Najavila je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu, za koji je na današnjoj sjednici vlade utvrđen plan normativnih aktivnosti. Ministrica je kazala kako Hrvatska, poput drugih država, razmatra za objavljeni sadržaj na internetu i društvenim mrežama utvrditi odgovornost onih koji upravljaju tim servisima. "Ovdje govorimo o odgovornosti onih koji upravljaju tim servisima i koji zarađuju na oglašavanju", rekla je Obuljen Koržinek.

što se tiče osobne odgovornosti pojedinca, dodala je, ona postoji bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom svijetu ako se krše zakoni. Ministrica je također najavila i osnivanje Vijeća za medije koje bi imalo ulogu regulatornog tijela.

"Ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator odnosno tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona", kazala je.

 
 

//
 

NOVA EU DIREKTIVA O AUTORSKIM PRAVIMA TREBALA BI KONAČNO UREDITI DIO DIGITALNOG TRŽIšTA

Direktivom se nastoje dati bolji pravni instrumenti kreativnim, kulturnim i medijskim industrijama koje uvelike doprinose europskomu gospodarstvu. Od 28 članica Europske unije, sedam je dosadašnjih potpisnika deklaracije koja se zauzima za Direktivu, među kojima je i hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Pojašnjavajući stajalište hrvatske Vlade na panel-diskusiji "Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13. ", koja je u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo održana u auli Rektorata Sveučilišta, ministrica je istaknula kako je Hrvatska kao potpisnica u prvome redu željela poslati poruku da u raspravi o Direktivi u fokus interesa treba staviti autore, kreativce i stvaratelje, te vrijednost i doprinos njihovog rada kulturi i društvima u cjelini.

"Ono što je nas kao vladu vodilo u artikuliranju naših stajališta su principi za koje smatramo da moraju biti jednako zastupljeni bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom vremenu", rekla je Obuljen Koržinek.

Istaknula je kako je zaštita autorskih prava doseg koji ima dugu tradiciju građenu tijekom više od stotinu godina. "Samo zato što se pojavila tehnologija koja je našla način da te principe zaobiđe, mi ne smijemo odustati od zaštite principa", istaknula je.

"Mislim da se kroz pregovore uspjelo u tekstu osigurati da neke dileme koje su postojale na početku vezano uz moguće ograničavanje sloboda, filtriranje, nekakve sankcije za krajnje korisnike, da je to sve otklonjeno i da smo danas pred usvajanjem teksta koji je iznimno afirmativan za autore i koji će zapravo prvi put osigurati da oni koji stvaraju sadržaje, od kojih neki drugi korištenjem tih sadržaja sebi osiguravaju velike profite, na jedan način dobiju pravičnu naknadu kroz kolektivni sustav ostvarivanja prava", pojasnila je.

Ministrica je otklonila navode o mogućem kraju interneta i pritajenoj cenzuri sadržaja. "To je potpuno neutemeljeno. Ova direktiva nema ni natruhe nečega što bi moglo ograničiti slobode. Tu se samo govori o tome da oni koji ostvaruju profit koristeći tuđe sadržaje, i to profit u prvom redu od oglašavanja, jedan dio tih prihoda usmjerene prema naknadi onih koji su sadržaje stvorili", kazala je.

Dapače, direktiva kroz liberalizaciju autorsko-pravne zaštite u području znanosti, istraživanja, kulture, zaštite kulturne baštine, ide upravo u suprotnom smjeru, istaknula je Obuljen Koržinek: "Ona pristup takvim sadržajima, njihovo korištenje i distribuciju liberalizira u odnosu na dosadašnje režime zaštite autorskih prava".

Direktivom se nastoji internetske platforme definirati odgovornima za sadržaj koji se na njima nalazi, te osigurati da građani mogu slobodno i bez odgovornosti po pitanju autorskog prava na takve platforme postavljati i dijeliti sadržaje.

što se tiče definicije načina na koji će se autori naplatiti ako budu oštećeni, ministrica je istaknula kako je jasno da je nemoguće potpisivati ugovore sa svakim pojedinačnim autorom, a upravo članci 11. i 13. Direktive predviđaju institucionaliziranje kolektivnog ostvarivanja prava, odnosno, proširivanje kolektivne zaštite prava i na korištenje takvih sadržaja na onim platformama koje do sada nisu bile obuhvaćene.

Govoreći o mogućim reperkusijama Direktive, Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica poslijediplomskog studija Intelektualno vlasništvo, također je naglasila kako ona "nikako neće ubiti Internet, neće uvesti cenzuru i sve što su krajnji korisnici do sada mogli raditi, radit će i dalje".

Direktiva je u prvome redu usmjerena na to da stvori ravnotežu i pravičan odnos na jedinstvenom digitalnom tržištu između, s jedne strane, kreativnih kulturnih i medijskih industrija i, s druge strane, velikih internetskih medijskih platformi, rekla je Matanovac Vučković.

