Dopis zastupnika u EP Tonina Picule prenosimo u cijelosti: "Vaš me dopis o okolnostima izvanrednog otkaza, koji je g. Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, dobio od strane uprave Hrvatske radiotelevizije, istinski uznemirio.

Hrvatska radiotelevizija javni je medijski servis, financiran pretplatama građana, što još važnijom čini ulogu HRT-a u očuvanju vrijednosti neovisnosti i slobode medija, pravovremenog i istinitog izvještavanja lišenog političkih i ekonomskih pritisaka oglašivača, korporacija i političkih stranaka.

Gospodin Zovko, kako ste ukazali, izvanredni je otkaz dobio zbog ukazivanja na cenzuru i nemogućnost profesionalnog obavljanja posla izvršnog urednika HTV-a 4, informativnog kanala HRT-a, što svjedoči nastavku srozavanja profesionalnih standarda javnog servisa.

Također, neugodno sam bio iznenađen informacijom kako je nepoznat netko kolegama g. Zovka, koji su jučer u mirno prosvjedovali ispred zgrade HRT-a na Prisavlju, pozvao policiju, kako bi im poslao dodatnu poruku kako će se odnositi prema onima koji podignu svoj glas protiv cenzure.

U širim smo europskim razmjerima suočeni s napadima na vrijednosti demokracije, tolerancije i solidarnosti. Napadi na slobodu medija od strane autoritarnih lidera, fizički napadi na novinare, njihovo prisiljavanje na prekarni rad, čime ih se dodatno ušutkuje, u Europi su sve češći, a uvijek iz istih razloga, učvršćivanja autoritarnih vlasti i zaštite ekonomskih interesa njihovih financijera.

Slobodni i neovisni mediji takvim su interesima uvijek prijetnja, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.

Ovim putem želim Hrvatskom novinarskom društvu izraziti punu podršku u borbi za slobodno i neovisno novinarstvo, kao i g. Zovku osobno.

Kao zastupnik u Europskom parlamentu, u Hrvatskoj i Europi nastavit ću se zalagati za slobodu nezavisnih medija kao čuvara vrijednosti demokracije i ljudskih prava.

Srdačan pozdrav,
Tonino Picula

Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti: Zagreb, 1. listopada 2018.

HRVATSKOM SABORU
VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
MINISTARSTVU KULTURE
EUROPSKOJ FEDERACIJI NOVINARA
SVJETSKOJ FEDERACIJI NOVINARA
ORGANIZACIJI ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU
EUROPSKOJ KOMISIJI
VIJEĆU EUROPE
EUROPSKOM PARLAMENTU
VELEPOSLANICIMA ČLANICA EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ
VELEPOSLANSTVU KRALJEVINE NORVEŠKE
VELEPOSLANSTVU JAPANA
VELEPOSLANSTVU KANADE
VELEPOSLANSTVU ŠVICARSKE
VELEPOSLANSTVU SAD-a

OTVORENO PISMO – APEL HND-a ZA SLOBODU NOVINARSTVA

Molimo vas da svojim javnim zauzimanjem pružite podršku Hrvoju Zovku, sada bivšem izvršnom uredniku HTV4, jednog od informativnih kanala Hrvatske radiotelevizije (HRT), i aktualnom predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva (HND), te tako zaustavite zastrašivanje, cenzuru i samovolju koju Uprava HRT-a provodi u toj javnoj tvrtci, izravno uništavajući profesionalno novinarstvo.

Kolega Zovko je dobio otkaz zbog ukazivanja na cenzuru i nemogućnost odgovornog i profesionalnog obavljanja svog posla. Umjesto da se vodstvo HRT-a pozabavi sadržajem njegove ostavke na mjesto izvršnog urednika u kojoj je upozorio na cenzuru, dogodila se odmazda uperena protiv HND-a, čiji je ogranak na HRT-u prethodno u više navrata ukazivao na nepravilnosti i kršenje profesionalnih novinarskih standarda.

Pri podnošenju ostavke, Hrvoje Zovko verbalno se sukobio sa svojom nadređenom, Katarinom Perišom Čakarun, rukovoditeljicom Informativnog medijsko servisa HRT-a. Javni televizijski servis Zovkov je sukob s nadređenom iskoristio da mu izrekne neopravdano strogu mjeru izvanrednog otkaza, odlučivši potpuno ignorirati njegovo pravo na izražavanje suprotnog mišljenja. U pitanju je praksa svojstvena autoritarnim režimima, kakvu demokratska društva ne mogu i ne smiju tolerirati.

Predsjednik HND-a se u svojoj matičnoj redakciji pokušao izboriti za pridržavanje profesionalnih standarda novinarske profesije, a „nagrađen“ je sankcijom zbog verbalnog delikta. Kolega Zovko je na javnoj televiziji radio 21 godinu tijekom kojih nikad nije dobio ni usmenu ni pismenu opomenu za svoj rad. Informaciju o otkazu doznao je iz medija, a prije nego što mu je uručen pisani dokument o raskidu radnog odnosa, ukinuta mu je i službena e-mail adresa.

Odmah nakon primitka informacije o izvanrednom otkazu njegovu predsjedniku, HND je uputio službenu zamolbu Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora da se slučaj stavi na dnevni red sjednice te da se na njoj omogući prisutnost predstavnika Izvršnog odbora HND-a, koji bi obrazložio situaciju. Većina članova Odbora odbila je raspravu o zastrašivanju novinara na HRT-u i sustavnom razaranju javnog medijskog servisa, svodeći ga na pitanje „radnog spora“ u koji se „ne želi uplitati“. Hrvatsko novinarsko društvo među vanjskim članovima Odbora koji se biraju iz redova novinarske struke na žalost, nakon dugo vremena, voljom vladajućih i oporbe nema svog predstavnika. Na taj je način glas struke i u tom tijelu ušutkan.

Dodatan je paradoks da su nalazi iz izvješća bivšeg, naprasno smijenjenog Nadzornog odbora HRT-a za 2016. godinu, u kojem se upozorava na brojne nepravilnosti i moguće nezakonitosti u radu i poslovanju Uprave, na zahtjev iste te Uprave proglašeni „poslovnom tajnom“. Saborska većina odbija s njih skinuti apsurdnu oznaku tajnosti unatoč činjenici da se HRT financira novcem hrvatskih građana i da građani imaju pravo znati jesu li poslovne odluke Uprave u skladu sa zakonima.

