Konferencijom, koja je bila održana u briselskoj Residence Palace, dominirala je tema o načinima izvještavanja o migrantima u Europi, no bilo je govora i o novinarskoj etici, online komentarima, stereotipima, zakonodavstvu, o načinima na koji bi se trebalo izvještavati o ekstremnim društvenim i političkim pokretima te sličnim temama koje od današnjih novinara traže poseban oprez, ali i odgovornost.

Finalna konferencija "Media Against Hate" održana je u sjeni ubojstva slovačkog istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice za koje su, nekoliko dana ranije, pred Residence Palaceom upaljene svijeće i održana komemoracija.

- Riječ je bitna, zato novinari imaju izuzetno važnu ulogu u borbi protiv govora mržnje. Mi se moramo boriti protiv rastućeg neprijateljstva prema ugroženim skupinama u Europi – rekao je predsjednik Europske federacije novinara, Mogens Bjerregård, otvarajući konferenciju.

- Riječi mržnje, riječi rata, obično su priprema za rat. Zato novinari moraju podići vlastitu svijest o opasnostima govora mržnje – počeo je svoje izlaganje Harlem Desir, OESS-ov predstavnik za slobodu medija. – Danas svjedočimo političarima koji javno napadaju medije i novinare, a to su izravni napadi na demokraciju. Najbolji alat koji imamo nisu zakoni protiv govora mržnje, već etičko novinarstvo. No, loši zakoni mogu biti zloupotrijebljeni u nastojanjima da se ograniči medijska sloboda.

Novinarska etika često je bila spominjana tijekom ove dvodnevne konferencije što bi, između redaka, trebalo značiti da sudionici konferencije smatraju da etike u novinarstvu nedostaje. Više je puta naglašena potreba za promoviranjem etičkih standarda u novinarstvu što bi na kraju, uvjereni su bili neki od govornika, trebalo pomoći novinarima ne samo da se bore protiv govora mržnje, već i da zaštite sebe.

- Novinari su posebno pogođeni online govorom mržnje, posebno žene i manjinski novinari. To je uzrok što oni sve češće pribjegavaju autocenzuri – rekla je Louisa Klingvall iz organizacije European Commission DG Justice. Upozorila je da legislativna borba protiv govora mržnje može, ako se podrobno ne sagledaju svi aspekti, utjecati na sužavanje slobode novinarskog izražavanja.

Svrha "Media Against Hate" kampanje je, među ostalim, bila okupiti što je više sudionika s različitih pozicija u procesu odgovornog medijskog ponašanja u razotkrivanju govora mržnje. Predstavnica britanske organizacije Article 19 najavila je skorašnje objavljivanje rezultata istraživanja legislativnih obrazaca u borbi protiv mržnje i diskriminacije, provedenih u šest zemalja: Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji. Istaknuto je da nijedna zemlja nema savršene zakonske odredbe, no da je Njemačka ipak korak ispred ostalih.

- Zabrinjavajuće je da je govor mržnje u Njemačkoj postao uobičajen i gotovo normalan. Naime, donedavno su takve online komentare objavljivali korisnici skrivajući se iza lažnih profila, no danas ljudi diskriminiraju i mrze pod svojim pravim imenima – rekla je Iva Krtalić, novinarka iz Hrvatske, koja godinama radi za javnu radioteleviziju WDR, stacioniranu u Kölnu.

- Govor mržnje je postao način da političari dobivaju glasove – istaknuo je Marc de Haan, direktor belgijske televizije BX1. – U Belgiji žive pripadnici 184 naroda iz cijelog svijeta i našim je novinarima često vrlo izazovno na pravi način prikazati svu kulturološku različitost te zemlje. Zbog toga mi na BX1 želimo angažirati novinare različitih podrijetla, no to nije nimalo lako, jer je za novinarski posao sve manje interesa.

Postavilo se i pitanje što novinar može učiniti ako je žrtva govora mržnje preko online komentara, budući da su oni uglavnom anonimni. Alison Bethel McKenzie, izvršna direktorica ceha profesionalnih novinara u SAD-u naglasila je da u Americi, zbog nedorečenih zakona, novinari ne mogu tužiti svoje zlostavljače čak i onda kada znaju njihov identitet. – Medijske organizacije jednostavno moraju učiniti puno više da zaštite žrtve govora mržnje – naglasila je. Istaknuto je i da je nedavno ubijeni slovački novinar Jan Kuciak također dobivao prijetnje i bio žrtva govora mržnje, no vlasti nisu učinile puno za njegovu zaštitu.

Predstavnica Googlea, Clara Sommier, tvrdi da uklanjanje govora mržnje s interneta, čemu se u Googleu pridaje sve veća pažnja, neće dugoročno riješiti problem. Google se protiv govora mržnje bori i tehnologijom i ljudstvom, a najveća borba vodi se na YouTubeu, gdje se, kako je otkrila Sommier, u jednoj minuti prosječno objavi čak 400 sati videomaterijala. – Videosnimke koje promoviraju mržnju i diskriminaciju uklanjaju se na temelju prijava i pomoću posebno programiranih algoritama, no ta bitka nije laka. Naime, često se događa da se obrisani video odmah iznova objavi s nekog drugog računa – rekla je.

Na konferenciji su prikazani pobjednici filmskog natječaja "Media Against Hate video contest" iz Austrije, Poljske, Grčke, Italije i Češke, održane su i radionice za sudionike, a konferencija je zaokružena panel-raspravom koja je problematizirala porast tabloidizacije osjetljivih društvenih i socijalnih tema nauštrb kvalitetnog novinarstva.

"Iskazani rezultati u Izvješću upućuju da je došlo do određenih pozitivnih pomaka u poslovanju HRT-a, što je vidljivo kroz povećanje ostvarene dobiti, ali i dalje treba smanjivati troškove poslovanja, posebice u dijelu troškova vanjskih suradnika, i istovremeno poduzimati aktivnosti u cilju povećanja likvidnosti i smanjivanja zaduženosti", kazao je državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl obrazlažući Vladin prijedlog Saboru.

Prema Izvješću, ukupni prihodi HRT-a u 2016. godini iznosili su 1,393 milijardu kuna i bili su niži za 0,4 posto (5,5 milijuna kuna) od ostvarenja u 2015. godini, a manji za 1,1 posto (15 milijuna kuna) u odnosu na plan za 2016. godinu.

Ukupni rashodi bili su 1,363 milijardu kuna i niži su za 1,3 posto (17,6 milijuna kuna) od ostvarenja u 2015. godini i manji za 2,5 posto (34,6 milijuna kuna) u odnosu na plan za 2016. godinu.

Ostvarena dobit u 2016. godini u iznosu od 30,3 milijuna kuna viša je 66 posto u odnosu na 2015. godinu (18,3 milijuna kuna) i 182,4 posto u odnosu na plan za 2016. godinu.

Preneseni gubitak HRT-a na kraju 2016. godine iznosio je i dalje visokih 587,96 milijuna kuna (u odnosu na 2015. godinu bilježi se blagi pad od 1,6 posto).

Ukupne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama povećane su 7,6 posto (26,3 milijuna kuna) u odnosu na 2015. godinu, budući da je u 2016. godini realizirano ukupno 140 milijuna kuna dodatnog kreditnog zaduženja, uz redovitu otplatu dospjelih rata kredita.

HRT ima aktivnih sedam dugoročnih kredita, ukupne vrijednosti 375,8 milijuna kuna, namijenjenih reprogramu kratkoročnih kredita, financiranju troškova restrukturiranja (otpremnine i investicije) te obrtnih sredstava.

Realizacija troškova vanjskih suradnika u odnosu na 2015. godinu manja je i iznosi 89,1 milijun kuna (u odnosu na plan smanjenje je 3,8 posto). Iako je u 2016. godini smanjen broj radnika, ostvareni su veći troškovi plaća zbog sudskih i izvansudskih nagodbi u ukupnom iznosu od 1,21 milijun kuna.

Vlada je na sjednici prihvatila i Nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije zbog isteka mandata.

Predsjednica Upravnog vijeća Hine Maja Pleskalt istaknula je kako je razvidno pozitivno poslovanje Hine, koje se ne odnosi samo na financijski uspjeh i restrukuriranje, već i na uredničku politiku i uspješan završetak razvojnih projekata.

Kako je kazala, Hina je u 2014. i 2015. godini poslovala u plusu, odnosno završila je te godine s viškom prihoda nad rashodima u iznosu od 273.000 kuna. Godinu 2016. Hina je završila s dobiti u iznosu od 882.000 kuna, koja je bila rezultat ostvarenih prihoda u iznosu od 25,19 milijuna kuna i rashoda u iznosu od 24,31 milijuna kuna.

Dobit je u 2016., kao i prethodne dvije godine, u skladu sa Zakonom i Statutom Hine, iskoristila za obavljanje i razvoj djelatnosti i predstavlja povećanje kapitala Agencije. Tijekom 2016. Hina je prosječno imala 126 zaposlenih novinara, urednika, fotoreportera i drugih zaposlenika koji su isporučili više od 215.000 tekstova, slika, audio i video zapisa na hrvatskom i engleskom jeziku, što je 36.000 više nego ranije, izvijestila je Pleskalt.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (Klub HDZ-a) istaknula je kako je pohvalna financijska konsolidacija i pozitivno poslovanje, ali je i upozorila kako je zadnjih nekoliko godina Hina i sama bila predmetom vijesti, iako joj je primarni posao distribucija vijesti.

"Hina je u vlasništvu Hrvatske, javna ustanova i mora djelovati kao neovisna i nepristrana, držati se profesionalnih načela i ne bi smjela doći pod interesnu ili političku kontrolu", naglasila je Petrijevčanin Vuksanović .

Osim poštivanja profesionalnih standarda novinari bi se trebali pridržavati i etičkog kodeksa, nadovezao se Ante Babić (HDZ), a kao primjer izdvojio poruke ravnateljice Hine na društvenim mrežama putem kojih se, kako je ustvrdio, obračunava s pojedincima, grupama ili udrugama i na taj način promiče svoj svjetonazor.

Kritičan je bio i prema, kako je kazao, "poplavi prenošenju vijesti Hine iz drugih medija" kao i slaboj dopisnoj mreži Hine . "Hina s vijestima iz Srbije postaje oglasni stup za vijesti o tamošnjim zbivanjima iz srbijanskih medija", ustvrdio je Babić.