"Niti jedna od odredaba Direktive nije usmjerena prema krajnjim korisnicima, individualcima, prema nekomercijalnom korištenju. Direktiva je usmjerena na internetske platforme koje bi zapravo trebale postati odgovorne za one sadržaje koji se putem njih dijele i prikazuju u javnosti, te dio prihoda koje ostvaruju dijeleći te sadržaje dati kulturnim i medijskim industrijama", pojasnila je.

Posebnu pozornost u javnosti privukli su upravo članci 11. i 13. Direktive. Osvrćući se na navodnu spornost tih članaka, Matanovac Vučković je rekla kako se članak 11. odnosi na novinske izdavače – a uvodi novo pravo pomoću kojeg bi novinski izdavači na digitalnom tržištu mogli kontrolirati kako se njihovi sadržaji prenose, stavljaju na raspolaganje javnosti, kako se umnožavaju, te odrediti uvjete licenciranja.

Pojasnila je kako se postojeća pravna regulativa temelji isključivo na direktivi o elektroničkoj trgovini, prema kojoj pružatelji usluga informacijskog društva nisu odgovorni za sadržaje koji se putem njih dijele i pohranjuju.

Direktiva to neće izmijeniti u cijelosti, već samo u dijelu gdje postoji disbalans, napomenula je, "a baš se pokazao disbalans u pogledu medijskih industrija i novinskih izdavača". Direktiva bi trebala omogućiti da medijski agregatori poput Google Newsa, koji uzima tuđe sadržaje i organizira i nudi sadržaj krajnjim korisnicima, dio prihoda od reklama dijelom daje novinskim izdavačima.

što se tiče članka 13. Direktive, on se odnosi na kreativne i kulturne industrija koje stvaraju audio, vizualne i slične sadržaje, a cilj je članka da uspostavi ravnotežu u pogledu tzv. vrijednosnog jaza. Drugim riječima, rekla je, trebao bi posredovati da platforme za dijeljenje sadržaja poput YouTubea i Googlea dio svojih golemih profita kanaliziraju prema stvarateljima tih sadržaja.

Na pitanje moderatorice, novinarke Elizabete Gojan, kako doživljava prijetnju Googlea da će ugasiti svoj servis za korisnike u Europi ne promijeni li se tekst članka 11. Direktive, Matanovac Vučković je istaknula kako je Google privatna kompanija, s prioritetima privatnog vlasništva, "a to je stjecanje profita".

Google je, kako je istaknula, kompanija s neupitnim monopolom na globalnim, pa tako i europskom tržištu, koja svake godine plati više od četiri milijarde eura kazne za zlouporabu monopola u nekim svojim poslovanjima, što taj poslovni div naprosto ukalkulira u svoj poslovni rizik, budući da za takvog financijskog giganta takav iznos ne predstavlja veliko opterećenje.

"Direktiva nam kaže da moraju sjesti za stol s jedne strane velike internetske platforme, odnosno oni koji su korisnici, s druge strane nositelji i stvaratelji kulturnih i medijskih sadržaja, i dogovoriti poslovne modele kako će se to raditi na najvišim profesionalnim standardima", rekla je.

Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu dio je zakonodavne reforme autorskoga prava u Europskoj uniji i trenutno je u posljednjoj fazi usuglašavanja konačnoga teksta u postupku trijaloga između Europske komisije, Vijeća Europske unije i Europskoga parlamenta.

Više možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

HUP-OVA UDRUGA NOVINSKIH IZDAVAČA PODRŽAVA IZMJENE EU REGULATIVE O AUTORSKIM PRAVIMA

„Europski i hrvatski izdavači pozivaju zastupnike u Europskom parlamentu da podrže prijedlog za uvođenje tzv. susjednog prava izdavača unutar izmjena EU Direktive o autorskim pravima kao što su to već učinila četiri parlamentarna odbora - Unutarnje tržište i zaštita potrošača, Industrija, istraživanje i energetika, Kultura i obrazovanje i Pravna pitanja.

Udruženja europskih izdavača - EMMA (Europska udruga medija i časopisa), ENPA (Udruga Europskih novinskih izdavača), EPC (Europsko vijeće izdavača) i NME (News Media Europe) zalažu se za uvođenje susjednog prava izdavača jer smatraju da se samo takvim rješenjem novinskim izdavačima priznaju značajna ulaganja u proizvodnju profesionalnih medijskih sadržaja te ih se štiti od daljnje distribucija njihovih sadržaja bez dopuštenja ili naknade“, priopćio je HUP.

„Prijedlozi koji bi dijelove tiskanih publikacija ostavili nezaštićenima, npr. "vrlo kratki odlomci" ili dijelovi koji "nisu izraz intelektualnog stvaranja autora" te uvođenje ograničavajuće primjene susjednog prava i "praga kreativnosti", za novinske su izdavače u suprotnosti sa samom svrhom autorskog prava. Takve potencijalne iznimke, upozoravaju i hrvatski izdavači, koristile bi samo onima koji već sada u velikom obimu zloupotrebljavaju autorska prava iskorištavanjem profesionalnog novinarskog sadržaja bez naknade za vlastitu korist. Novinski izdavači upozoravaju da će bez jasne i sustavne primjene susjednog prava te jasno definiranih kriterija koji će izdavačima omogućiti sklapanje licenci za ponovno korištenje njihova sadržaja putem komercijalnih on-line usluga Sud pravde Europske unije u narednim godinama biti zatrpan sporovima oko pitanja provedivosti i primjenjivosti autorskog prava na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU“, stoji u priopćenju.