U javnosti se sve češće postavlja pitanje ima li javna televizija, takva kakva je trenutno, smisla. Ako se nešto vrlo brzo ne promijeni, u ovakvim okolnostima njezino postojanje postaje apsurdno. Hoće li zakonodavac, nadležne institucije, posebice Ministarstvo kulture, i dalje pasivno promatrati kako postojanje HRT-a, kojem je zadaća informirati i educirati, postaje nevažno? Ako takav HRT postaje zapreka, umjesto put prema slobodnom društvu, oni koji postavljaju zakonske okvire i odgovaraju za njihovo funkcioniranje, morat će napokon odgovoriti na pitanje jesu li dorasli postojanju javnog medija kao ozbiljnog demokratskog dostignuća?

Držimo da je zbog okolnosti otkaza predsjedniku HND-a i alarmantne situacije na HRT-u potrebna hitna javna reakcija kako bi se spriječilo evidentno urušavanje novinarske profesije i u tome molimo vašu pomoć.

Za Hrvatsko novinarsko društvo,
Slavica Lukić, potpredsjednica
Denis Romac, potpredsjednik

Okupljeni zaposlenici razvili su transparente s natpisom "Sloboda novinarstvu" i "Stop cenzuri". Skup nije organiziralo Hrvatsko novinarsko društvo ili neka druga organizacija, već isključivo nekolicina nezadovoljnih novinara te medijske kuće. Na mjesto prosvjeda brzo je stigla i policija, navodno na poziv nekoga s HRT-a.

Kako se ističe u zaključku, Programsko vijeće zatražilo je sazivanje hitne sjednice zbog krajnje ozbiljnih zamjerki reprezentativnog strukovnog udruženja Hrvatskog novinarskog društva (HND) iskazanih u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u u kojim se, između ostaloga, javna radiotelevizija proziva za marginalizaciju i ograničenje novinara u procesima odlučivanja i uređivanja programa, ali i za cenzuru. Kako je istaknuto, ti navodi ogranka HND-a bili su dodatno osnaženi i istupima Hrvoje Zovka, novinara i urednika HTV-a, ujedno i predsjednika HND-a koji je nedavno dobio izvanredni otkaz na javnoj radioteleviziji.

"Smatrali smo da takve tvrdnje zaslužuju razmatranje na našoj sjednici uz diskusiju s osobama koje su ih iznijele. Unatoč zakonskim i statutarnim mogućnostima te unatoč volji većine, predsjednik Vijeća nije želio na sjednicu pozvati predstavnike HND-a. Time hitna sjednica gubi svoj originalni smisao", ističe se u zaključku za koji je glasovalo šest članova vijeća – Vlaho Bogišić kao predlagatelj hitne sjednice, predlagatelj zaključka Aleksandar (Saša) Milošević, članovi Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Maja Sever i Dean Šoša te Ivica Maštruko i Nikola Baketa, a protiv zaključka bili su Zorislav Lukić i Robert Markt. Predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo nije bio na sjednici.

U prihvaćenom zaključku ističe se i kako se izbjegavanjem poziva predstavnicima HND-a još jednom odbija razgovor s reprezentativnim strukovnim udruženjem, ali i javnošću.

"Izostankom komunikacije pokazuje se prezir i potpuna ignorancija i prema zaključcima Programskog vijeća. Nažalost, takav izostanak zapažamo na svim razinama HRT-a. Tako je, na jednoj od nedavnih sjednica, Vijeće usvojilo zaključak i preporuku o korištenju kritičkih znanstvenih prosudbi u odnosu na praksu totalitarnih režima, što je HRT vrlo brzo ignorirala te opet dopustila revizionističko iskrivljavanje povijesti", ističe se u zaključku u kojem se pritom i navodi nedavna HRT-ovu vijest o komemoraciji u Jastrebarskom.

U zaključku je istaknuto i kako Vijeće HRT-a već dulje vrijeme kroz prijedloge, sugestije i zaključke svojih članova upozorava na česta i brojna kršenja programskih načela i obveza propisanih Zakonom, Ugovorom s Vladom RH te etičkih i strukovnih normi.

"Kako HRT to sustavno ignonira, a poruke i zaključci ovog Vijeća ne dopiru do javnosti, ovaj je zaključak izravno obraćanje i javnosti, ali i Saboru o zabrinjavajućem stanju HRT-ovih programa, te nepoštivanju novinarskih standarda, etičkih normi i medijskih sloboda u ovoj kući", ističe se u zaključku.

Rođena je u Virovitici, 1971. godine, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na studiju novinarstva, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, a na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu riječkog Sveučilišta završila je poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij Zdravstvenog turizma.

Kako piše Novi list profesionalnu novinarsku karijeru započela je 1995. godine gdje je kao novinarka i urednica radila u lokalnom tjedniku Pakrački list. Nakon toga bila je zaposlena na lokalnoj radio-postaji Marinianis u Slatini, te kao honorarna suradnica u dnevnim listovima – Vjesnik, Glas Slavonije, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, na Hrvatskoj radioteleviziji, u tjednicima Arena i Bumerang i u novinskoj agenciji HINA.

Slavica Bakić je u Novom listu zaposlena od 2005. godine, otkad je radila na nizu novinarskih i uredničkih radnih mjesta.

"Iskoristio bih ovu prigodu vezano za jučerašnju izjavu nakon sastanaka Nacionalnog vijeća i Predsjedništva HDZ-a, gdje se osobno ispričavam novinarki RTL-a Damiri Gregoret zbog moje neprimjerene formulacije odgovora na jedno pitanje", rekao je Plenković nakon sastanka s koalicijskim partnerima.

Plenković je u utorak navečer na njezino pitanje vezano za aferu curenja policijskih informacija i ulozi Milijana Brkića u tome, uz ostalo, rekao: "Slatki ste, Damira". Premijer tvrdi kako nije bilo nikakve namjere da joj iskaže manjak poštovanja. "Naprotiv, cijenim je kao ozbiljnu novinarku i poznanicu kroz intervjue i izjave, ni u jednom trenutku ta izjava nije imala bilo kakav osobni, ni muško - ženski kontekst", rekao je Plenković.

Kaže kako je to "više bila poruka na način da mi je simpatično da na ono što sam smatrao da sam već odgovorio moram kazati istu poruku još jednom". "Moja isprika, povlačim tu izjavu i neće se više ponoviti", rekao je Plenković.

Na Plenkovićev odgovor RTL-ovoj novinarki reagirala je u srijedu zastupnica Mosta Ines Strenja Linić ocijenivši kako komentaru "Slatki ste" ne samo da nije mjesto u javnoj komunikaciji niti je primjeren Plenkovićevoj poziciji, već je "snažan pokazatelj njegove nervoze i nemoći da se ponaša u skladu s odgovornom funkcijom premijera".