Nikola Grmoja (Klub Most-a) ukazao je na mala ulaganja u obrazovanje zaposlenika Hine od samo 25.000 kuna u 2016. , istaknuvši kako treba jačati ulogu Hine u medijskom opismenjavanju, pa bi u tom smjeru trebao ići razvoj i ulaganja. Upozorio je i na pad udjela prihoda Hine od korisnika usluga na tržištu s 44,8 posto u 2008. na 34,4 posto u 2016., odnosno povećanje udjela financiranja države.

Goran Beus Richembergh (Klub GLAS-a i HSU-a) ocijenio je pak kako je Hina za vrijeme prethodne uprave, od 2009. do 2013., bila "slučaj", "kuća skandal" i dovedena gotovo na rub propasti zbog velikih dugovanja i promašenih projekata, pa je pozdravio stabilizaciju i modernizaciju poslovanja.

"Novinari u Hini postigli su veću razinu autonomije u odnosu na menadžment, znači da se s jedne strane poslovna politika, s druge strane uređivačka politika ne petljaju kao što je to bio slučaj ranije i da utjecaj struke bude presudan", kazao je Beus Richembergh dodavši da se to vidi i u broju objava i u kvaliteti i u porastu poslovnih partnera Hine.

Bojan Glavašević (Klub SDP-a) smatra da bi Hina osim većeg broja vijesti na engleskom jeziku trebala nuditi i vijesti na drugim jezicima, kao i nuditi više sadržaja iz Europske unije.

"Vijesti na engleskom jeziku, pogotovo u EU, od neizmjerne su važnosti kako bi se zbivanja u našoj zemlji učinile dostupnima onima koji su dio te zajednice", rekao je. Ukazao je također na sve veći utjecaj društvenih mreža i potrebu da Hina poboljša doseg objava na njima.

Upozoravajući na govor mržnje kako u televizijskim i radijskim emisijama tako i na društvenim mrežama, zastupnici su se složili da to područje nije dovoljno reguliramo te da kazna privremenog ili trajnog oduzimanja koncesije nije dostatna.

Vijeće za elektroničke medije treba djelovati bez političkih pritisaka i u tom smislu bi trebalo biti "ustavni sud" za nakladnike elektroničkih medija, istaknuo je Nenad Stazić (SDP) i poručio predsjedniku Vijeća Damiru Hajduku, koji je u sabornici predstavio izvješća, neka bude hrabar i ne dozvoli da ga se zastraši.

"Nemojte se dati uplašiti, neka vam primjer bude djelovanje bivše predsjednice Mirjane Rakić, zaustavite bujicu primitivizma, bujicu mržnje i ustašluka koji se dan danas širi medijima", rekao je Stazić podsjetivši na prosvjed 2016. ispred zgrade Vijeća zbog kažnjavanja Z1 televizije.

"Ja u Hrvatskoj ne vidim ustaše", uzvratio je Ivica Mišić (NZ) ocijenivši govor Stazića neprimjerenim vremenu u kojem živimo, na što je Stazić odgovorio da ako netko nosi ustašku kapu, pjeva ustaške pjesme, koristi ustaški pozdrav, onda i jest ustaša.

Milorad Pupovac (SDSS) naglasio je da bi s obzirom na stanje u medijima broj sankcija trebao biti mnogo veći nego što jest."Govor mržnje je ozbiljan problem, bilo da je riječ o sadržaju emisija, bilo da je riječ o raspravama ispod tekstova, nema adekvatnog nadzora nad tim", kazao je.

Bojan Glavašević (SDP) smatra da je propušteno mnogo prilika da se djeluje te da akademska zajednica "nije uspjela razumjeti fenomene, spoznati ih i obraditi", pa tako je, rekao je, i regulator propustio adekvatno djelovati.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) upozorila je na potrebu izmjene zakonodavstva koje uređuje područje medija kao i regulaciju društvenih mreža. "Hrvatsko medijsko zakonodavstvo vapi za izmjenama... cipele su postale pretijesne, potrebne su nam nove i lagodnije", poručila je.

Bez obzira na neadekvatan zakonodavni okvir, Vijeće se trebalo javno očitovati o situacijama koje je smatralo dvojbenima i promovirati pozitivne prakse, smatra Goran Beus Richembergh (Glas)."Niste spriječili niti jedan jedini komentar govora mržnje niti sankcionirali nikoga za ništa, a televizija koja je bila formalno kažnjena na tri dana danas je još žešća nego je ikada bila", rekao je on.

Predsjednik Vijeća Damir Hajduk izvijestio je da je u 2015. Vijeće izreklo 34 upozorenja, 12 opomena i jedan prekršajni nalog, a u 2016. godini 31 upozorenje, šest opomena i tri prekršajna naloga. U kontekstu regulacije govora mržnje, kazao je, Vijeće je 2016. privremeno oduzelo koncesiju na tri dana lokalnoj televiziji u Zagrebu.

Ugovore o radu na neodređeno vrijeme glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić u ponedjeljak, 19. ožujka, uručio je šesnaestero novinara od kojih su većina dosad bili angažirani kao vanjski suradnici, a primanjem u radni odnos postaju stalni zaposlenici javnoga medijskog servisa sa svim pravima i obvezama iz radnoga odnosa, navode s HRT-a.

Iz HRT-a također ističu da je zapošljavanje novinara, osobito mladih, dio poslovne politike vodstva Hrvatske radiotelevizije, čiji je cilj poticati zapošljavanje onih koji su na javnome natječaju zadovoljili propisane uvjete te prošli zahtjevne postupke odabira.

"Hrvatska radiotelevizija u idućem će razdoblju nastaviti s ulaganjima u svoje programe u kadrovskome, materijalnome i tehnološkome smislu kako bi gledateljima, slušateljima i čitateljima pružila najvišu kvalitetu sadržaja dostupnu na svim medijskim platformama. Vodeći se time da su upravo zaposlenici najveći potencijal svakoga poslovnoga sustava, Hrvatska radiotelevizija i dalje će poticati politiku zapošljavanja u stalni radni odnos na neodređeno vrijeme te po potrebi zapošljavanja na određeno vrijeme", stoji u priopćenju.

Hanza medija povukla je svoju prijavu tražbine u iznosu nešto većem od 945.000 kuna, Novi list potraživanje od oko 116.000 kuna, a HRT tražbinu za koju postoji ovršna isprava u iznosu od oko 140.000 kuna.

Razlozi za povlačenje tražbina Hanze Medije i Novog lista se ne navode, a HRT je povukao svoju tražbinu koju je Unex Media osporavala navodeći kako je to potraživanje bilo "neosnovano terećenje za klijenta Hanza Media iz razloga što je ugovorom reguliran međusobni odnos, odnosno usluge su isporučene neposredno društvu Hanza Media". To je samo djelomična tražbina HRT-a koji je prijavio potraživanje od gotovo 14 milijuna kuna.

Povlačenje tražbina uslijedilo je nakon što su u listopadu prošle godine bile utvrđene tražbine 170 vjerovnika koji od Unex Medije u predstečajnom postupku potražuju više od 110 milijuna kuna.

Prema tom rješenju od Unex Medije najviše je potraživao upravo Agrokor, nešto više od 26 milijuna kuna, slijedi Erste factoring s tražbinom od 24,8 milijuna kuna i Zagrebačka banka koja potražuje 20 milijuna kuna.

Osim Agrokora i banaka, utvrđene tražbine prema Unex Mediji imaju i brojni mediji, prije svega HRT, u utvrđenom iznosu od čak 13,6 milijuna kuna, NovaTV u iznosu od 7,5 milijuna kuna, RTL gotovo 2,2 milijuna kuna i Večernji list od oko 630.000 kuna.

U rješenju se ističe i da je Unex medija osporila tražbine za koje ne postoji ovršna isprava i to, prije svega, Agrokoru u iznosu većem od 48 milijuna kuna.

Među osporenim tražbinama ističe se i ona Nove TV u iznosu od 25,1 milijun kuna za koju se navodi da je tražbina plaćena mjenicama koncerna Agrokor, "a što je vidljivo iz prijave tražbine vjerovnika Agrokor d.d. iz koje proizlazi da je vjerovnik Nova TV d.d. zahtijevao plaćanje temeljem navedenih mjenica" te kako je "vjerovnik prijavio tražbine s osnove računa koji su plaćeni mjenicama pa stoga više ne postoji tražbina".

Vjerovnici osporenih tražbina za koje ne postoji ovršna isprava rješenjem su upućeni se na parnicu protiv dužnika radi utvrđenja osporene tražbine.

Kako se navodi u zaključku, prodavat će se zemljište na kojem je započeta gradnja u južnom dijelu središta Pule na kojem su izvedeni temelji i nulta ploča buduće građevine, a ističe se i da parcela ima građevinsku dozvolu za poslovnu namjenu, ali je moguća i stambena.

Sudskim rješenjem navodi se da je 3,25 milijuna kuna utvrđena vrijednost nekretnina, ali i da se na prvoj javnoj dražbi one ne mogu prodati po cijeni manjoj od tri četvrtine vrijednosti – odnosno za manje od 2,44 milijuna kuna. U slučaju eventualnog održavanja druge javne dražbe, minimalna cijena za preuzimanje tih nekretnina ne može biti manja od 1,6 milijuna kuna, a na trećoj javnoj dražbi kao minimalna cijena navodi se nešto više od 813.000 kuna. Tek na četvrtoj javnoj dražbi nekretnina bi se mogla prodavati po početnoj cijeni od jedne kune.

Istaknuto je da u prodaji prvi razlučni vjerovnik u prednosnom redu može izjaviti da kupuje nekretninu i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnog dužnika po osnovi cijene u visini utvrđene vrijednosti nekretnine.

Na nekretninama je već izvršeno više predbilježbi prava zaloga radi osiguranja novčanih potraživanja vjerovnika Glasa Istre među kojima se posebno ističe pravo zaloga u korist Republike Hrvatske u iznosu od 7,4 milijuna kuna, ali i Grada Pule u iznosu nešto većem od 900.000 kuna.

Prodaju nekretnina provodi Financijska agencija elektroničkom javnom dražbom uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini, a kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su prethodno dale jamčevinu u visini pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. U pozivu za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi bit će određen datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe, ali vrijeme kada zainteresirani mogu razgledati nekretnine Glasa Istre koje ide na "bubanj".