HUP podsjeća da je digitalno doba izdavačima otvorilo velike mogućnosti za pronalaženje nove publike i distribucijskih partnera. No, mnoge komercijalne tvrtke sadržaj izdavača sustavno kopiraju i distribuiraju bez njihova dopuštenja i plaćanja naknade.

„Izdavači svjedoče kako treće strane korištenjem njihova sadržaja na taj način ostvaruju značajnu korist te upozoravaju da je bez poštenog povrata ulaganja izdavača ugroženo financiranje stvaranja izvornog, profesionalno i kvalitetno proizvedenog sadržaja. Upozoravaju kako slobodan i neovisan tisak može postojati samo ako postoji adekvatan prihod izdavača, novinara, reportera i fotografa, a svi svjedočimo tome da se sve veći dio budžeta za oglašavanje usmjerava prema pretraživačkim i društvenim medijima koji ubiru velike zarade objavljujući sadržaj kojega je proizveo netko drugi, a oni nisu platili ni na koji način“, ističe HUP.

Prenose i izjavu predsjednika Udruge novinskih izdavača Borisa Trupčevića koji je kazao kako se nada da će hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu kod izmjena Direktive o autorskim pravima glasati za pravedan i primjenjiv digitalni sustav.

„Podržavanje nastavka sadašnje situacije nekontrolirane on-line distribucije tiskanih sadržaja razara europske medije i to je nešto što se ne smije dopustiti jer je štetno za građane Europske unije. Sloboda tiska nije samo pravno načelo, već izravno ovisi o tržištu i mogućnosti generiranja dovoljnih prinosa za nužna financijska ulaganja i pokrivanje ogromnih pravnih i komercijalnih rizika poslovanja tiskanih medija. Kako bi se omogućila proizvodnja profesionalnog i pouzdanog sadržaja, kako bi izdavači mogli nastavili proizvoditi vijesti, analize i istraživačke tekstove, mora postojati razmjena korektnih naknada između onih koji proizvode i onih koji distribuiraju određeni sadržaj za vlastitu komercijalnu dobit“, izjavio je Trupčević.

 
 

//
 

VLADA SABORU PREDLOŽILA PRIHVAĆANJE IZVJEšĆA O RADU VIJEĆA I AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek obrazložila je izvješće o radu Vijeća za elektorničke medije medije za 2017. rekavši kako je u tom razdoblju izreklo 44 sankcije, od toga 36 upozorenja i 8 opomena.

Agencija za elektroničke medije dala je velik doprinos nastojanjima da se se smanji govor mržnje u javnosti kroz edukaciju i poticanje pluralizma. Agencija je u 2017. godini nastavila sa svojim aktivnostima na poticanju i jačanju medijske pismenosti, upravljajući internetskim portalom medijskapismenost.hr, sudjelujući i provodeći istraživanja o medijskim navikama djece i roditelja, te radeći na novim projektima i okupljanju šireg kruga dionika na projektima medijske pismenosti.

U svezi tužbi protiv novinara i uredništava Obuljen Koržinek je predložila uvođenje vijeća za medije, kako bi se smanjio pritisak na medije. O poslovanja HRT-a Koržinek je rekla kako je za 2017. iskazana dobit od 100 milijuna kuna, koja je najvećim dijelom iskorištena za poboljšanje poslovanja i pokrivanje gubitaka iz prethodnog razdoblja. No, preneseni gubitak na dan 31. prosinca 2017. iznosi i dalje visokih 549,6 milijuna kuna.

HRT je u 2017. godini prvi puta proveo odvojeno unutarnje računovodstvo, odnosno odvajanje prihoda i rashoda na javnu i komercijalnu djelatnost po načelu troškovnog računovodstva. Iskazani rezultati upućuju da je došlo do određenih pozitivnih pomaka u poslovanju HRT-a, što je vidljivo kroz povećanje ostvarene dobiti i pokazatelje poslovanja, ali naglasak i dalje treba biti na smanjivanju udjela troškova rada u ukupnoj troškovnoj strukturi kako bi se što veći iznos usmjeravao u proizvodnju i objavljivanje programa.

HRT i dalje treba poduzimati aktivnosti i mjere u cilju smanjenja troškova stalno zaposlenih i vanjske suradnje te osigurati efikasno poslovanje, dodala je. U 2017. sklopljen je novi petogodišnji ugovor Vlade i HRT-a, podsjetila je ministrica. Tijekom 2017. Nadzorni odbor djelovao je kroz dva razdoblja - od 1. siječnja do 14. srpnja, te od 15. prosinca do kraja godine, pa veći dio godine nije radio.