"U jeku velike afere i niza problema u državi, na koje Vlada očito nema odgovor, premijer Plenković, umjesto da transparentno odgovara na novinarska pitanja, pokušava poniziti novinarku kako bi njezin upit dobio na što manjoj važnosti", ustvrdila je Strenja Linić koja očekuje i oštru reakciju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Na drugom mjestu, s 19 bodova, nalazi se tvrtka Motus d.o.o., nakladnik portala Dnevno.hr i Zagreb.info, koja lani nije dobila potporu, a u 2018. godini dobila je 95 tisuća kuna. Na trećem mjestu je Zagrebačka novinska udruga – ZNA s portalom Zna.hr sa 16 bodova i 80 tisuća kuna, 10 tisuća kuna manje nego 2017. godine. Slijedi Proplus d.o.o. s portalom Direktno sa 75 tisuća kuna (lani 85 tisuća), te Startnews d.o.o. (portal Startnews.hr) sa 50 tisuća kuna (lani 80 tisuća kuna), koliko je dobio i Cover marketing d.o.o. (portal Cover-style.hr) koji lani nisu dobili potporu Grada Zagreba.

Dalje su na listi Jabuka televizija d.o.o. (portal Zagrebancija.com) s 45 tisuća kuna (prošle godine 60 tisuća), Misli javno j.d.o.o. (portal Dalje.com) s istim iznosom (95 tisuća kuna u 2017. godini) i Sesvete danas j.d.o.o. (portal Sesvete-danas.hr) s također 45 tisuća kuna koji prošle godine nisu bili među dobitnicima. Po 40 tisuća kuna dobili su Udruga „ZG“ (Zg-magazin.com.hr), Udruge Promise (Promise.hr) i Dom kulture Zagreb (Forum.tm). Ukupno je za 47 portala dodijeljeno 1,16 milijuna kuna. Godinu ranije među 33 portala podljeljeno je 1,3 milijuna kuna.

To izvješće uslijedilo je nakon što je Trgovački sud u Rijeci u srpnju donio rješenje kojim se nekretnine Glasa Istre dosuđuju razlučnom vjerovniku Sanjinu Brkiću, kojem je početkom listopada naloženo i da u zakonski predviđenom roku uplati nešto više od 1,2 milijuna kuna ukupnog troška unovčenja.

Prije toga bila je održana i elektronička javna dražba za zemljište na kojem je započela gradnja poslovne i upravne zgrade u Puli i gdje su izvedeni temelji i nulta ploča buduće građevine. U zaključku o prodaji navodilo se i kako parcela ima građevinsku dozvolu za poslovnu namjenu, ali je moguća i stambena.

Isticalo se i da u prodaji prvi razlučni vjerovnik u prednosnom redu može izjaviti da kupuje nekretninu i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu, što je i novi vlasnik Sanjin Brkić učinio prebijajući svoju tražbinu od oko 21,1 milijun kuna te je sudskim rješenjem bio oslobođen plaćanja kupovnine u iznosu od 3,25 milijuna kuna.

Osim toga, navodilo se i kako je na nekretninama bilo izvršeno više predbilježbi prava zaloga radi osiguranja novčanih potraživanja vjerovnika Glasa Istre, među kojima se posebno isticalo pravo zaloga u korist države u iznosu od 7,4 milijuna kuna, ali i Grada Pule u iznosu nešto većem od 900.000 kuna.

U posljednjim izvješćima stečajne upraviteljice Glasa Istre, osim prodaje nekretnina, navodilo se kako su u planiranim aktivnostima u idućem razdoblju i pregovori oko sređivanja arhivskog gradiva - posljednje imovine Glasa Istre.

Cilj projekta bio je jačanje kapaciteta ključnih dionika prava na pristup informacijama – tijela javne vlasti te korisnika – udruga, medija, građana, da što efikasnije primjenjuju i koriste Zakon o pravu na pristup informacijama i na taj način doprinose transparentnom, otvorenom i odgovornom radu vlasti i javne uprave u Republici Hrvatskoj.

Predstavljanje rezultata operacije svojim su pozdravnim govorima otvorili Anamarija Musa, povjerenica za informiranje, Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Budući da je navedeni događaj bio izvrsna prilika da se obilježi i pet godina rada institucije Povjerenika za informiranje, povjerenica Anamarija Musa održala je i kratko izlaganje o tome što je sve u Uredu povjerenika postignuto u tom razdoblju.

Potom je Ina Volmut, savjetnica povjerenice za informiranje, kratko predstavila rezultate i ishode provedbe projektnih aktivnosti, koje su, između ostalog, uključivale održavanje regionalnih edukacija i webinara za tijela javne vlasti i za korisnike prava na pristup informacijama, održavanje međunarodne konferencije povjerenika za informiranje, izradu publikacija i nove internetske stranice Povjerenika za informiranje te izradu i objavu edukativnih video materijala o grupama tema koje obuhvaća ovo Ustavom zajamčeno pravo i koje će ostati svim ključnim dionicima kao i općoj javnosti na trajnu pomoć i korištenje.

"Agencija za elektroničke medije zaprimila je više pritužbi građana na sadržaj emitiran dana 30. rujna 2018. u sklopu talent showa Supertalent, koji se prikazuje na kanalu NOVA TV. Sve pritužbe su se odnosile na nastup natjecatelja Brent Ray Frasera. Podnositelji pritužbi smatraju da se radi o neprimjerenom sadržaju koji bi mogao narušiti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika", izvijestilo je Vijeće na svojoj internetskoj stranici.

Navode da su svoju odluku donijeli nakon što su stručne službe Agencije za elektroničke medije analizirale predmetni sadržaj i utvrdile da je "nakladnik programskom oznakom, zvučnim upozorenjem "Program koji slijedi nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina" i kasnovečernjim terminom emitiranja poduzeo sve raspoložive mjere da maloljetnici u području prijenosa neće gledati sporni sadržaj".

"Montažom kadrova i računalnom animacijom u post-produkciji izbjegnuto je eksplicitno prikazivanje spolnih organa. Uz to, nakladnik NOVA TV d.d. predmetni sadržaj nije reprizirao niti u jednom drugom terminu", ističu u Vijeću.