Sudsko rješenje uslijedio je nakon u siječnju podnesenog izvješća stečajne upraviteljice Glasa Istre o stečajnom postupku u kojem se navodi kako je posljednjeg dana prošle godine na računu te tvrtke bilo nešto više od 480.000 kuna te da će se u narednom razdoblju provesti prodaja zgrade, pratećih objekata i dvorišta u vlasništvu te tvrtke.

Prema obrazloženju presude Ivan Goluban osuđen je jer je Sud nedvojbeno utvrdio kako je upravo on u tri navrata poslao Saši Lekoviću na njegov privatni broj mobitela prijetnje smrću. Dva puta je to učinio 6. studenoga te ponovo 20. studenoga 2016. godine.

Izrečena kazna od jedne godine zatvora neće biti izvršena ako Ivan Goluban u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

Još uvijek nema informacija o tome što je učinjeno u vezi s prijavama Saše Lekovića policiji još nekoliko slučajeva prijetnji smrću na društvenim mrežama te pismom koje je poslano na adresu Hrvatskog novinarskog društva još u svibnju 2015. godine. Leković je prijavio i pokušaj ubojstva nakon što je 28. listopada 2016. godine doživio prometnu nezgodu zbog toga što je kotač njegovog automobila bio onesposobljen.

Podsjećamo da su neriješeni slučajevi prijetnji smrću te pokušaja ubojstva i drugih hrvatskih novinara. Status svih slučaja napada i prijetnji od 2014. možete pronaći na safejournalists.net.

"Žene se u medijima i dalje često prikazuju stereotipno i seksistički, smještaju se u privatnu sferu, u dom i obitelj ili prikazuju kao seksualni objekti", istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u uvodnom izlaganju.

Istraživanje medijskih sadržaja Ureda pravobraniteljice provedeno na uzorku od 12 tisuća članaka 9 najčitanijih hrvatskih portala pokazuju da žene dominiraju u medijskim sadržajima o zdravlju i ljepoti (88%), reklamama (81%) i estradi i showbusinessu (71%). S druge strane, u ozbiljnim temama politike i gospodarstva žene se pojavljuju u svega 18% sadržaja, dok muškarci u tim temama apsolutno dominiraju s 82% zastupljenosti.

Poražavajuć je i podatak da se žene vrlo rijetko pojavljuju u ulozi takozvanih opinion makera. "Žene su kao kolumnistice i komentatorice u medijskim sadržajima zastupljene sa svega 7%", rekla je Ljubičić.

Ljubičić je upozorila i da se žene rjeđe nalaze na pozicijama predsjednika uprava medija, na poslovima producenata za nove medije, snimatelja, dizajnera i programera. One čine većinu kao urednice rubrika, prodaje oglasnog prostora, promocije ili kao tajnice, lektorice i savjetnice.

U panel raspravi, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za prava žena i jednakost spolova u EP-u Marijana Petir, poručila je da bi države članice trebale potaknuti medijske tvrtke na usvajanje sustava samoregulacije i kodeksa ponašanja kojima se utvrđuju pravila postupanja kao i kriteriji o medijskoj zaštiti radi promicanja ravnopravnosti spolova a koji bi bili sastavljeni u suradnji sa sindikatima medijske industrije.

"Potrebno je razvijati jednake mogućnosti i raznovrsne politike koje uključuju mjere protiv zlostavljanja na radnom mjestu, koje će regulirati pitanje porodiljinih i roditeljskih dopusta, fleksibilniji radni aranžman u svrhu uspostave ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, ugovore na neodređeno vrijeme i mogućnost napredovanja na najodgovornije pozicije", rekla je Petir.

"Brojke nam pokazuju da studij novinarstva završava oko 70 % žena, od čega ih je samo 30 % na upravljačkim pozicijama, a tek oko 7% njih su komentatorice/kolumnistice. U Europskom su parlamentu prije postojala izaslanstva koja među svojim članovima nisu imala nijednu ženu. No, drago mi je što se stvari mijenjaju. Recimo, Hrvatska i Malta su među primjerima koji imaju više zastupnica nego zastupnika u Europskom parlamentu. Kao društvo moramo početi mijenjati činjenicu da je više od 50% našeg društva zakinuto - jedino tako možemo napredovati", istakao je zastupnik u EP Tonino Picula.

Urednica i direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum smatra da će privatni poslodavci vrlo teško pristati na odredbu o kvotama, spominjući pritom da je u medijskoj kući u kojoj je zaposlena taj omjer u korist žena, uključujući i upravljačku strukturu. "Ja sam imala sreće da sam kod mog poslodavca naišla na podršku za sve moje privatne izbore, a tako i kod kuće. Istina, bilo bi teško uskladiti radno vrijeme i obveze u kući bez razumijevanja kod kuće i razumnog poslodavca", navela je Kardum.

Ravnateljica Hine Branka Gabrijela Vojvodić upozorila je da žene u Hrvatskoj često rade dva prekarna rada. "Zaposlene su na poslu, gdje su često potplaćene, ali one su zaposlene i doma na ugovor o radu koji je potpuno neplaćen", rekla je Vojvodić. Po pitanju uvođenja ženskih kvota u novinarsku struku, Vojvodić je izjavila da se pitanje žena u medijima ne može promatrati odvojeno od položaja žena općenito te da kvote dugoročno nisu rješenje.

Na tribini su sudjelovali i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Staničić, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, a u prigodnom program za studente govorila je Ana-Marija Vuković, urednica sportske redakcije na Novoj TV i dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U okviru tribine prikazan je kratki dokumentarni film "Ravnopravnost" autorice Danijele Stanojević.

Predstavljena je demo verzija hrvatske inačice aplikacije FixMyStreetkoja građanima omogućava jednostavnu prijavu kvarova i problema u naselju gdje žive bez potrebe da sami tragaju za nadležnom javnom službom.

Udruga BIOM već je na stranicama Code for Croatia postavila projekt Robo-MZOIP. Radi se o web scraperu koji prati nove dokumente o postupcima procijene utjecaja na okoliš dodane na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, radi katalog zahvata i dokumenata, a po potrebi nove zahvate objavljuje putem twittera.

Na prvom testiranju bila je i beta verzija Mozaika veza, projekta koji GONG provodi uz financijsku podršku Google Digital News Innovation Funda. Ova baza na jednom bi mjestu skupila sve podatke o politički izloženim osoba (PEP) iz javnih izvora i omogućila njihovo brzo i jednostavno pretraživanje.

Ekipa u sastavu Filip Rodik, Benedikt Perak i Veljko Kukulj odabrala je temu saborskih transkripata rasprava i zastupničkih pitanja 7. 8.i 9. saziva sabora.

Postavljena je i prva verzija vizualizacije putnih troškova Vlade RH u posljednja tri mandata prikupljenih putem platforme ImamoPravoZnati. Ministre koji nisu dali potpune podatke aplikacija ne prikazuje. Nedostatak podataka jedna je od tema koju su na panelima konferencije o pet godina otvorenih podataka u Hrvatskoj korisnici najčešće spominjali.

"Nismo zadovoljni jer nama podaci trebaju za istraživanja i željeli bi da se o državnom proračunu objavljuje više informacija", istaknula je Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije u kojem se već godinama bavi transparentnošću proračuna, ne samo državnog, nego i lokalnih.

"Mjerimo koliko su građanima dostupni fiskalni podaci, koji se u smjernicama Europske komisije navode kao prioritetna skupina podataka za objavu. Počeli smo se baviti tim projektom zbog problema u pronalaženju podataka koji su nam trebali za istraživanje – ako ih mi nismo mogli pronaći, onda ih ni građani sigurno nisu znali naći", rekla je Mihaela Bronić i naglasila kako su ipak vidljivi pozitivni pomaci u odnosu na 2013. godinu.

"Ljudi moraju tražiti podatke da bi potaknuli te promijene, nije sve na javnim službenicima nego i mi trebamo pokazati koje skupove podataka želimo koristiti", naglasila je ova ekonomistica. Tako je i GONG, presudom Visokog upravnog suda, tri godine nakon podnošenja zahtjeva uspio od Ministarstva pravosuđa dobiti javno dostupne podatke iz sudskog registra u otvorenom formatu. Najviše je takvih setova podataka koji su dostupni, ali ne u otvorenom formatu. Isto vrijedi i za prostorne podatke, napomenuo je Dražen Tutić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Zahvaljujući građanskoj inicijativi geoprostorni podaci u otvorenom formatu mogu se pronaći na Open Street Map, a lani je na portalu otvorenih podataka Državna geodetska uprava objavila Registar geografskih imena. Europska komisija pokrenula je inicijativu Inspire, a Europska unija financira Copernicus", opisao je Tutić stanje i perspektive otvaranja prostornih podataka za ponovnu upotrebu.

Otvaranje podataka često je onemogućeno i načinom na koji tijela javne vlasti upravljaju podacima koje prikupljaju i kakve ugovore sklapaju s vanjskim pružateljima IT usluga, upozorila je Anamarija Musa, povjerenica za pravo na pristup informacijama i jedan od organizatora konferencije.

"Suočili smo se u praksi da tijela često kažu kako ne mogu otvoriti podatke jer tvrtka koja drži podatke traži dodatno plaćanje te mogućnosti, iako podaci već postoje u otvorenom formatu", o iskustvima prvih pet godina primjene pravnog okvira za ponovnu uporabu informacija i otvorene podatke u Republici Hrvatskoj rekla je Povjerenica napominjući kako su ugovori koje tijela javnih vlasti sklapaju s vanjskim pružateljima IT usluga jedan od ključnih problema u otvaranju podataka.

Puno se vremena troši i na prebacivanje informacija u digitalni oblik. Pokazuje to primjer Hrvatske gospodarske komore (HGK) u čije javne ovlasti, temeljem Zakona o medijima, spada i prikupljanje podataka o vlasnicima medija u Hrvatskoj. Jednom godišnje, do kraja siječnja kad ističe zakonski rok za predaju izvješća, ispunjeni obrasci stižu u svim mogućim formatima, pa i poštom. Da bi se podaci prepisali u format pogodan za objavu potrebno je i do tri mjeseca raditi 40 sati tjedno. Da postoji jednostavniji način demonstrirao je na konferenciji Miroslav Schlossberg, haktivist ekspertne skupine Code for Croatia pri udruzi HrOpen.