 
 

//
 

PRAVOBRANITELJICA SLONJšAK UPUTILA PREPORUKU O SUDJELOVANJU OSOBA S INVALIDITETOM U MEDIJIMA

Pozivajući se na Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, čija je potpisnica i Hrvatska, pravobraniteljica podsjeća na njihovu ravnopravnost u svim segmentima života, naglašavajući potrebu uvažavanja različitost i prihvaćanja osoba s invaliditetom kao dijela ljudske raznolikosti i čovječnosti.

Pravobraniteljica Slonjšak primjećuje kako su u hrvatskom medijskom prostoru i dalje prisutni termini poput "osobe s posebnim potrebama", "invalidi" i "hendikepirane osobe".

"Premda neki smatraju da pitanju termina ne bi trebalo pridavati toliko značaja, iskustveno znamo da se stav prema određenoj grupi ljudi odražava već u nazivu kojim ih oslovljavamo. Prema takvom shvaćanju nejednaki tretman odnosno diskriminacija počinje već u imenu kojim smo, možda i nenamjerno, neku osobu u početku označili invalidnom, odnosno manje vrijednom, hendikepiranom, kojoj nešto nedostaje i time je sveli na njezin nedostatak, umjesto da je doživimo kao osobu koja ima neke poteškoće, ali ujedno ima i sposobnosti, želje i potrebe poput svih onih koji tu poteškoću nemaju", ističe pravobraniteljica.

 
 

//
 

CROPIXOVI FOTOREPORTERI NAJUSPJEšNIJI NA 33. PRVENSTVU NOVINARA SKIJAšA

U kategorijama novinara i novinarki veterana titule su uzeli Branka Malnar Travaš s Radio Rijeke te glasoviti grafički dizajner Danijel Popović.

Na prvenstvu su sudjelovali i gosti iz Slovenije i Bosne i Hercegovine gdje su najbolje rezultate zabilježili Darko Koren s RTV Slovenije te Momir Jelovac, nekada Sportklubov komentator, a danas dopisnik Al Jazeere iz Velike Britanije.

Pobjednici svih kategorija osvojili su, osim medalja, i pravo nastupa na Svjetskom prvenstvu novinara skijaša što biti održano u Francuskoj u ožujku ove godine. (mj)

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

MINISTRICA KULTURE OBEĆALA DA ĆE HND UKLJUČITI U IZRADU MEDIJSKE STRATEGIJE

Ministrica je informirana i o tužbama Hrvatske radiotelevizije protiv HND-a i njegovih predstavnika, a bilo je riječi i o potrebi izrade medijske strategije. Ministrica je obećala da će HND biti uključen u izradu strategije i paketa medijskih zakona.

Obuljen Koržinek je obaviještena i o HND-ovu zahtjevu za sastankom s premijerom Andrejem Plenkovićem.

U HND-ovu izaslanstvu bili su predsjednik Hrvoje Zovko, potpredsjednik Denis Romac, predsjednica Središnjeg odbora Sanja Mikleušević Pavić i članica Izvršnog odbora Sanja Despot.

 
 

//
 

VODSTVO HND-A SASTALO SE S MINISTROM PRAVOSUĐA DRAŽENOM BOšNJAKOVIĆEM

Predstavnici HND-a ministra su izvijestili o tužbama koje je protiv Hrvatskog novinarskog društva, novinara i medija podnijela Hrvatska radiotelevizija. Čalnici HND-a iznijeli su stav da dvostruka pravna odgovornost (građanskopravna i kaznenopravna) kojoj su izloženi novinari u svakodnevnom radu proizvodi autocenzuru i ima negativan učinak na slobodu medija te su, u tom smislu, zatražili da se kroz dekriminalizaciju djela protiv časti i ugleda ili drugih odgovarajućih zakonskih rješenja to opterećenje smanji.

HND je zatražio od Ministarstva pravosuđa da od sudova pribavi službene statistike o broju kaznenih i parničnih postupaka koji se u posljednjih nekoliko godina vode protiv novinara i medija na hrvatskim sudovima, kao i podatke o ishodima takvih postupaka kako bi se mogli pratiti trendovi i analizirati sudska praksa. Izaslanstvo HND-a informiralo je ministra i o drugim problemima s kojima se novinarska struka susreće kao što su govor mržnje, prijetnje i napadi na novinare. U HND-ovu izaslanstvu bili su predsjednik Hrvoje Zovko, potpredsjednica Slavica Lukić i glavna tajnica Ema Tarabochia.

 
 

//
 

PREDSTAVNICI HND-A S FRANCUSKIM PARLAMENTARCEM O ULOZI JAVNE TELEVIZIJE

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i predsjedavajuća Središnjeg odbora HND-a Sanja Mikleušević Pavić razgovarali su s gospodinom Petitom o situaciji u medijima u Hrvatskoj i Francuskoj te o ulozi javne televizije u demokratskom društvu. Na sastanku je bila i bivša predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije Silvija Luks.