Margetić je prenio svoje zabrinutosti zbog, kako tvrdi, pritisaka kojima je izložen u svom novinarskom poslu, dok je predsjednik Vlade Plenković ponovio snažnu privrženost Vlade poštivanju slobode medija i rada svih novinara.

Informacije o zabrinutostima bit će proslijeđene nadležnim tijelima, navodi se u priopćenju. Dodaju da je premijer pozvao Margetića da prekine štrajk glađu, što je on večeras i učinio.

Margetićevi prijatelji potvrdili su Hini tu informaciju. "Točno je, nakon sastanka s premijerom smatra da je većina njegovih zahtjeva pokrenuta i prekinuo je štrajk glađu“, stoji u odgovoru Hini.

Istraživački novinar Margetić bio je u štrajku 44 dana zbog prijetnji i napada kojima je kako bio izložen. Po podacima kojima raspolaže HND, a koji su dostavljene policiji, Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu pravosuđa i Državnom odvjetništvu, Margetić je u zadnjih nekoliko godina prijavio niz prijetnji smrću, napada na imovinu i doživio dva fizička napada od kojih je jedan okvalificiran kao pokušaj ubojstva.

Priopćenje HND-a u kojem se poziva institucije da istraže napade na Domagoja Margetića možete pročitati ovdje.

- Mlađi sin Josipa Đakića pred desetak svjedoka zaprijetio je da će me ubiti. Rekao je: "Onog Žadu ću zatući, ali ne moram ja prljati ruke. Platit ću, znam već i koga u Zagrebu da to napravi umjesto mene." Rekao je to pred više ljudi u kafiću koji su mi to ispričali. Nije prvi put da mi prijete, ali prvi put imam svjedoke koji su me odmah nazvali i sve mi prepričali. Nije ugodno-, kazao je za Index Žada te dodao da se sve odvijalo na šanku jednog popularnog kafiću u Virovitici.

Žada je rekao kako se Đakićev sin pri prijetnjama se pozivao na oca ističući kako "otac ne smije ništa napraviti pa ću onda ja".

Riječ je o 22-godišnjem Đakićevu sinu koji je u Virovitici poznat kao divljak koji vozi skupe aute. Kako priča Žada, Ivan Đakić se hvali da mu policija neće ništa, što je, dodaje, uglavnom i istina.

- Ako neki jadnik nešto i napiše, ode u ladicu. To nije ni čudno jer je ovdašnji načelnik policijske uprave Đakićev čovjek, upućeni vele da su i prijatelji. Javna tajna je da Đakić kadrovira sve. Ništa se bez Đakića ovdje ne može. Isto tako kadrovira i u lokalnom DORH-u. Ja ovo sigurno neću prijaviti ovdje jer će to odmah znati Đakić i krenuti s pritiscima na tih nekoliko ljudi koji su to čuli, ogorčen je Žada.

Žada dodaje da više ni ne radi aktivno kao novinar, tek tu i tamo objavi tekst na nekom portalu. O Đakiću, dodaje, uopće nije pisao u posljednje vrijeme osim u ponekom Facebook statusu. Zato mu još više, kaže, nije jasno zašto mu Đakićev sin prijeti pozivajući se na oca.

Žada osobno ne poznaje Đakićeve sinove, no zna da Đakići imaju hotel u Pitomači. Prema pisanju Index iza hotela stoji firma Đakić Thim d.o.o., a u službenim podacima je kao vlasnik naveden upravo Ivan Đakić. Uz mlađeg sina Josipa Đakića, zvanog Jopa, firmu zastupa i stariji sin Tomislav Đakić koji je član Uprave.

Nakon što su mu svjedoci javili za prijetnju i nakon što je kod javnog bilježnika u prisustvu odvjetnika ovjerio izjavu, Žada je nazvao Đakića kako bi mu, priča nam, poručio da nitko nema pravo prijetiti njemu ili njegovoj obitelji pa tako ni njegov sin. Novinar je nazvao Đakića da mu kaže kako mu njegov sin ne može prijetiti, preslušali smo snimku Kada ga je nazvao i rekao mu da neće dopustiti da mu njegov sin prijeti, Đakić mu je rekao "da odjebe". Žada nam je omogućio pristup audiosnimci razgovora s Đakićem koju, u dogovoru s odvjetnikom, još ne želi objaviti u javnost.

Preslušali smo snimku i donosimo sadržaj razgovora u kojem Đakić ne želi preuzeti nikakvu odgovornost za prijetnje koje je, prema tvrdnjama novinara, uputio njegov sin pozivajući se upravo na oca, HDZ-ova saborskog zastupnika. Na snimci se jasno raspoznaje glas Josipa Đakića, pišu na Index-u.

U skladu s Programom rada EPRA-e za 2018., plenarni paneli bili su posvećeni dvijema temama „Javni servis i sadržaj od javnog interesa u digitalnom dobu: uloga regulatora“ i „Regulacija političke komunikacije i izazovi društvenih medija: koja je uloga regulatora?“.

U sklopu jesenskog zasjedanja EPRA-e održane su i tri paralelne radionice: prva na temu uloge regulatora u komercijalnim komunikacijama modernog doba, na drugoj radionici razmijenjena su iskustva i dobre prakse na temu postizanja veće raznolikosti u televizijskom i radijskom emitiranju, dok se treća radionica bavila temom nove Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, s naglaskom na implikacijama za suradnju između regulatora iz zemalja Europske unije i onih izvan EU.

Uz spomenute aktivnosti, u sklopu EPRA-e osnovana je radna grupa za medijsku pismenost, s obzirom na važnost i aktualnost ove teme u digitalnom društvu i svijetu audiovizualnih medijskih usluga. Agencija za elektroničke medije je među dvadesetak članica te radne skupine koja se bavi razmjenom iskustava i prakse u osnivanju nacionalnih mreža za medijsku pismenost, utjecajem novog članka o medijskoj pismenosti u novoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, pitanjima izvještavanja o medijskoj pismenosti i evaluacije projekata i inicijativa vezanih uz ovu temu.

EPRA je mreža koja okuplja 53 nacionalna regulativna tijela iz 47 zemalja i platforma koja sadrži bazu komparativnih radnih dokumenata, prezentacija i informacija o regulaciji medija. Web stranica EPRA-e jedinstven je izvor informacija i znanja o regulatorima i o implementaciji regulacije medija u Europi.

Hrvatsku su na skupu predstavljali članovi Agencije za elektroničke medije, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća Josip Popovac te njegov zamjenik Robert Tomljenović i član Vijeća za elektroničke medije Damir Bučević.