"Lime Survey je otvoreni računalni softver koji se već koristi u CARNetu na portalu gov.hr, i željeli smo kroz istu platformu, isti sustav, omogućiti HGK da prikupljaju godišnja izvješća tako da kroz par klikova taj registar bude moguće objaviti u digitalnom, strojno čitljivom obliku", predstavio je Schlossberg svoju aplikaciju bez podataka.

Gospodarski potencijal inovativnog korištenja javnih podataka na konkretnom je primjeru demonstrirao Hrvoje Sagrak iz tvrtke Infodom predstavljajući kratkim videom softversko rješenje namijenjeno prehrambenom sektoru koje im omogućava provjeru rade li u skladu sa svim propisima. Prikupljanje ovih podataka također nije prošlo bez tehničkih prepreka.

"Bilo bi za početak korisno da službene stranice javnih tijela budu standardizirane, ili barem objave strukturu svoje web stranice kako se ne bi gubilo silno vrijeme na traganje za informacijama", naglasio je Sagrak.

Ipak, prema statistikama Hrvatska je na području otvorenosti podataka među trendseterima u Europskoj uniji, istaknuto je više puta tijekom okruglog stola o dosadašnjim iskustvima s otvaranjem javnih podataka u Hrvatskoj. Na Europskom portalu otvorenih podataka vidljivo je kako podaci koje je do sad otvorila Hrvatska imaju dobar društveni i politički učinak, ali ključni dana setovi kako ih EK definira – geoprostorni podaci, meteorološki, okolišni, financijski – još uvijek su velikim djelom zatvoreni, a upravo oni imaju najveći potencijal.

Ove godine, najavila je Zrinka Bulić, pomoćnica ministra uprave, sustavu e-Građanin bit će dodane usluge e-Poslovanje za pravne osobe, kao i e-Pristojbe umjesto biljega za plaćanje pristojbi i ostala plaćanja prema državnoj upravi.

Božo Zeba iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva najavio je unapređenje CADIAL portala na kojem će pravni akti od ’45. do najnovijih od sljedeće godine biti dostupni u otvorenom formatu, a državni tajnik, Bernard Gršić, koji je na konferenciju došao kao izaslanik predsjednika Vlade RH, najavio je projekt modernizacije portala otvorenih podataka vrijedan 3,9 milijuna kuna.

"Svjesni smo da dostupnost otvorenih podataka nije onakva kakva bismo željeli da bude, stoga smatramo da je potrebno usvojiti i politiku otvorenih podataka ali i poboljšati i olakšati samu tehnološku pristupačnost. Najveći je izazov osigurati kontinuitet objave otvorenih podataka i njihovu točnost, stoga smatramo da je potrebno automatizirati proces objave otvorenih podataka i njihovu dostupnost u strojno čitljivom obliku", rekao je u svojem pozdravnom govoru državni tajnik Gršić, a da ćemo do kraja godine dobiti nacionalnu strategiju digitalne Hrvatske za idućih deset godina najavio je i premijer Andrej Plenković.

Redefiniran je odnos s press clipping agencijama, a posebno nepravedno niske naknade koju su nam plaćali za distribuiranje autorskih radova jer smo nakon višemjesečnih pregovora uspjeli podići naknadu za korištenje autorskih djela za tisak i web sa 10 na 16 posto te za audio i video na 12 posto, priopćio je DZNAP.

DZNAP će u ovoj godini, kako navodi, zajedno s izdavačima i press clipping agencijama, raditi na razvijanju novog modela naplate koji bi išao u smjeru većeg vrednovanja kvalitete autorskih radova u odnosu na kvantitetu.

Podsjeća kako je prošle godine iz Fonda za poticanje kulturnog stvaralaštva DZNAP financirao tri projekta - snimanje filma Marinka Petkovića o stanju na novinarskom tržištu i poticanju svijesti o potrebi zaštite autorskih prava; projekt Tanje Ivančić Belošević i Nataše Vlašić Smrekar koje su se bavile realnošću prijetnje robota-autora stvarnim autorima te analizu namjernog plasiranja lažnih vijesti Gordena Knezovića.

"Povećanje pritiska na zaštitu autorstva, s naglaskom na kvalitetnije potpisivanje, ne samo medija, nego i autora, te širenje platforme naplate naknada za distribuirane tekstove na web stranice državnih institucija i tvrtki, jedan je od najvažnijih ciljeva u predstojećem razdoblju", poručila je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner i najavila da će se DZNAP u 2018. agilnije baviti i usklađivanjem s regulativom koja tek treba stupiti na snagu.

Društvo za zaštitu autorskih novinarskih prava objavilo je, a skupština potvrdila, listu svojih 150 najcitiranijih autora, na čijem je čelu sedmu godinu zaredom novinarka Novog lista Jagoda Marić koja prati rad Vlade i Ministarstva financija te pretežno piše o gospodarskim temama.

"Lista je sastavljena na temelju izvještaja press clipping agencija o tekstovima te audio i video prilozima koji su dostavljani njihovim korisnicima. Dok su prethodnu, 2016. godinu, obilježili parlamentarni izbori pa su na višim mjestima na listi bili plasirani novinari političkih rubrika, 2017. je snažno obilježio slučaj Agrokor", pojasnio je glavni tajnik DZNAP-a Igor Vukić koji je i izradio popis autora čiji su se radovi najviše distribuirali.

Budući da su korisnici usluga press clipping agencija, uz državna tijela i institucije, najčešće tvrtke i financijske institucije, Vukić ističe da je njihovo zanimanje većinom usmjereno na gospodarske vijesti, ponajprije one u kojima se spominje njihova tvrtka ili djelatnost.

"Prema kraju godine mogao se uočiti i rast broja ukupno prodanih tekstova, što je odraz i općeg buđenja gospodarskih aktivnosti", rekao je Vukić.

U obrazloženju nagrade, koje je pročitao povjesničar Tvrtko Jakovina, ističe se da je N1 ponudila visoko kvalitetan informativni televizijski program i uspjela, znatno bolje od ostalih televizijskih kuća u Hrvatskoj, svojim gledateljima neprestano pružati informacije o raznovrsnim događajima kao i žive rasprave o njima.

"N1 je u kratkome vremenu postala središnji izvor informacija građanima Hrvatske kao i onima koji zbivanja u Hrvatskoj i regiji prate iz susjednih ili udaljenih zemalja. U situaciji kada su programi drugih televizija pod velikim pritiskom vlasti i krupnih oglašivača, N1 se iskazala visokim stupnjem neovisnosti. Posebno je dragocjena njezina otvorenost prema predstavnicima različitih društvenih skupina i prema osobama različitih stavova, čime N1 unapređuje demokratske vrijednosti i humane odnose u društvu", stoji u obrazloženju.

Posebno se ističe i brzina reagiranja i raspon vijesti N1, činjenica da svaku važnu informaciju o prikazanom događaju u studiju komentiraju gosti-eksperti, kao i cjelovito i stalno praćenje zbivanja u Saboru, Vladi i uredu Predsjednice.

"Kao ključni izvor pravovremenih i profesionalno odgovornih informacija i komentara o zbivanjima u zemlji, u susjednim zemljama i u svijetu, kao televizijska kuća vrsnih urednica i urednika te novinarki i novinara koja je uspjela ostati neovisna o raznovrsnim pritiscima te otvorena za različita ali stručna mišljenja, N1 je postala uzorom televizijskoga novinarstva. N1 unapređuje vrijednosti demokratskog, humanog i otvorenog društva te zavređuje nagradu koja nosi ime Mike Tripala", stoji u obrazloženju nagrade koju je Ladišiću uručio bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

"Sloboda je bila najvažnija riječ za sve nas koji smo stvarali N1 protekle tri godine, trudili smo se stvoriti otok slobode u hrvatskom medijskom prostoru, mediji koji je pokazao da može izbrisati mnoge predrasude", istaknuo je Ladišić u zahvali Cerntru na dodijeljenoj nagradi.

Pokazali smo, dodao je, kako je moguće da jedan privatni medij preuzme ulogu i javnog servisa "i to upravo u trenutku kad je ta ideja javnosti, javnog servisa, zapravo bila gotovo nestala ili je postala manje važna i vrijedna u hrvatskom medijskom prostoru".

N1 je pokazao i da politika može biti gledanija od filmskih i glazbenih kanala, od zabave, dodao je te posebno naglasio kako su pokazali da "ideja slobode može okupiti novinare različitih svjetonazora koju vjeruju u dvije osnovne stvari – slobodu i profesionalnost.

"Ponosni smo na to da u našoj redakciji postoje ljudi različitih svjetonazora, koji različito misle i vide stvari koje se događaju oko nas. I vjerujemo da to nije naša mana već prednost", rekao je te poručio da će i dalje biti glas javnosti i u svakome trenutku postavljati sva pitanja bez obzira na prijetnje koje su dobivali s "mnogih inozemnih ili anonimnih adresa, ali i javne napade iz političkih krugova".

Mislim da je moja i naša najveća zadaća da se odupiremo tim prijetnjama i borimo se za tu osnovnu misao – misao slobode, zaključio je Ladišić.

Na nagradi je N1 čestitao i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, a u sklopu svečanosti o povijesti nagrade govorio je predsjednik Upravnog odbora Goran Radman, dok je Gvozden Flego govorio o "slobodi novinara i medija i demokraciji" istaknuvši da su sloboda i kvaliteta medija konstitutivni dijelovi društvenih uvjeta za slobodu ljudi.

Aktivnostima na portalu i u istoimenoj udruzi Ivana Kalogjera pridonosi osvješćivanju javnosti o prevenciji, ranom otkrivanju raka i potrebama oboljelih žena, rečeno je prilikom svečanog uručenja nagrade u prepunoj dvorani Stare gradske vijećnice.

Nagrađenu Ivanu Kalogjeru velikim su pljeskom pozdravili prisutni predstavnici institucija i udruga, osobito brojne oboljele žene te članice udruge SVE za NJU koja je Nagradu Vesna Andrijević Matovac (Nagrada VAM) dodijelila sedmi put, u spomen na jednu od osnivačica i prvu predsjednicu Udruge - doc. dr. Vesnu Andrijević Matovac.