 
 

//
 

HND NAJOšTRIJE OSUĐUJE TEšKI VERBALNI NAPAD ŽIVOG ZIDA NA NOVINARKU ŽELJKU GODEČ

U objavi na Facebooku Živi zid nasrće na novinarku teškim uvredama i osobnim diskvalifikacijama zbog njezinih novinarskih tekstova. U tim je tekstovima Godeč problematizirala način rada ključnih aktera te stranke poput Vladimire Palfi za koju je otkrila da se lažno predstavljala kao diplomirana inženjerka građevine, iako građevinu nikada nije studirala, analizirala načine djelovanja vodstva te stranke i njezinog zastupničkog kluba, te ukazivala na netransparentno trošenje stranačkog novca.

Neposredan povod za divljački verbalni napad Živog zida na novinarku je njezin tekst objavljen u subotnjem prilogu Jutarnjeg lista pod naslovom „Sve financijske rupe u Živom zidu“. U njemu Godeč prenosi nalaze Državne revizije o problematičnom financijskom poslovanju Živog zida u 2017., podsjeća da je ta stranka zbog netransparentnog trošenja stranačkog novca prijavljena DORH-u, a donosi i rezultate vlastitog novinarskog istraživanja vezanog uz stranačke financije Živog zida.

U svojoj huškačkoj objavi Živi zid ne opovrgava ni jedan jedini navod iz tog teksta, kao ni iz njezinih prethodnih tekstova, već napada novinarku „ad hominem“. Komentari na Facebook stranici Živog zida žestinom i vulgarnošću uvreda novinarke i kao osobe i kao žene primjer su besprizornog huškačkog govora i napada na novinarske slobode. Taj je govor utoliko opasniji jer dolazi od parlamentarne političke stranke koja se javno predstavlja kao zagovornica novinarskih sloboda i pretendira preuzeti vlast, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND OSUĐUJE SRAMOTAN ISPAD IZBORNIKA ČERVARA

Červar se grubo obrušio na kolegu Krušelja, kojeg je izvrijeđao i kao profesionalca i osobno, pozvavši pritom, a to smatramo posebno problematičnim, vlasnicu medijske kuće za koju Krušelj radi – neka reagira. Na kraju je salvu uvreda zaključio iznimno opasnim riječima: "Ako nepravda postaje zakon, obveza je svakog građanina da uzme stvar u svoje ruke." Takav sramotan ispad ničim se ne može opravdati, posebice zbog činjenice što je kolega Dražen Krušelj već jednom napadnut i pretučen zbog svog rada.

Lino Červar je javna osoba i kao takav mora moći istrpjeti kritike na račun svoga rada. Poštujemo sportske rezultate koje je postigao, ali i on mora poštivati novinare i novinarski rad i suzdržati se od grubih kvalifikacija na njihov račun. HND žali što RTL televizija nije adekvatno reagirala na ispad i pravodobno ga prekinula, a također zahtijeva i reakciju Hrvatskog rukometnog saveza, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND OSUĐUJE PRIJETNJE SMRĆU ČLANOVIMA VIJEĆA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

HND podsjeća na sličan slučaj zastrašivanja u siječnju 2016. godine, kada je Vijeće za elektroničke medije televiziji Z1 na tri dana oduzelo koncesiju zbog govora mržnje u emisiji "Markov trg". Tada je u Zagrebu organiziran svojevrstan marš na Agenciju za elektroničke medije u kojem je gomila u atmosferi linča blokirala ulaz u Agenciju skandirajući "za dom spremni" i zahtijevajući ostavke vijećnika. Na žalost, policija tada "zbog velikog broja prosvjednika" nije uspjela pronaći elemente kaznenog djela ili prekršaja.

Govor mržnje i nasilje u javnom prostoru već je dulje vrijeme u porastu, na što HND neprestano upozorava, a mete napada najčešće su pripadnici manjina, drugi i drugačiji, ali i naše kolegice i kolege novinari, kojima se prijeti zbog njihova rada. HND stoga izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće za elektroničke medije, kao nezavisno regulatorno tijelo, nije češće koristilo mehanizme kojima raspolaže te sustavno sankcioniralo govor mržnje u elektroničkim medijima. Hrvatsko novinarsko društvo također zahtijeva da se svaka prijetnja shvati ozbiljno, da se ne relativizira i da se nedvosmisleno osudi, a posebice s najviših političkih razina, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

GOOGLE MORA PLATITI 50 MILIJUNA EURA ZBOG PROPUSTA U ZAšTITI OSOBNIH PODATAKA KORISNIKA

Državno povjerenstvo za informatiku i slobode (CNIL), francuski "policajac" za osobne podatke, prvo je europsko regulatorno tijelo koje je sankcioniralo veliku međunarodnu internetsku platformu na temelju novog europskog propisa o zaštiti osobnih podataka (GDPR) što je stupio na snagu 25. svibnja.Taj novi tekst omogućuje određivanje kazne u vrijednosti 4 posto godišnjeg prometa na svjetskoj razini za nepoštovanje obveze zaštite osobnih podataka europskih građana.