Državnu nagradu za sport Franjo Bučar za životno djelo u 2018. godini dobili su još i Vladimir Janković te posmrtno Mate Parlov, a među dobitnicima godišnje nagrade je i novinar Neven Bertičević. Dobitnici godišnje nagrade su još: Josip Bilić, Tin Srbić, Ivo Trumbić, Miho Bošković, Zlatko Dalić, Luka Modrić, Dino Sinovčićić, Boško Božić, Vjekoslav Šafranić, Petra Deša i hrvatska nogometna reprezentacija.

Odluka o dobitnicima nagrada donijeta je temeljem prispjelih prijedloga na ovogodišnji Natječaj, a donio ju je Odbor Državne nagrade za sport Franjo Bučar koji čine prof. Damir Knjaz, prof. Đurđica Miletić, Venio Losert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Jelić Ružić, Mario Stanić, Darko Kralj i Mila Horvat.

Dodjela Državnih nagrada za sport Franjo Bučar u 2018. godini održat će se 27. studenoga 2018. godine, a svakom dobitniku nagrade za životno djelo dodijelit će se povelja i zlatna medalja s likom Franje Bučara i novčani iznos od 50.000,00 kuna, dok će dobitnici godišnje nagrade dobiti povelju i medalju s likom Franje Bučara te novčani iznos od 20.000,00 kuna.

Podsjećamo da je riječ o presudi kojom je okončan 25 godina dug sudski spor kojeg je u studenom 1994. tvrtka U.T.T. Europa 92 d.o.o pokrenula protiv HND-a pred Općinskim sudom u Zagrebu. Podsjećamo da je nakon pravomoćne presude koju je HND izgubio, ovrha mogla biti pokrenuta ili nad računom HND-a , ili nad nekretninama, ili nad pokretninama društva, ali i nad sve troje istodobno. Općinski građanski sud u Zagrebu je na prijedlog Stečajne masa U.T.T. Europa 92. d.o.o donio rješenje o provođenju ovrhe osnivanjem založnog prava i prodajom nekretnine Novinarskog doma.

Pokretanje postupka ovrhe je očekivan korak nakon izgubljenog sudskog spora. Tek nakon pokretanja postupka ovrhe HND može aktivirati pravne instrumente koji mu još stoje na raspolaganju. Ističemo da je HND u zakonom predviđenom roku koji je istekao 30. rujna podnio reviziju Vrhovnom sudu kao izvanredni pravni lijek.

Istodobno s pravnim koracima Hrvatsko novinarsko društvo intenzivno poduzima radnje kako bi osiguralo novac za podmirenje iznosa dosuđenog u pravomoćnoj i ovršnoj presudi. Predstavnici HND- a intenzivno pregovaraju s bankama o uvjetima dobivanja kredita kako bi se izbjegla provedba postupka blokade nekretnina i osigurao nastavak rada Društva. O svim novim koracima i događajima vezanim uz pravomoćnu presudu izvještavat ćemo naše članstvo, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

Presudu Županijskog suda u Zagrebu možete pronaći ovdje.

Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu možete pronaći ovdje.

Rješenje o ovrsi možete pronaći ovdje.

Ema Tarabochia rođena je u Zagrebu 1983.,godine, gdje je završila osnovnu i srednju školu te diplomirala novinarstvo na Fakultet političkih znanosti. Novinarsku karijeru započela je 2005., na Radiju 101, gdje je radila do 2013. godine. Kasnije prelazi u redakciju tada novopokrenute N1 Televizije, a od 2015. radi kao izvršna urednica portala Hrvatskog novinarskog društva hnd.hr te je istraživačica i voditeljica hrvatske baze napada na novinare u sklopu projekta Safejournalists, Regionalne platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koji za cilj ima popisivanje svih slučajeva ataka na medijske slobode u Hrvatskoj. Također radi na brojnim drugim projaktima.

U svom opširnom i vrlo detaljnom programu novoizabrana tajnica HND-a naglasila je da rad glavnog tajnika, odnosno tajnice, ii Tajništva mora biti u potpunosti transparentan prema tijelima Društva te je zato potrebno da se tijela aktivnije uključe u nadzor rada u Tajništvu i da se Tajništvo proaktivno otvori prema tijelima i članstvu. Tharabochia je također u cilju financijske konsolidacije izradila jasan i precizan plan smanjenja rashoda i povećanja prihoda koji je temeljen na neposrednom iskustvu rada u Društvu i na analizi prošlogodišnjih proračuna Društva. Jedna od mjera ušteda iz toga plana bila je smanjenje plaće glavnom tajniku, što je Središnji odbor već prihvatio. Plan sadrži realne, izvedive i zdravorazumske uštede koje dosežu i do 300 000 kuna godišnje. Na sjednici Središnjeg odbora još je bilo riječi o statutu HND-a i sazivanju redovite 61. Skupštine skupštine HND-a, koja će biti održana u petak 14. prosinca.

Zato ne čudi najnoviji ispad u programu HRT-a. I to u emisiji Dobro jutro Hrvatska. Ovaj je put reakciju javnosti izazvalo predstavljanje "Festivala domoljubnog filma Gordan Lederer" tijekom kojeg je promovirana knjiga i film "Mit o Jasenovcu" autora Romana Leljaka. U skladu s autorovim “opusom” i u tom se filmu umanjuje broj žrtava ubijenih u logoru Jasenovac te se poriče da je ustaški režim izvršio masovne zločine nad Srbima, Romima, Židovima te Hrvatima i pripadnicima drugih etničkih skupina koji se nisu slagali s politikom ustaškog pokreta, utemeljenom na rasnim zakonima. To što je na opasan povijesni revizionizam autora Leljaka, uz mnoge druge, upozorila i uprava Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac, odgovorne na HRT-u nije spriječilo da ga i dalje promoviraju. Tko je uopće Roman Leljak, kakva je njegova biografija, koje su njegove stručne i znanstvene referencije i čime je zaslužio takav tretman na HRT-u? Što kada se s posebnim veseljem na promociju njegova uratka osvrne i voditeljica emisije? Što kada se bez ikakve ograde gledateljima, u kadru, servira i grafička oprema filma Jakova Sedlara „Sto godina srbijanskog terora„ na kojoj je iznad reda lubanja i slika Milorada Pupovca saborskog zastupnika iz redova srpske nacionalne manjine? Je li za takvu „promociju„ odgovorna samo voditeljica, uredništvo emisije ili i oni koji takvu programsku politiku uredništva navedene emisije već dulje vrijeme toleriraju?