Nagrada VAM simbolizira inteligenciju, snagu i upornost oboljelih žena, navodi se u obrazloženju. Ove je godine dodijeljena Ivani Kalogjeri kojoj je u 52. godini dijagnosticiran rak dojke. Nakon dijagnoze Ivana gubi posao, ali i kreće u novu aktivnost - osniva udrugu podrške i pokreće portal "Nismo same" na kojemu je dosad objavljeno više od stotinu potresnih i pobjedničkih priča oboljelih žena. Njezina udruga pokrenula je i projekt "Nisi sama, ideš s nama" s ciljem pokrivanja troškova odlaska na terapiju žena oboljelih od malignih bolesti.

U svom obraćanju Ivana Kalogjera zahvalila je na nagradi i svima koji su joj pomogli tijekom liječenja, istaknuvši da su "bolest i gubitak posla nešto najbolje što joj se moglo dogoditi jer je pronašla u sebi nevjerojatnu hrabrost i unutrašnju snagu za radikalne promjene i pokretanje nečega novoga".

"Portal je postao pokret hrabrih žena koje pokazuju da bolest nije kraj nego početak novoga života", ustvrdila je te dodala da im se javljaju i oboljeli iz susjednih zemalja, a čitaju ga i mnogi zdravi koji kažu da ih objavljene priče hrabre i osnažuju.

"Nadam se da ću svojim primjerom ohrabriti i druge ljude da ne posustanu u najtežim životnim situacijama jer se iz njih može izroditi i nešto fantastično", poručila je ovogodišnja dobitnica.

Nagrada je dodijeljena u Staroj gradskoj vijećnici pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, Gradske skupštine Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića.

Ohrabrujuće riječi nagrađenoj uputili su izaslanik predsjednice Republike Tomislav Madžar, izaslanik predsjednika Sabora Ivan Ćelić, izaslanik predsjednika Vlade Tomislav Dulibić, predsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić i dogradonačelnica Zagreba Olivera Jurković Majić.

"Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja" novinarima se dodjeljuje u tri kategorije - za najbolji tiskani/online, radijski i televizijski prilog. Nagrade su dodijeljene prema ocjenama učenika, roditelja, stručnih suradnika i nastavnika osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova.

U kategoriji za najbolji televizijski prilog Nagradu je dobila Leona Šiljeg za rad "Bez krova nad glavom student položio ispite", RTL TELEVIZIJA, RTL Danas. U kategoriji za najbolji radijski prilog Nagradu je dobila Ivana Sučić za rad "Sva čuda prijateljstva", Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski radio, 1. program, emisija Izvan okvira.

U kategoriji za najbolji tiskani/online prilog Nagradu je dobila Gordana Foder za rad "Nismo svi isti - o "drugačijima" i odbacivanju predrasuda", RTL Hrvatska d.o.o. (IN Promocija d.o.o.), varazdinski.rtl.hr. Tema ovogodišnje Nagrade "Nastavi dobru priču!" povezana je s istoimenim školskim kalendarom kojeg je Pragma tiskala. Novinari su potaknuti za prijavu radova koji su usmjereni na vještine empatije, aktivnog slušanja, etičnog i prosocijalnog ponašanja i suradnje. Pragma Nagradom, koja se dodjeljuje već petu godinu zaredom, želi podržati rad novinara koji promiču vrijednost obrazovanja i koji svojim izvještavanjem doprinose kvalitetnijoj informiranosti građana o obrazovanju. Projekt je do sada proveden na području cijele RH te je doprinio jačanju medijske pismenosti djece i mladih.

Nagrada se provodi uz potporu i pokroviteljstvo Grada Zagreba te partnerstvo Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Series Balkans je europska udruga koja okuplja 12 zemalja južne i jugoistočne Europe, osnovana prije dvije godine u Ateni sa sjedištem u Francuskoj. Cilj organizacije je stvaranje europske i regionalne mreže javnih i privatnih institucija i pojedinaca za razvoj, podršku i promociju suradnje u kreiranju televizijskih i filmskih serija, te njihovu distribuciju širom svijeta. Direktor udruge je Constantin Deliyannis, a predsjednik upravnog vijeća je poznati francuski sociolog Dominique Wolton, direktor francuskog Instituta komunikacijskih znanosti i stručnjak za medije i političku komunikaciju.

Luks će u ulozi potpredsjednice upravnog vijeća sudjelovati u donošenju svih političkih, profesionalnih i financijskih odluka udruge, te će surađivati i zamjenjivati Dominiquea Woltona. "To je veliko priznanje, čast i obaveza, ne samo meni osobno, nego i mnogim časnim novinarima, televizijskim i filmskim autorima i profesionalcima u Hrvatskoj koji se teško probijaju na europsku i svjetsku medijsku scenu. U mom profesionalnom curriculumu ovo imenovanje je kompliment i priznanje, a možda i točka na "i". I sama sam autorica mnogih dokumentarnih serijala, a uz podršku HAVC-a nedavno sam, u suradnji s kolegama iz regije, napisala scenario za igrani filmsko-televizijski projekt nazvan "Revolt”, temeljen na jednoj istinitoj priči iz povijesti Hrvata.", pojasnila je Luks.

"Europska udruga "Series Balkans” namjerava promovirati, razvijati i podržati sve forme televizijskog i filmskog stvaralaštva, od ideja, istraživanja, pisanja scenarija, produkcije i distribucije, te školovanja mladih autora iz 12 balkanskih zemalja kojima će se nastojati omogućiti i olakšati pristup prestižnim koprodukcijama i europskim fondovima, te nastupe na europskim i svjetskim festivalima", kaže Luks, dodajući da se trenutačno radi na 5 projekata vezanih uz nastup na festivalima, organiziranje pokretne Series Balkans Akademije, prisutnost na Forum-Marketima, te na instalaciji Studija za proizvodnju pilot serijala i video platforme na zahtjev.

"To konkretno znači kad mladi autori iz zemalja ove regije žele napraviti filmsku ili televizijsku seriju, a za to imaju samo talent, znanje i želju, ali nemaju ni novac ni podršku u svojim zemljama, mi ćemo im pomoći da to ostvare. Također, kad televizijske kuće ili nezavisni producenti iz jugoistočne Europe snime neki zanimljiv serijal, a ne mogu stići do europske i svjetske distribucije, mi ćemo im pomoći", nastavlja Luks.

Luks je također kazala kako ju posebno raduje što su hrvatsko Ministarstvo kulture i HAVC podržali udrugu "Series Balkans” kroz koju hrvatska filmska i televizijska proizvodnja može postati još vidljivija na međunarodnom planu, a mladi autori prije stići do europske i svjetske publike.

"Ovom publikacijom želi se pridonijeti širem razumijevanju pojma govora mržnje, ponuditi polazna osnova za pripremu preporuka i mehanizama za borbu protiv takvog govora, te u tom smjeru omogućiti daljnje napore i inicijative", navode u Agenciji.

Publikacija sadrži uvodni dio s osvrtom na govor mržnje u javnom diskursu, slučajeve govora mržnje u zemljama sudionicama projekta te preporuke i zaključke, koji, osim aktivnosti koje se odnose na ovlasti neovisnih regulatornih tijela na izricanje sankcija protiv pružatelja medijskih usluga, ukazuju i na druge načine njihovog djelovanja koji pridonose djelotvornom okviru za sprječavanje govora mržnje poput transparentnosti, profesionalnosti, odgovornosti, inkluzivnosti, nastavka suradnje sa svim relevantnim institucionalnim tijelima.

Medijska pismenost identificirana je kao sve važnije područje angažiranja regulatornih tijela i njihovog doprinosa podizanju svijesti i razumijevanja medijskih standarda, uključujući i one koji se odnose na govor mržnje. Dva aneksa sadržana u publikaciji odnose se na pregled pravnog okvira zemalja sudionica te na relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava.

U sklopu inicijative pripremit će se radni materijali za održavanje satova o medijskoj pismenosti za djecu i mlade u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Knjižnice i udruge koje se bave medijskom pismenosti organizirat će radionice za djecu i odrasle, a bit će izrađena i knjižica Djeca i mediji, namijenjena roditeljima i svima koji se brinu o djeci.

Pod nazivom "Djeca upoznaju medije", u vodećim hrvatskim medijskim kućama provodit će se interaktivne radionice za učenike od petog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole. Djeca će od samih medijskih profesionalaca učiti kako nastaju vijesti, kako mediji funkcioniraju te će i sama, uz stručno vodstvo, pripremati vlastite medijske sadržaje.

Partneri projekta su CARNet, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Hrvatski filmski savez, Hrvatska radiotelevizija, Nova TV, RTL, Media servis, Večernji list i Radost, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Novi list.

U program Dana medijske pismenosti mogu se sa svojim projektima i aktivnostima uključiti svi zainteresirani od udruga, knjižnica, medija, pa do fakulteta, škola i vrtića.

Skupština je donijela i nekoliko teških odluka u cilju financijske konsolidacije HND-a, među kojima i onu o prestanku izlaženja glasila Novinar u tiskanom izdanju. Odlučeno je da se Društvo, umjesto toga, još snažnije orijentira na internetski portal hnd.hr koji već sada svakodnevno pruža brojne informacije o novinarskim i medijskim temama, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

Skupština Hrvatskog novinarskog društva (HND) usvojila je izvještaj predsjednika HND-a o radu HND-a kao i izvještaje o radu tijela HND-a u 2017. godini te je donijela i nekoliko drugih nužnih odluka u cilju financijske konsolidacije Društva, kao što su ukidanje pomoći obiteljima umrlih članova i beskamatnih zajmova. HND ipak i dalje ostaje vjeran svojoj socijalnoj dimenziji pa će i dalje pružati bespovratnu financijsku pomoć svojim članovima, sukladno svojim internim pravilima.

Predsjednik HND-a Saša Leković podnio je izvještaj o radu u 2017. godini koji je sadržavao i analizu stanja te najbitnije elemente onoga što je vodstvo Društva učinilo u gotovo tri godine mandata. Usvojeni su i izvještaji o radu Središnjeg odbora, Nadzornog odbora, Novinarskog vijeća časti, Fonda solidarnosti, Odbora za Statut te Upravnog odbora Novinarskog doma.

Skupština HND-a usvojila je i izmjene i dopune Pravilnika o radu Novinarskog vijeća časti (NVČ), za čiju je novu članicu izabrana Ivana Radaljac Krušlin iz ogranka HND-a na Hrvatskom radiju.