CNIL je u svojoj istrazi obavio radnje koje mora poduzeti novi korisnik pametnog telefona Android (operativni sustav za Googleov pametni telefon) kako bi otvorio račun na Googleu i koristio se uređajem.

"Ne poričemo da Google obavještava" korisnika koji otvara račun o načinu na koji će se koristiti njegovim podatcima, rekao je za AFP Mathias Moulin, direktor za zaštitu prava i za sankcije u povjerenstvu. "No ta informacija nije lako dostupna, ona je raštrkana u raznim dokumentima" koje korisnik interneta nikad nema vremena čitati, rekao je.

"Ponekad je potrebno i do pet klikova da bi se došlo do informacije", dodao je, ocijenivši na kraju da Google ne daje "jasnu i razumljivu" informaciju. Odluka o kazni dolazi nakon dviju odvojenih tužba koje su protiv Googlea podigle dvije udruge za zaštitu korisnika interneta - Kvadratura mreže (Francuska) i Ne tiče te se (None Of Your Business, NOYB) koje je osnivač austrijski aktivist za zaštitu podataka Max Schrems. Eventualnu žalbu na presudu Google treba podnijeti Državnom vijeću, najvišem upravnom sudu u Francuskoj.

 
 

//
 

EUROPSKI PARLAMENT UBIJENOM NOVINARU POSVEĆUJE PROGRAM OBUKE

"Kvalitetno novinarstvo jedan je od temelja funkcionalne demokracije", rekao je slovački zastupnik Ivan štefanec, predvodnik te zemlje u Europskoj pučkoj stranci (EPP), u objavi za medije. štefanec je zastupnik koji je i predložio pokretanje programa.

"Vjerujem da će se zahvaljujući ovom programu obrazovati nova generacija hrabrih istraživačkih novinara poput Jana Kuciaka koji se neće bojati istraživati slučajeve korupcije i povezanosti mafije s državnim službama", dodao je.

Prema glasnogovorniku EPP-a, detalji provođenja programa, uključujući proračun i broj polaznika, još nisu utvrđeni. Kuciak i njegova partnerica ubijeni su u veljači 2018. tijekom njegove istrage navodne povezanosti slovačkih političara s talijanskom mafijom, posebice sa šefom zloglasne skupine Ndrangheta s juga regije Kalabrije.

Ubojstva su potaknula ozbiljnu političku krizu te dovela do kolapsa vlade pod vodstvom bivšeg premijera Roberta Fica kojeg je naslijedio socijaldemokrat Peter Pellegrini. Policija je u listopadu uhitila četiri osumnjičenika u slučaju.

 
 

//
 

NA METI "ŽUTIH PRSLUKA" U FRANCUSKOJ I NOVINARI

Pariška policija vodenim je topovima i suzavcem rastjerivala prosvjednike koji su se u subotu okupili na prosvjedima blizu Slavoluka pobjede deveti vikend zaredom, izražavajući nezadovoljstvo zbog gospodarskih reformi predsjednika Emmanuela Macrona.

Novinari koji su pratili događaje sve su češće mete, ali i žrtve prosvjednika. U zapadnome gradu Rouenu, grupa prosvjednika napala je izvjestitelje lokalne televizije LCI. Jedan od zaštitara koje je angažirala tv-ekipa pretučen je i slomljen mu je nos, što je vidljilvo na fotografijama i snimkama objavljenim na društvenim mrežama.

Ista je tv-postaja objavila da su prosvjednici oborili na tlo njezina novinara u Parizu te da su mu pokušali oduzeti kameru. Još je nekoliko medijskih kuća, među kojima BFM TV i FranceInfo, objavilo danas snimke na kojima se vidi kako članovi "žutih prsluka" grubo odguruju novinare.

Glavni tajnik organizacije Reporteri bez granica Christophe Deloire pozvao je vlasti da poduzmu odgovarajuće mjere, da reagiraju i zaštite novinare, a ministar policije Christophe Castaner na Twitteru je napisao da će svi oni koji napadnu novinare biti izvedeni pred lice pravde.

"U našoj su demokraciji mediji slobodni, a napadi na novinare su napadi na pravo na informiranje", istaknuo je.

 
 

//
 

FACEBOOK ĆE ULOŽITI 300 MILIJUNA DOLARA U NOVINARSTVO

"Nastavit ćemo se boriti protiv lažnih informacija, dezinformacija i informacija loše kvalitete", objasnio je u poruci na Facebookou Campbell Brown, zamjenik predsjednika zadužen za partnerstva s medijima i dodao da "imaju priliku i odgovornost pomoći lokalnim medijima da se razviju i uspiju".

Početkom siječnja 2017. društvena mreža je već pokrenula "Facebook Journalism Project", kako bi pojačala veze platforme s medijskom industrijom.U to vrijeme uglavnom se radilo o prijedlozima rješenja medijima kako da poboljšaju prihode koje ostvaruju svojom nazočnosti na Facebooku i da razviju razmjene između društvene mreže i tiska. Iznos uložen u tu inicijativu nije bio priopćen.