Na to kako stoje stvari u redakciji Mozaičnog programa i na koji se način obrađuju teme i gosti, u otvorenom je pismu javnosti početkom lipnja upozorila novinarka Marina Medved Pulić. Podsjetimo, kolegica je reagirala nakon nastupa Igora Vukića, tajnika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koji je u HRT-ovom studiju 30. svibnja 2018., u emisiji Dobar dan Hrvatska, govorio o svojoj knjizi “Radni logor Jasenovac” iznijevši niz suspektnih i revizionističkih stajališta o koncentracijskom logoru Jasenovac .

Nakon javnog skandala od Vukićeva se gostovanja potom ogradio i HRT. Ali za tragikomičan nastavak pobrinuo se, opet, sam HRT koji se ogradio od Vukićevih izjava da bi se na ekranima i dalje emitirao promidžbeni spot s reklamom njegove sporne knjige. No, povijesni se revizionizam, kako se u javnosti upozorava, provlači u manje ili više prikrivenom obliku, i u drugim programima HRT-a.

U medijskoj kući koju posljednjih godina obilježavaju odlazak novinara, urednika i ostalih zaposlenika, profesionalna marginalizacija i zastrašivanje nepodobnih, ukidanje relevantnih i gledanih emisija koje ničim nije obrazloženo, marginalizacija svoje proizvodnje na uštrb vanjskih produkcija, nedostatak jasne programske politike – tek je dio onoga što se trenutačno događa, a na što u svojim priopćenjima upozoravamo kao strukovna udruga. Nitko ne reagira.

Pridružujemo se zaključcima Programskog vijeća HRT-a i upozoravamo na česta i brojna kršenja programskih načela i obveza propisanih Zakonom, Ugovorom s Vladom RH te etičkih i strukovnih normi. Zanima nas hoće li nadležni konačno reagirati na stanje na HRT-u ili, pak, smatraju da je povijesni revizionizam dobrodošao u programima HRT-a? Pitamo još jedanput vodstvo HRT-a, koje je novim ustrojem dobilo mnogobrojne ravnatelje i urednike odgovorne za program, s obzirom na ono što se može čuti i vidjeti u eteru – što rade i čije interese zastupaju?

Što o svemu misli Sabor, Vlada i resorno Ministarstvo kulture koje uz programsko vodstvo smatramo najodgovornijim za potonuće HRT-a u bezočno revidiranje povijesti i pad etičkih i profesionalnih načela? , stoji u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u.

Takve navode demantira odluka tadašnje v. d. rukovoditeljice IMS-a, Katarine Periše Čakarun, koja je elektroničkom poštom poslana zaposlenicima IMS-a a u kojoj se izričito navodi: „.. obavještavam vas da je prema odluci v. d. rukovoditeljice IMS-a Katarine Periše Čakarun od sutra 23. ožujka, v. d. izvršnog urednika HTV4 Hrvoje Zovko.” Istina ,koju mogu potvrditi mnogobrojni svjedoci, jest da je Hrvoje Zovko, upravo u statusu izvršnog urednika HTV 4 bio na kolegijima IMS-a, koordinirao i pripremao sadržaje dnevnih emisija te radio rasporede novinara i urednika. Zanimljivo je i da su za zaključak o „nepostojanju” radnog mjesta na kojem je, prema svemu sudeći, ipak radio Hrvoje Zovko, ravnatelju HRT-a bila potrebna više od dva tjedna.

Plasira li Kazimir Bačić namjerno neistinu kako bi još dublje diskreditirao otpuštenog Hrvoja Zovka? Ili je HRT, na čijem je čelu, u takvom kaosu da se zaposlenicima dodjeljuju nepostojeće dužnosti, i nepostojeći poslovi? Kako je moguće da sam ravnatelj javne medijske kuće demantira postojanje radnog mjesta na koje je raspoređen jedan od njegovih zaposlenika? Tko je onda „izmislio” posao koji je radio Hrvoje Zovko? O zabrinjavajućem stanju na HRT-u najbolje svjedoči to da ni sam ravnatelj više nije u stanju odrediti što postoji, a što ne postoji. Pa čak i tu neugodnu činjenicu sam dati na uvid javnosti, i to u obliku demantija. No to nije jedini slučaj.

U demantiju od 1. listopada 2018., poslanom portalu hnd.hr zbog priopćenja naslovljenog „Ogranak HND-a na HTV-u protiv manipulacija i neodgovornog ponašanja privilegirane manjine” glavni ravnatelj tvrdi:
„Netočni su i paušalni navodi da bi bilo kojem radniku HRT-a bilo zabranjeno govoriti, odnosno da su radnici ograničeni i često cenzurirani. Naime, radnici HRT-a mogu javno istupati bez ikakve prethodne dozvole njihovih urednika ili drugih rukovodećih osoba, kao što mogu i slobodno izražavati svoje mišljenje o svim društvenim temama poštujući pri tom akte HRT-a kao svog poslodavca.”

Prije samo godinu dana, isti je gospodin Bačić, novinarki, koja je imala pisano dopuštenje za gostovanje u emisiji druge televizijske kuće, poslao poziv za iznošenje obrane prije namjeravanoga redovitog otkaza ugovora o radu. Najtežu disciplinsku mjeru Bačić je, uz ostalo, objasnio rečenicom:

„… U navedenoj emisiji iznosili ste svoja politička mišljenja i stavove, te po mom saznanju o namjeri i općem sadržaju predmetnog javnog istupa niste pravodobno izvijestili svog rukovoditelja, odnosno mjerodavnog ravnatelja PJ Program.”

Iako je iz navedenog jasan logički i pravni apsurd „optužnice”, jer je u emisiju pozvana kako bi komentirala aktualne događaje, ključno je da je zaposlenica pravodobno izvijestila nadređene o spomenutome javnom istupu.

Zato nisu samo, kao i u slučaju Hrvoja Zovka, netočna „saznanja” Kazimira Bačića o tome što, i po čijem nalogu ili dopuštenju, radnici rade, nego je iz istaknutoga vidljivo i s kakvom se zapanjujućom lakoćom na HRT-u barata otkazom kao metodom discipliniranja zaposlenika. Opomene pred otkaz, ili barem usmena upozorenja, zaposlenici dobivaju i zbog facebook statusa na privatnim profilima. A sve to potpisuje glavni ravnatelj, koji u medijima blagonaklono objavljuje da radnici „mogu slobodno izražavati svoje mišljenje” i to – „bez ikakve prethodne dozvole”?