"Odluke o ukidanju posmrtnina i pozajmica članovima HND-a teške su i niti malo ugodne, ali su na žalost rezultat financijskih problema HND-a uzrokovanih dugogodišnjim trendom smanjenja prihoda”, objasnio je predsjednik HND-a Saša Leković. "Unazad desetak godina broj članova HND-a je smanjen za trećinu, cijene najma prostora su drastično pale, a članarine i novac od iznajmljivanja prostora u Novinarskom domu su oduvijek bili isključivi prihodi HND-a”, kaže Leković.

”Trend smanjenja broja članova HND-a u posljednje tri godine je zaustavljen, a po prvi puta u povijesti Društva usvojen je Strateški plan kojim se vodstvo HND-a rukovodi pri ostvarivanju ciljeva Društva čiji je bitan dio rad na projektima korisnima za novinare, medije i novinarstvo, gotovo u potpunosti financiranima iz fondova Europske unije”, dodaje predsjednik HND-a.

Na taj način je HND u 2017. godini po prvi puta ostvario više od 4 milijuna kuna prihoda, ali su troškovi održavanja zgrade Novinarskog doma i smanjenje prihoda od najma te financijske pomoći članovima i druge obveze kroz godine financijski opteretile HND.

"Dodatni je problem”, kaže Leković, "što nakon zakonskih izmjena od 1. siječnja 2017. godine 40 % iznosa posmrtnina obiteljima preminulih članova HND-a država uzima na ime poreza”, dodajući: "Današnjim odlukama Skupština HND-a je potvrdila strateške ciljeve HND-a koji Društvo vode k modernoj profesionalnoj organizaciji. Gašenjem Novinara pojačat će se web portal hnd.hr, a HND će i dalje nastojati maksimalno pomoći financijski najugroženijim članovima kroz bespovratne novčane pomoći.”

Sjednica u ožujku nastavak je sjednice Skupštine koja je započela 15. prosinca 2017. godine, ali je prekinuta zbog gubitka kvoruma. Na prvom dijelu sjednice usvojeni su izvještaj o poslovanju HND-a u 2017. godini te financijski plan za 2018. godinu, kao i izmjene i dopune Statuta HND-a. "Sljedeći strateški zadaci HND-a su tematska sjednica Skupštine o dodatnim aktivnostima za financijsku konsolidaciju te donošenje novog Statuta koji će biti primjeren strateškim smjernicama HND-a kao moderne profesionalne udruge”, najavio je predsjednik HND-a Saša Leković.

Za to postoje dokazi jer je govor snimljen, te je još uvijek moguće pogledati i poslušati što je Vučić zaista rekao.

Prigodom odgovaranja na novinarska pitanja u Vrginmostu kada nije govorio istinu optuživši novinara N1 za izmišljanje, predsjednik Srbije nazvao je također novinarska pitanja uvredama i harangama.Vučić tako drsko i s omalovažavanjem neprekidno govori u svojoj zemlji o novinarima koji obavljaju svoj posao i postavljaju mu pitanja, a sada je takvo ponašanje ponovio i u Hrvatskoj.

Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje takav postupak Aleksandra Vučića, te ga podsjeća da je njegova obaveza kao predsjednika države da na pitanja novinara odgovara i da nema pravo novinarska pitanja proglašavati uvredama, harangama niti izmišljotinama i to još pritom tvrdeći neistinu. Političar koji to radi čini pritisak na novinare i medije, što je nedopustivo u svakom civiliziranom društvu.

Hrvatsko novinarsko društvo također osuđuje neslužbeni zahtjev iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović upućen hrvatskim novinarima da Aleksandru Vučiću ne postavljaju pitanje u vezi njegovog govora u Glini. Postojanje takvog zahtjeva njihovoj novinarki potvrđeno je HND-u službeno iz RTL-a.

Zahtjeve koji ograničavaju njihovu profesionalnu slobodu novinari imaju ne samo pravo nego i obavezu ignorirati. Pitanje o Vučićevom ratnom govoru u Glini u funkciji je njegovog suočavanja s njegovom političkom prošlošću. Ograničavanje i omalovažavanje novinara koji ga postavljaju nije u službi istine niti unaprjeđenja odnosa među dvjema državama, stoiopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

Cvijanović je jedan od najmlađih dobitnika nagrade Novinar godine, a zaslužio ju je serijom komentara o nastupima hrvatske nogometne reprezentacije i optimističnom pričom o transplantacijama Ivana Klasnića. Nagradu je Cvijanoviću uručio predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.

HZSN je posthumno dodijelio nagradu za životno djelo Tomislavu Židaku, legendarnom reporteru i komentatoru Sportskih novosti i Jutarnjeg lista koji je preminuo 13. travnja 2017. godine. Židak je bio dvostruki dobitnik nagrade Novinar godine, a HZSN je nedugo nakon njegove smrti pokrenuo inicijativu da jedna od zagrebačkih ulica pokraj stadiona Maksimir dobije njegovo ime. Nagradu je primila Židakova supruga Snježana, a predao ju je glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Josip Čop.

Nagradu za životno djelo dobila je i Ankica Jagodar, koja je cijeli novinarski vijek odradila u Sportskim novostima kao novinarka, reporterka i urednica regionalnih izdanja. U Sportskim novostima bila je jedna od onih novinarki i urednica koja je odgajala generacije mladih, davala im priliku za dokazivanjem i učenjem.

Priznanje HZSN za fotografiju dobio je fotoreporter Pixsella Goran Stanzl koji je manirom vrhunskog profesionalca pratio Svjetsko rukometno prvenstvo u Francuskoj, Hanžekovićev memorijal, utakmice HNL-a i završetak kvalifikacijskog ciklusa nogometne reprezentacije, koju je "začinio" antologijskom fotografijom slavlja Luke Modrića nakon pobjede nad Grčkom. Priznanje za lokalno novinarstvo otišlo je u ruke Darka Pribanića, sportskog novinara iz Ogulina, dopisnika Sportskih novosti te urednika sportske emisije na Radio Ogulinu.

Priznanje za TV reportažu dobio je HTV-ov novinar Edin Mahmuljin za seriju reportaža s biciklističke utrke Tour of Croatia, dok je novinar portala Goal.hr Hrvoje Tironi nagrađen za intervjue s s galerijom aktera koji nikad nisu bili na samome nogometnome vrhu ili njemu tek teže.

Posebno priznanje za suradnju s medijima dobio je svjetski gimnastički prvak Tin Srbić koji se pokazao kao elokventan, odličan sugovornik, uvijek zanimljiv, uvijek drukčiji i svaki put spreman medijima ponuditi neku novu zanimljivu priču. Priznanje za najbolju press službu otišlo je Rukometnom klubu PPD Zagreb na čelu s glasnogovornikom Goranom Roknićem.

Prije svečane dodjele nagrada i priznanja održan je i radni Sabor HZSN-a na kojem je predsjednik Jura Ozmec kazao kako udruga ima 176 članova, od kojih je pedesetak učlanjeno i u Međunarodnu udrugu sportskih novinara (AIPS).

Ozmec je izrazio zadovoljstvo radom sekcija HZSN-a, u rujnu prošle godine je osnovana i riječka sekcija, zadarska sekcija je pokrenula i vlastiti portal, a vrlo aktivne su bile i karlovačka, splitska i međimurska sekcija. Malonogometna reprezentacija HZSN-a odigrala je niz humanitarnih utakmica, a prošle godine su na vrlo jakom europskom turniru u Staroj Pazovi osvojili drugo mjesto.

HZSN je tijekom prošlog razdoblja bio aktivan i uspješan na međunarodnom planu - Ozmec je izabran za rizničara AIPS-a, a ujedno je i vršitelj dužnosti glavnog tajnika krovne svjetske asocijacije sportskih novinara, dok dopredsjednik HZSN-a Nikola Lipovac obnaša dužnost predsjednika Udruge sportskih novinara Jugoistočne Europe (SEESJA).

Takav potez itekako zabrinjava kada dolazi iz grada čija gradonačelnica, SDP-ova Kristina Ikić Baniček, često u svojim javnim nastupima poziva na kulturu javnog govora, istinitost, transparentnost i toleranciju.

Podsjećamo da se tim potezom vodstvo Grada Siska pridružilo čelniku GNK Dinamo koji je pristup stadionu i izvještavanje s konferencija za medija zabranio novinarima portala Index.hr i Udruzi "U ime obitelji" koja je u studenom 2013. HRT-u, pojedinim portalima i tiskanim medijima uskratila akreditaciju i izvještavanje iz prostora u kojima će pratiti i dočekati referendumske rezultate.

Gradonačelnicu upozoravamo kako je tim činom onemogućeno da izvještavanje sa sjednice bude slobodno i pod jednakim uvjetima, što predstavlja diskriminaciju i nedopustiv pritisak na novinare. Riječ je i o kršenju Ustavnog prava na slobodu izvještavanja i pristup informaciji (članak 38. Ustava RH), te Kaznenog zakona (članak 127.), koji kaže da će se kazniti onaj tko "naredi ili provodi cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati ili ograniči slobodu izvještavanja".

Gospođu Ikić Baniček pozivamo da povuče odluku i dopusti kolegama dopisnicima HRT-a da rade svoj posao. Isto tako je pozivamo da na popis e-mail adresa na koje Grad Sisak šalje obavijesti o događajima, ponovno uvrsti e-mail adrese dopisnika u Sisku i ostalih novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije koje su sredinom prosinca uklonjene s tog popisa.

Nevjerojatno je da se 2018. u zemlji članici Europske unije bez ikakva obrazloženja novinarima i određenim medijskim kućama, u ovom slučaju HRT-u, zabranjuje izvještavanje, stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u i Maja Sever, glavna povjerenica Podružnice SNH novinari i medijski radnici HRT-a.

Istodobno i Ogranak HND-a Sisačko-moslavačke županije pridružuje se osudi zabrane izvještavanja dopisniku HRT-a u Sisku. Kako stoji u priopćenju tog ogranka, čiji je član kolega Igor Ahmetović (HRT), smatra nedopustivim kršenje Ustavnog prava na slobodu izvještavanja i pristup informaciji (članak 38. Ustava RH), te Kaznenog zakona (članak 127.), koji kaže da će se kazniti onaj tko "naredi ili provodi cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati ili ograniči slobodu izvještavanja".