Platforma koja ima 2,2 milijarda aktivnih korisnika odlučila je ići puno dalje s raznim projektima, već postojećima i onima koje će pokrenuti tom prigodom. Između ostalog Facebook će osnovati specijalni fond u suradnji u Pulitzer Centerom od 5 milijuna dolara, koji će financijski podržati planove reportaža. U ožujku 2018. Google je rekao da će uložiti i 300 milijuna dolara za niz projekata suzbijanja lažnih informacija i za podršku pouzdanim medijima.

 
 

//
 

RUSIJA ĆE POKRENUTI POSTUPKE PROTIV FACEBOOKA I TWITTERA

Roskomnadzor navodi da Twitter i Facebook nisu objasnili kako i kada će se uskladiti sa zakonom koji zahtjeva da svi serveri za prikupljanje osobnih podataka Rusa budu locirani u Rusiiji.Čelnik Roskomnadzora Aleksander Žarov izjavio je kako te tvrtke imaju mjesec dana za dostavljanje informacija ili će u suprotnom biti pokrenut postupak protiv njih.

Rusija je uvela oštrije zakone za internet u zadnjih pet godina i po njima tražilice moraju obrisati neke rezultate pretraga, servis poruka omogućiti pristup službama sigurnosti enkriptiranim porukama, a društvene mreže spremati osobne podatke ruskih korisnika na servere unutar zemlje.

U ovome trenutku, jedina sredstva koje Rusija ima za provođenje svojih propisa o podacima su kazne koje iznose do nekoliko tisuća dolara ili blokiranje online usluga koje su u prekršaju, što je opcija opterećena tehničkim poteškoćama.

Međutim, izvori su rekli Reutersu u studenome da Moskva planira nametnuti veće kazne tehnološkim tvrtkama koje se ne usklade s ruskim zakonima.

 
 

//
 

NOVINARSKE UDRUGE U SRBIJI TRAŽE VIšE POšTOVANJA DUŽNOSNIKA I VLASTI PREMA NOVINARIMA

U priopćenju NUNS i NDNV podsjećaju na svježe primjere, unatrag nekoliko dana. Prvi je slučaj glavnog tajnika predsjednika Srbije i visokog dužnosnika vladajuće Srpske napredne stranke Nikole Selakovića koji je 17. siječnja, na Radioteleviziji Srbije (RTS), nezadovoljan izvještavanjem javnog servisa, rekao kako je došao u studio samo „iz poštovanja“ prema predsjedniku Aleksandru Vučiću te ruskom šefu države Vladimiru Putinu“, koji je tog danas boravio u posjetu Srbiji, te da inače ni bi htio biti gost nacionalne televizije.

Potom je na sjednici Nacionalnog konventa o EU, kada je novinarka N1 pitala šefa delegacije EU Sema Fabrizia da prokomentira činjenicu kako nitko od predstavnika vlade Srbije nije spomenuo temu slobode medija, reagirala je ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović, ulazeći u verbalni sukob s reporterkom N1.Ministrica je, među ostali, poručila: „Da li mislite da je neumoljivo potrebno da pomenem slobodu medija zato što vi to želite? Sloboda medija znači da vam mogu odgovoriti na način na koji ja mislim da treba", podsjetio je NUNS.

Posljednji u nizu slučajeva bila tiskovna konferencija vladajuće Srpske napredne stranke, kada je novinarka RTS pitala „da li postoje dvostruka mjerila kada su u pitanju osude nasilja, i navela primjere iz javnog života, na što je dužnosnica vladajuće partije Biljana Popović Ivković burno reagirala i, umjesto da odgovori na pitanje, započela neprimjerenu verbalnu raspravu.

U svom priopćenju NUNS i NDNV upozoravaju da su sve vrste pritisaka na medije i utjicaj na njihovu uređivačku politku, kao i neprimjereni način komunikacije najviših državnih dužnosnika s novinarima - neprihvatljivi. Navodi se i da je NUNS od 2016. zabilježio 81 slučaj pritisaka državnih funcionera, napada, omalovažavanja i diskriminiranja novinara i medija.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je, sudjelujući u srijedu u debati o slobodi mediji na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao kako se „ne ponosi slobodom medija“ svojoj zemlji. On je na panelu "Sloboda medija u krizi" u Davosu izjavio kako je ponosan na ekonomske rezultate u zemlji, ali ne i na stanje u medijima, te obećao kako će država učiniti sve da bi za dvije godine mogao reći da je ponosan na slobodu medija i slobodu govora u Srbiji.

Vučić je na početku obraćanja rekao kako vjerojatno nije zaslužio poziv na panel o slobodi medija, budući da je Srbija znatno popravila stanje u ekonomiji, ali u posljednje dvije godine ima „ne baš dobre ocjene“ Reportera bez granica i Freedom Housa o slobodi medija i slobodi govora u zemlji.