Teško je ne zapitati se čita li gospodin Bačić sve što potpisuje. Jer kako drukčije objasniti da potpisuje rečenice i mišljenja koja su međusobno potpuno oprečna? I što od toga što potpisuje uistinu misli? Istrošena floskula o „časti i ugledu” HRT-a, na koje se u demantijima poziva, pritom je do kraja lišena smisla jer bi je spomenuti istupi, i „demantiji”, posve pobili.

Još jednom pozivamo Nadzorni odbor i Programsko vijeće HRT-a, te ostale mjerodavne institucije, da što hitnije provedu nadzor nad radom i poslovanjem HRT-a, stoji u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u.

Ivo Pukanić i Niko Franjić ubijeni su 23. listopada 2008. u središtu Zagreba ispred redakcije Nacionala, eksplozivnom napravom podmetnutom pod njihov automobil. Za ovo dvostruko ubojstvo na dugogodišnje zatvorske kazne osuđeni su izvršitelji i jedan od organizatora. Hrvatsko tužiteljstvo je kao naručitelja likvidacije optužilo srbijanskog državljanina Sretena Jocića. Nakon suđenja provedenog pred sudom u Beogradu Jocić je oslobođen krivnje zbog nedostatka dokaza.

Za HND je nedopustivo da se nakon čitavog desetljeća od počinjenja zločina još uvijek ne zna tko je i zašto naredio likvidaciju Ive Pukanića i Nike Franjića. Još jednom tražimo od svih nadležnih tijela da u interesu obitelji, Pukanićevih i Franjićevih suradnika i čitave javnosti ovaj zločin istraže do kraja, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje Hrvoje Zovko.

U noći s petka na subotu (28.-29. rujna), dva muškarca pokušala su otvoriti prozor u prizemlju njene kuće, ali su pobjegli kada su primijetili da ih je čuo netko od ukućana. Na zidu kuće sprejem su ispisali natpis "Hijena", što je jedna od najčešćih uvredljivih riječi koje su u zadnje vrijeme stizale novinarki putem društvenih mreža kao reakcija na njeno pisanje. U subotu ujutro, 29. rujna, nakon službene prijave, u dom novinarke došli su policijski službenici Druge policijske postaje i uzeli izjave.

Novinarka Marić Banje, koja radi teme iz područja crne kronike, već je dulje vrijeme izložena ozbiljnim prijetnjama. U srpnju 2015. u redakciju “Slobodne Dalmacije” novinarki je dostavljena kuverta s njenim imenom s pismom u kojem je rukom bio ispisan tekst: “Otrovna si kao zmija, završićeš k’o Ćuruvija”. Kako je riječ o srpskom novinaru ubijenom ispred svoje kuće 1999. godine u Beogradu, Marić Banje pismo je odmah odnijela u Prvu policijsku postaju u Splitu. Policija je obavila istragu, a novinarki dodijelila policijsku zaštitu. Počinitelj do danas nije pronađen.

Hrvatsko novinarsko društvo poziva institucije da provedu hitnu istragu pokušaja provale, ali i ostalih prijetnji i zastrašivanja kolegice te pronađu i sankcioniraju počinitelje, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

Erdogan je u govoru u parlamentu izrazio nezadovoljstvo time što Saudijci za ubojstvo optužuju svoje agente i pozvao da se ubojicama sudi u Istanbulu i da se raspravi o Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora koji daju diplomatski imunitet.

Kazao je kako je dio saudijskih agenata počeo stizati u Istanbul dan prije ubojstva, a kako su kamere u konzulatu prije ubojstva isključene. Trojica agenata su istražili Beogradsku šumu na sjeveru grada i grad Yalovu koji se nalazi južno. Te lokacije se spominju kao mjesta gdje je odbačeno Khashoggijevo truplo.

Erdogan je naglasio da je riječ o planiranoj akciji i političkom ubojstvu, te da u istrazi preostaju tri pitanja - zašto je 15 ljudi stiglo u Istanbul u vrijeme ubojstva i na čiju naredbu, zašto zgrada konzulata nije odmah otvorena, nego nakon nekoliko dana, te tko je "lokalni suradnik" turskog podrijetla koji je navodno odnio tijelo ubijenog novinara. Upozorio je da istraga neće biti dovršena dok se ne nađu odgovori na ta pitanja. Potvrdio je da 18 ljudi, uhićenih u Saudijskoj Arabiji, odgovaraju zaključcima turskih obavještajaca, te je saudijskom kralju Salmanu poručio da je saudijski konzul u Istanbulu nekompetentan, da je smijenjen s dužnosti i vraćen u domovinu.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je istaknuo kako Turska dosad nije podijelila ni jednu informaciju ni s jednom zemljom o istrazi o tom ubojstvu.

Khashoggi, američki državljanin i vodeći kritičar bin Salmana, nestao je nakon što je 2. listopada ušao u saudijski konzulat u Istanbulu. Pisao je kolumne za američki Washington Post, a lani je iselio u Sjedinjene Države zbog straha od uhićenja pošto je kritizirao neke odluke prijestolonasljednika Mohammeda Bin Salmana, praktičkog čelnika te kraljevine, te njezinu vojnu intervenciju u Jemenu. Khashoggi je u konzulat u Istanbulu ušao kako bi izvadio dokument za vjenčanje, a nakon toga više nije viđen.

Više možete pročitati ovdje i ovdje.

Monitoring je organiziran sa ciljem utvrđivanja da li i koliko mediji doprinose da građani naprave informiran izbor, te da li mediji izvještavaju u interesu političkih subjekata ili u interesu građana. Profesorica Lejla Turčilo, autorica metodologije i preliminarnog izvještaja, predstavila je ključna zapažanja monitoringa medija u periodu od 7. Rujna, , dana početka predizborne kampanje, do 5. listiopada, odnosno do dana izborne šutnje.

-Prema pokazateljima monitoringa, ne možemo tvrditi da su mediji, a posebno javni servisi, pružili dovoljno informacija građanima, a koje bi im omogućile informiran izbor, rekla je Turčilo i dodala kako je neprikladan govor bio prisutan u relativno malom postotku u samim medijskim sadržajima, ne računajući komentare posjetitelja na news portalima.

Od analiziranih 22.566 sadržaja u medijima, objavljenih tokom izborne kampanje, izbornih sadržaja bilo je 5.290 izbornih sadržaja, odnosno 23 posto. Na javnim servisima se ovaj postotak kretao u rasponu od 1 do 3 posto, dok je u sadržajima privatnim medijskih kuća bilo 5-6 posto izbornih sadržaja.