A upravo su se ta kršenja dogodila u četvrtak, 22. veljače 2018. kada je kolega Igor Ahmetović, dopisnik HRT-a spriječen u obavljanju svoga posla, jer mu nije bilo dozvoljeno praćenje sjednice Gradskog vijeća Grada Siska. Zaustavljen je već na ulazu u zgradu . Zbog svega navedenoga ovaj ogranak podržava sve već navedeno u Priopćenju kojeg su zajedno potpisali HND i Sindikat novinara Hrvatske, kaže se u priopćenju koje potpisuje Predsjednica HND SMŽ Karmen Valenta.

Drugim riječima, nakon pobjede na nacionalnom izboru u organizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN), Filip je kao član četveročlanog izaslanstva izabran i u kontinentalnoj selekciji trećeg izdanja MOO-ova Programa za mlade novinare.

- Kada vam stigne obavijest da ćete predstavljati svoj kontinent na svjetskoj razini u poslu koji radite i volite, zvuči uistinu laskavo. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli u ovome izboru - poruka je Filipa Ožbolta.

Sve troškove zrakoplovnog putovanja u dolasku i odlasku, hotelskog smještaja i medijske obuke Filipa Ožbolta u Buenos Airesu (30. rujna - 19. listopada 2018.) snosit će Međunarodni olimpijski odbor. Ukoliko dokaže svoj novinarski potencijal (u tiskovnom, radijskom, televizijskom i internetskom novinarstvu) i pred iskusnim mentorima iz nekoliko država, Filipu se otvara nova prestižna mogućnost - ulazak u Top 15 mladih novinara s pet kontinenata i nastavak obuke. Naime, polovica izabranika iz Buenos Airesa u novoj će selekciji zaslužiti i drugi stupanj medijske obuke - na Zimskim olimpijskim igrama mladih u Lausannei početkom 2020. godine, također o trošku MOO-a.

Na skupštini koja je održana u srijedu 21. veljače u Brezničkom Humu, voditelj projekta festivala Fra Ma Fu i glavni urednik portala Virovitica.net Goran Gazdek predstavio je dio ovogodišnjeg festivalskog programa, koji je još u nastajanju. Prema njegovim riječima u planu je izložba fotografija ratnog fotoreportera Nikole Šolića, radionica stripa za djecu, kazališna predstava, putopisno predavanje i niz drugih događanja, za koje se još traže zainteresirani sponzori. Rezimirajući rezultate prošlogodišnjeg festivala, istaknuo je kako je on polučio značajan interes medija, koji se očituje u velikom broju objavljenih vijesti, izvještaja i reportaža, no s financijskog aspekta situacija nije laka.

I ove godine će Zbor zajedno s FIJET raspisati natječaj "Marko Polo - slavni putopisac" za najbolje putopisne reportaže. Svrha je ove nagrada doprinos daljnjoj popularizaciji i afirmaciji i hrvatskog i svjetskog turističkog novinarstva, a prošlogodišnja dodjela nagrada Marko Polo, koja je održana u Novinarskom domu u Zagrebu, odjeknula je i u medijima Rusije, Turske, Maroka, Tunisa, Italije, Francuske i Španjolske.

Skupština je prihvatila i izvješće o radu Zbora turističkih novinara HND-a u 2017. godini, koja je ocijenjena uspješnom jer je realizirano sve što je planirano. Predsjednica Zbora Karin Mimica podsjetila je početak suradnje s Evropskim parlamentom te brojna studijska putovanja, konferencije i turističke manifestacije kojima su nazočili članovi Zbora, ali i kao naši gosti, turistički novinari iz Slovenije, Austrije,BiH, Slovačke i Srbije. Njihovim je uključivanjem Zbor doprinio većem broju objavljenih reportaža o Hrvatskoj u inozemnim medijima. Istaknula je i da je prošle godine Evropska federacija turističkih novinara (FEST) za izniman doprinos turističkom novinarstvu nagradila članove Zbora Mirjanu Žugec–Pavičić, Eduarda Kišića i Željka Žuteliju.

Mimica je podsjetila kako je princip Zbora da svoje godišnje skupštine održava na mjestima koja imaju turistički potencijal, ali nisu dovoljno vrednovana. Tako su ovogodišnji domaćini turističkim novinarima bili općina Breznički Hum i grad Novi Marof, odnosno načelnik Zoran Hegedić i gradonačelnik Siniša Jenkač, zajedno s voditeljicom TZ Novog Marofa Renatom Horvatić, ravnateljicom Pučkog otvorenog učilišta Novi Marof Ivanom Kušek, te Mariom Cmrečakom iz TZ Varaždinske županije, koji su predstavili turističke adute svoga kraja.

Predstavili su se i lokalni poduzetnici - direktor Vinarije Šafran Josip Tržec čija se obitelj od 18. stoljeća bavi vinogradarstvom, te OPG Jakopović koji stoji iza brenda eko kozmetike "Kuća magične trave".

Jedna od najvažnijih novomarofskih manifestacija je "Rabuzinovi dani", koja će se u ožujku ove godine održati po treći put, a cilj joj je podsjetiti na važnost Ivana Rabuzina (1921.-2008.), jednog od najvećih slikara svjetske naive. čija djela krase zidove niza domaćih i svjetskih galerija. Ove će se godine izložiti tapiserije iz Rabuzinove zbirke radova. Novinarima se pružila prilika za obilazak kuće Rabuzin u selu Ključ, djela jednog od najpoznatijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća Vjenceslava Richtera, u kojoj je Rabuzinov atelje i galerija s izloženim radovima. Nažalost, njegova zbirka od oko 2000 grafika koje je prikupio tijekom života zasad još nije dostupna javnosti.

Lokalna atrakcija je i srednjovjekovni Grebengrad, jedan u nizu gradova na obroncima Ivanščice, u čiju se obnovu ulažu značajna sredstva. Tu je i dvorac grofova Erdödy iz 1776. godine, te utvrda Paka u istoimenoj šumi, bogatoj vrganjima i tartufima. Spomenik nulte kategorije je i kasnogotička crkva Blažene Djevice Marije u Remetincu, prvotno izgrađena u 15. stoljeću. Inače, mala općina Breznički Hum, u kojoj je tek nešto više od 1300 stanovnika, uspješno povlači europski novac za svoje projekte i jedna je od malobrojnih u Hrvatskoj u kojoj praktički nema nezaposlenih. Na području općine je i arheološki lokalitet Krščenovec na brdu Humščak koji se još istražuje, a dosad pronađeni artefakti sugeriraju da je područje bilo naseljeno još u brončano doba.

Désir dolazi iz Francuske. Po završetku studija filozofije na Sorbonni istaknuo se kao lider u borbi protiv rasizma. Kao član francuske Socijalističke stranke, u tri je mandata bio zastupnik u Europskom parlamentu. U OESS je prešao s pozicije Državnog tajnika za europske poslove.

-Imenovani ste predstavnikom OESS-a za slobodu medija u srpnju 2017. godine na trogodišnji mandat. Što biste izdvojili kao najvažnije događaje tijekom Vašeg dosadašnjeg mandata?

Moja prva preokupacija je sigurnost novinara. Prije nekoliko dana bio sam u Bratislavi nakon ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka, koji je ubijen s njegovom zaručnicom Martinom [Kušnírovom]. Otputovao sam onamo kako bih se sastao s premijerom i zatražio punu, transparentnu i neovisnu istragu toga ubojstva. To me je podsjetilo na događaj na Malti otprije nekoliko mjeseci – na ubojstvo Daphne Caruana Galizie i činjenicu da, nažalost, vidimo da i u najnaprednijim demokracijama, uključujući i članice Europske unije, novinarima prijete, pa čak i ubijaju. Oboje su dobili prijetnje zbog svog rada, svojih istraživanja o korupciji. Mnogim se novinarima prijeti širom područja OESS-a zbog njihovog rada. Po prirodi stvari novinari su kritičari – oni su tu kako bi potaknuli zabrinutost zbog moćnika i njihove odgovornosti. Trenutno postoji populistički trend u nekim državama da politički vođe prikazuju novinare kao neprijatelje naroda, suprotstavljaju novinare narodu. To znači da suprotstavljaju novinare demokraciji i označavaju ih kao mete mržnje.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.

Fond "Istraživačko novinarstvo za Europu – #IJ4EU” (Investigative Journalism for Europe) namijenjen je poticanju i jačanju suradnje među novinarima i redakcijama u Europskoj uniji na projektima u javnom interesu i od prekograničnog značaja. Fond ima za cilj podržati istrage koje odražavaju kontrolnu ulogu medija i one projekte koji omogućavaju javnosti da one na vlasti drži odgovornim za svoje postupke i dužnosti na funkcijama koje drže. Na taj način nastoji se pridonijeti održivosti demokracije i vladavine prava u EU.

Fondom će upravljati Međunarodni institut za medije (IPI), globalna mreža urednika, medijskih rukovoditelja i vodećih novinara koja se bavi zaštitom slobode medija još od 1950. godine.

Za potpore u maksimalnom iznosu od 50 tisuća eura se mogu prijaviti prekogranični timovi istraživačkih novinara iz najmanje dvije zemlje članice Europske unije, a koji će provesti istraživanje u javnom interesu i od prekograničnog značaja.

Predloženi projekti moraju imati za cilj otkivanje novih informacija. Jednako su poželjni već postojeći istraživački timovi, kao i oni novo oformljeni za potrebe #IJ4EU natječaja. Nedovršene istraživačke priče također ispunjavanju uvjete i mogu dobiti podršku iz ovog fonda kako bi priča bila završena i objavljena u medijima. Posebno se potiču na prijavu timovi novinara ili redakcija koji rade izvan glavnih ili najvećih gradova u zemlji ili u onim zemljama u kojima je istraživačko novinarstvo posebno izloženo riziku.

Program je namijenjen financiranju svih platformi, uključujući tisak, radio, TV, online medije, produkciju dokumentarnog filma i izvještavanje na kombiniranim platformama (multi-platform story-telling).

Financirani mogu biti samo projekti planirani za objavu (i dostupni u formatu koji se može objaviti) u uglednim medijima ili na platformama u najmanje dvije zemlje EU najkasnije do 31. prosinca 2018. godine.

Rok za prijave je 3. svibanj 2018. što je ujedno i Međunarodni dan slobode medija. Prijave moraju biti dostavljene na engleskom jeziku uz detaljan opis projekta, pojedinosti o istraživačkom timu, plan istraživanja i objavljivanja, budžet i procjenu rizika.