„Kako sam ponosan na ekonomske reforme, na ovo drugo nisam ponosan", rekao je Vučić, protiv čije vlasti i uskraćivanja medijskih sloboda već sedam uzastopnih subota traju prosvjedi u Beogradu, a iz tjedna u tjedan šire se i na druge gradove u Srbiji. On je također rekao kako lažne vijesti u Srbiji „nisu kriminalizirane, jer bi se to moglo protumačiti kao suzbijanje slobode izražavanja“.

 
 

//
 

KONGRES AIPS-A: ZNAČAJNA ULOGA NOVINARA U PROMICANJU OLIMPIJSKIH VRIJEDOSTI

Među mnogobrojinim gostima skupa u utorak je bio predsjednik MOO-a Thomas Bach koji je istaknuo značajnu ulogu novinara u prezentaciji sportskih dogadjanja i promicanju olimpizma i olimpijskih vrijednosti. Takodjer, bio je nazočan i dodjeli nagrada najboljim sportskim novinarima u raznim kategorijama u prvom izdanju AIPS Sport Media Awards.

Najbliži nagradi od hrvatskih kandidata bio je službeni fotograf Hrvatskog nogometnog saveza Drago Sopta koji je s fotografijom šime Vrsaljka koji leži na hrvatskoj zastavi nakon polufinalne pobjede na SP protiv Engleske u kategoriji najboljih sportskih fotografija zauzeo visoko četvrto mjesto. Ta scena sa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji vrlo brzo obišla je svijet i postala hit u brojnim medijima i na raznim društvenim mrežama.

Veliku pozornost jučer je izazvao Zvonimir Boban, koji je u ulozi glavnog savjetnika predsjednika FIFA-e odgovarao na niz upita sportskih novinara diljem svijeta. Koliko je zanimanje bilo za njegovo gostovanje, dovoljno govori i podatak da je njegov istup na pozornici hotela "Beua Rivage" u Lasannei gdje se održava Kongres trajao punih sat i pol, tj. pola sata duže od predvidjenog.

Više pročitajte na www.hzsn.hr.

 
 

//
 
  Poslovi, natječaji, stipendije
//

Knight Center - domaćin tečaja MOOC o algoritmima vijesti

Na tečaju mogu sudjelovati novinari i ostali zainteresirani za nove tehnologije u novinarstvu. Tečaj se provodi na engleskom.

The Knight Center za novinarstvo nudi besplatni online tečaj "News algorithms: the impact of automation and AI on journalism". Tečaj će se provoditi od 11. veljače do 10. ožujka 2019.

Sudionici će učiti o tome kako se mediji služe algoritmima, automatizacijom i umjetnom inteligencijom da bi proizveli vijesti i kako te instrumente mogu koristiti u svom poslu.

Predavač je Nicholas Diakopoulos, gostujući profesor na Northwestern sveučilištu i direktor Laboratorija za kompjutorizirano novinarstvo.

Tečaju se može priključiti svatko tko koristi internet.

Više pogledajte ovdje.

Zaklada International Women‘s Media Foundation objavljuje natječaj za fotoreporterke (rok do 1. ožujka 2019.)

Kandidirati se mogu fotoreporterke koje snimaju u opasnim područjima.

Zaklada Međunarodni ženski mediji (The International Women‘s Media Foundation/IWMF) objavljuje zaprimanje kandidatura za nagradu Anja Niedringhaus – Hrabrost u foto-novinarstvu (Courage in Photojournalism) odajući i na taj način počast fotoreporterki AP-a, koja je ubijena u Afganistanu 2014. godine.

Nagrada se dodjeljuje onim fotoreporterkama čiji rad pokazuje hrabrost i posvećenost kakvu je imala Anja Niedringhaus i koje pokazuju iznimnu snagu karaktera te dokumentiraju svijet oko sebe.

Nominacije moraju biti na engleskom i uključivati 12 fotografija koje najbolje iskazuju stil i teme kandidatkinja.

Dobitnica osvaja 20.000 dolara, a nagrađeni rad će biti pokazan u rezidenciji njemačkog ambasadora u Washingtonu.

Više pogledajte ovdje.

Kandidirajte se za nagradu Knight International Journalism (rok do 22. veljače 2019.)

Kandidirati se mogu novinari čiji rad ili inovacije utječu na zajednicu u kojima djeluju.

Međunarodni novinarski centar (International Center for Journalists/ICFJ) poziva na kandidiranje za međunarodnu nagradu Knight International Journalism.

Nagradom se žele nagraditi novinari koji unatoč teškim okolnostima donose priče ili inovacije koje utječu na živote ljudi u njihovim zemljama ili regiji.

Kandidirati se mogu reporteri, urednici, tehnolozi, menadžeri u medijima, građani-novinari ili blogeri koji rade u Africi, Aziji, srednjoj i istočnoj Europi, Latinskoj Americi ili na Srednjem istoku.

Dobitnik dobiva 10.000 dolara i kristalni kipić; nagrada će biti dodijeljena na svečanoj večeri u Washingtonu 7. studenog 2019.

Više pogledajte ovdje.



Izvor: Ijnet.

 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]