Mediji su se zadržali na pukom prenošenju aktivnosti političkih subjekata. Novinari su uglavnom autori priča vezanih za izbore, uz manji udio prenošenja priopćenja političkih subjekata (5,6 posto). U 53,55 posto sadržaja novinari su potpisani kao autori tekstova ili priloga, dok u nešto manje od trećine sadržaja autorstvo uopće nije navedeno.

Više možete pročitati ovdje.

Kako su priopćili iz NUNS-a ključne teme NUNS-a su poboljšanje procesa projektnog sufinanciranja medijskih sadržaja u javnom interesu, unapređenje sigurnosti novinara i izrada nove Medijske strategije.

Na Skupštini NUNS-a ocjenjeno da je proces proračunskog projektnog sufinanciranja javnog interesa u javnom informiranju deformiran u snažan koruptivni mehanizam kojim se novcem građana nagrađuju provladini mediji koji umjesto objektivnog informiranja služe za propagandu vladajuće nomenklature, posebno SNS.

Samo u ovoj godini, do 15. listopada za sufinanciranje medija u Srbiji utrošeno je više od 11,5 milijuna eura, od čega je najveći dio raspodijeljen provladinim medijima, među kojim i tabloidima koji svakodnevno krše etičke i profesionalne standarde. U nekim natječajima registrirano je brutalno kršenje zakona kroz dodjelu novca neregistriranim ili naknadno registriranim medijima.

Na Skupštini je ukazano da su u komisijama za ocjenjivanje medijskih projekata najbrojniji predstavnici nerenomiranih, javnosti nepoznatih i vlastima naklonjenih udruženja, koji svojim odlukama diskriminiraju nezavisne, odgovorne, objektivne i za vlast nepodobne medije.

NUNS će zajedno sa partnerima u neformalnoj medijskoj koaliciji hitno tražiti izmjene i dopune normi o projektnom sufinanciranju kako bi se spriječile zloupotrebe koje ukazuju na udruženi kriminalni pothvat vlasti i njima bliskih medija. Pored toga, poduzet će sve pravne mjere, uključujući i krivično gonjenje, protiv članova natječajnih komisija koji svijesno krše zakonske norme.

Zajedno sa drugim udruženjima NUNS će i dalje u Timu za dijalog s Vladom zahtjevati rješavanje brojnih problema na medijskoj sceni, s tim što je taj pregovarački proces ograničen do kraja godine. Ukoliko do tada ne bude rezultata NUNS zadržava pravo da se povuče iz pregovora, ali i iz Radne skupine za izradu nove Medijske strategije.

Skupština je raspravljala i o statusnim pitanjima unutar organizacije i zaključila da se moraju poboljšati odnosi sa društvima i fondacijama NUNS-a, kao i da se unaprijedi komunikacija sa članstvom Udruženja, priopćili su iz NUNS-a.

Polje šibano vjetrovima na kojem je Daphne Caruana Galizia (53), majka troje djece, ubijena 16. listopada 2017. danas je posvećeno sjećanju na nju. Njezini pristaše, kao što je Tania Attard, redovito posjećuju taj dio otoka kako bi položili cvijeće ispod natpisa kojim se traži pravda, postavljena pored malteške zastave.

"Ako onaj tko je odgovoran za ovo bude identificiran, možda ćemo napokon moći odahnuti znajući da je pravda zadovoljena", kazala je Attard za France Presse. "Sigurna sam da nisu mogli ni zamisliti da će to otići tako daleko, da će postati tako važno i međunarodno."Nakon ubojstva malteške novinarke i blogerice konzorcij novinara pokrenuo je projekt Daphne, kojim koordinira organizacija "Forbidden Stories" (Zabranjene priče) sa sjedištem u Parizu. Projektom se želi nastaviti istrage koje su pokrenuli ubijeni ili zatvoreni novinari.

Blog koji je pokrenula Daphne Caruana Galizia zamišljen je kao oružje protiv korupcije i trebao je na Malti, otoku s manje od pola milijuna stanovnika, razotkrivati skandale od pranja novca na offshore računima do nepotizma. Jako kritična prema svijetu politike, nije oklijevala prozivati ljude imenom i prezimenom i stekla puno neprijatelja. I dok novinari u inozemstvu mogu nastaviti s njezinim radom, onima na Malti, koji traže pravdu, puno je teže.

Manuel Delia rekao je tako da mu se prijetilo i da su ga vrijeđali na ulici zbog njegova rada, pa i zato što je razgovarao sa stranim novinarima, kao što je radila i Caruana Galizia dok je bila živa. "Što više vrijeme prolazi više shvaćate da demokracija ovdje doista ne funkcionira, da pravna država doista ne postoji", rekao je. "Institucije funkcioniraju kooptacijom i potpuno su u rukama vlasti, koja je pak u rukama ljudi koji su motivirani jedino profitom i moći", dodao je.

Pristaše Daphne Caruane Galizije organiziraju svakog 16. u mjesecu bdijenje njoj u spomen tražeći pravdu. No vlasti s druge strane redovito šalju čistače na mjesto u središtu La Valette gdje se s vremena na vrijeme pojavi improvizirani spomenik ubijenoj novinarki. Unatoč opetovanim zahtjevima France Pressea upućenim uredu laburističkog premijera Josepha Muscata i vladi za komentarom, uoči godišnjice njezine smrti, malteške vlasti šute.

Dužnosnica Muscatovog ureda čak je neko vrijeme novinaru France Pressea blokirala pristup premijerovu profilu na Twitteru, prije nego ga je pozvala da postavi pitanja putem e-maila na koji međutim nije nikada odgovorila. Trojica optuženih da su počinili atentat uhićeni su i čekaju suđenje, no još se ne zna tko je nalogodavac.

"Znate njezine posljednje riječi na blogu: Situacija je očajna i vjerujem da je danas još očajnija", rekao je tim povodom bivši vođa oporbene Nacionalističke stranke, Simon Busuttil. Situacija je takva "jer su nalogodavci i dalje na slobodi i jer slučajevi korupcije koje je razotkrila nisu pravosudno riješeni, a u te su korupcijske afere upleteni ljudi koji i dalje vladaju zemljom", dodao je u razgovoru za AFP.

Daphneina sestra Corinne sumnja u učinkovitost istraga koje su pokrenute na lokalnoj razini i traži neovisnu istragu. "Jedna osoba je ubijena, nitko nije kažnjen i ništa se nije promijenilo. Za Daphne je bilo opasno, a sada je još opasnije", kazala je za AFP.