Neovisni žiri će odabrati projekte koji će biti financirani, a sklapanje ugovora o korištenju sredstava sa uspješnim kandidatima planirano je do 15. lipnja 2018.

Za prijave i više informacija o uvjetima natječaja i prijavljivanja te o postupku odabira kandidata, posjetite web stranicu fonda.

"Istraživačko novinarstvo, koje ima ključnu ulogu u bilo kojoj funkcionalnoj demokraciji, pod pritiskom je u cijeloj Europskoj uniji”, izjavila je izvršna direktorica Međunarodnog instituta za medije (IPI), Barbara Trionfi. "Pružanje financijske podrške istraživačkim projektima je način jamčenja da informacije o problemima poput korupcije, financijskog kriminala, zloupotreba ljudskih prava i uništavanja okoliša dospiju do javnosti”.

"Budući da se takva istraživanja danas rijetko ograničavaju na jednu državu, od suštinskog je značaja da novinarske ekipe koje pokrivaju ove teme – rade preko granica. Ponosni smo što će #IJ4EU fond pružiti mogućnost za to”, dodala je Trionfi.

U svjetlu zaprepašćujuće vijesti da je Jan Kuciak vjerojatno ubijen jer se bavio istraživačkim novinarstvom i zato što su njegovi zahtjevi za pristup informacijama navodno proslijeđeni objektu njegovog istraživanja, 61 organizacija civilnog društva uputila je pismo Europskom parlamentu u kojem zahtijeva veću sigurnost za one koji koriste pravo na pristup informacijama.

Pismo, poslano svakom od 751 člana Europskog parlamenta uoči današnje rasprave, podsjeća da je pravo na pristup informacijama temeljni alat za borbu protiv korupcije i kršenja ljudskih prava a za zaštitu vladavine zakona.

"Ovo je drugo ubojstvo novinara u Europskoj uniji za posljednjih šest mjeseci i ukazuje na to da je sloboda izražavanja i informiranja ugrožena u europskom prostoru te da je potrebna njihova snažnija zaštita", rekla je Helen Darbishire, izvršna direktorica organizacije Access Info Europe.

Access Info Europe i Organised Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) su identificirali brojne primjere dostavljanja novinarskih zahtjeva trećim stranama. Neki su navedeni i u članku o ubojstvu Jana Kuciaka.

Izražavajući bojazan da se to dogodilo u tom slučaju, Drew Sullivan, glavni urednik OCCRP-a, rekao je: "To bi značilo da je njegov zahtjev za informacijom došao u ruke najopasnije kriminalne grupe na svijetu – dar s njegovim imenom i kućnom adresom. To je sve što profesionalnom ubojici treba."

Inače, slovački ministar unutarnjih poslova Robert Kalinak podnio je ostavku na dužnost na zahtjev oporbe, stranke u koalicijskoj vladi i prosvjednika, nakon ubojstva novinara Jana Kuciaka u veljači.

"Podnosim ostavku na dužnost ministra unutarnjih poslova i potpredsjednika vlade", rekao je Kalinak čija bi odluka mogla omogućiti koalicijskoj vladi Roberta Fica da preživi.

Facebook "je pogriješio" i "ima još posla, moramo ići brže i učiniti" poboljšanja, napisao je na svojem osobnom računu na društvenoj mreži Zuckerberg.

To su bili prvi njegovi komentari u aferi koja je izbila za vikend kada je zviždač koji je sudjelovao u stvaranju tvrtke Cambridge Analytice sa sjedištem u Velikoj Britaniji razotkrio Guardianu njezine taktike. Zuckerberg je priznao da je "odgovoran za ono što se događa" na Facebooku i obećao da će omogućiti korisnicima da bolje nadziru uporabu svojih osobnih podataka.

"Na nama je odgovornost da zaštitimo vaše podatke i ako to ne možemo učiniti, ne zaslužujemo da vas služimo", napisao je. Rekao je da će osobno razmotriti aplikacije na Facebooku kako bi se uvjerio da one ne zlorabe osobne podatke.

Facebook se ranije u srijedu proglasio žrtvom u slučaju afere koja je pokazala manipulacije kojima se služila Cambridge Analytica, tvrtka koju je američki predsjednik Donald Trump unajmio za svoju kampanju 2016. godine.

Cambridge Analyticu optužuje se da je bez pristanka prikupila informacije o približno 50 milijuna korisnika Facebooka što je iskoristila u kampanji 2016. te je otkaz dobio njezin izvršni direktor Alexander Nix pošto je objavljeno njegovo hvalisanje da se koristio prljavim trikovima kako bi pomogao političarima. U snimci se čini da Nix sugerira da njegova sad već bivša tvrtka može na internetu raspačavati lažne izvještaje, unajmljivati tajne kooperante i osnivati lažne institucije i internetske stranice kako bi prikupljala podatke. Rekao je i kako "mogu poslati neke djevojke u kuću kandidata", dodavši kako su Ukrajinke "veoma lijepe".

Međustranački odbor britanskih zastupnika u utorak je zatražio od Zuckerberga da objasni "katastrofalni neuspjeh" njegove tvrtke u zaštiti osobnih podataka. Facebook je već predmet američkih istraga zbog navodnog ruskog miješanja u predsjedničke izbore 2016..

U listopadu je objavio da je čak 126 milijuna korisnika moglo vidjeti reklame koju su platili Rusi kojima je cilj bio utjecati na američku politiku.

Kako ističu u Upravnom odboru urednička neovisnost i samostalno donošenje profesionalnih odluka dio su prava na slobodu izražavanja i slobode medija, koje ni pod kakvim uvjetima ne bi smjele biti dovedene u pitanje odlukama menadžmenta BHRT-a ili njihovim direktnim uplitanjem u sadržaj vijesti javnog RTV servisa.

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je direktnim nalogom direktorice BH radija 1 Pejke Medić spriječeno objavljivanje priopćenja Sindikalne organizacije BHRT–a u četvrtak 22.marta, uz obrazloženje da je to "manjinski sindikat" sa kojim menadžment ne pregovara. Slijedom ove ili neke druge instrukcije (nepoznate javnosti), priopćenje nije objavljeno ni u Dnevniku u 19 sati na BHT1, iako sadržaj priopćenja ničim nije bio sporan, nije odstupao od etičkog kodeksa i sadržaja niza drugih, ranije objavljenih priopćenja Sindikalne organizacije BHRT-a, kao i javnih reagiranja Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.

Upravni odbor BH novinara podsjeća članove Poslovodnog odobra BHRT-a Belmina Karamehmedovića, Pejku Medić i Nikolu Markovića kako ne postoji nikakav zakonski osnov niti odredbe Uređivačkih načela PBS, kao ni bilo koji drugi principi novinarske etike i međunarodni standardi slobode medija koji dopuštaju ili mogu opravdati cenzuru, pritisak na novinare i urednike. Posebno je nedopustivo novinarske vrijednosti i slobodu objavljivanja vijesti i drugih informativnih sadržaja dovoditi u vezu sa "pregovorima" između menadžmenta BHRT-a i sindikata, bio on većinski ili manjinski.

Upravni odbor BH novinara podsjeća menadžment BHRT-a kako još uvijek nije umanjena profesionalna šteta i rušenje ugleda BHT1, prouzrokovanih zabranom, pa naknadnim dosnimavanjem i objavljivanjem intervjua sa Sebijom Izetbegović, direktoricom Kliničkog centra Sarajevo, a već sada svjedočimo novom profesionalnom skandalu i neprimjernom postupanju članova menadžmenta. U tom kontekstu, Upravni odbor BH novinara još jednom zahtjeva od menadžmenta BHRT-a potpuno poštivanje slobode izražavanja, prava novinara i svih drugih medijskih djelatnika, te zaustavljanje cenzure, represije i kršenja ljudskog dostojanstva novinara i novinarki u državnom javnom servisu, stoji u priopćenju Upravnog odbora BH novinara.

OTVORENE PRIJAVE ZA NOVINARSKU NAGRADU "SAP ICT JOURNALIST PRIZE BOŽO TEŽAK"

Zbor informatičkih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) u suradnji s glavnim partnerom tvrtkom SAP otvorio je prijave za novinarsku nagradu "SAP ICT Journalist Prize Božo Težak".

Uz članove HND-a, na natječaj se mogu prijaviti novinari i urednici koji nisu članovi HND-a. Prihvaćaju se radovi objavljeni u svim medijima: tisku, radiju, televiziji i internetu.

Novinari mogu sami prijaviti radove, a može ih prijaviti kolega ili redakcija. Svaki novinar može prijaviti maksimalno tri rada. Radovi se šalju u digitalnom obliku (pdf, audio, video) na ovoj poveznici.

Radovi se prijavljuju u dvije kategorije:

- nagrada za najbolji novinarski uradak

- nagrada za najbolji urednički uradak

Nagrada za ICT novinara godine dodjeljuje se glasanjem članova Hrvatskog novinarskog društva.

Rok za predaju radova je 1. svibanj 2018.

NATJEČAJ ZA GODIŠNJE NAGRADE VELEBITSKA DEGENIJA

Izvršni odbor Zbora novinara HND-a za okoliš u suradnji s HEP Opskrbom raspisao je Natječaj za godišnje nagrade za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša Velebitska degenija.

Nagrade (ukupno četiri) dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje autorske radove i fotografiju o zaštiti okoliša objavljene u tisku, internetu, na radiju i televiziji. Svaka nagrada sastoji se od novčanog dijela (10.000 kn), plakete i diplome, a dodjeljuje se povodom Dana planeta Zemlje, 22. travnja.

Nagrade se dodjeljuju za radove objavljene u razdoblju od 1. ožujka 2017. godine do 28. veljače 2018. godine.

Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju:
- redakcije
- ogranci i zborovi HND
- pojedinci
- ustanove koje se bave zaštitom okoliša
Prijedloge treba dostaviti na adresu:
Hrvatsko novinarsko društvo
Zagreb, Perkovčeva 2
za Natječaj o zaštiti okoliša Prijedloge treba dostaviti do 3. travnja 2018 . godine

Predlagači su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija te fotografija s naznakom gdje i kada su objavljeni, s najviše 3 priloga po autoru.

Silva Celebrini, predsjednica
Zbora novinara HND-a za okoliš

NOVINAR/VODITELJ/ICA U PROGRAMU - RADIO NARONA D.O.O.

Rok za prijavu: 31.03.2018.