Saboru predlaže i da imenuje povjerenstvo za izradu novog zakona o HRT-u koje bi ponudilo nacrt novog zakona usklađen s visokim civilizacijskim standardima koji jamči slobodu i nezavisnost javnih medija.
Novim zakonom trebalo bi u potpunosti ukloniti politiku od utjecaja na izbore čelnih ljudi HRT-a. Vijeće HRT-a kao predstavnik civilnog društva trebalo bi u potpunosti preuzeti sva imenovanja na HRT-u i jamčiti neovisnost HRT-a od dnevne politike, ističe IO HHO-a koji u prvoj ovogodišnjoj Izjavi - otvorenom pismu Saboru izražava nadu da će novi saziv pokazati da se zalaže za istinske i hitne promjene i reforme, te da će imati sluha za demokratske procese i vratiti Hrvatskoj nadu da se promjenama i reformama može graditi bolje i demokratičnije društvo.
HHO ističe kako je odnos prema medijskim slobodama, posebno prema javnim medijima, glavni je pokazatelj poštivanja ljudskih prava i demokratskih sloboda. U mnogim europskim državama, primjerice u Mađarskoj i Poljskoj, vladajuće garniture naprasno su preuzele kontrolu nad televizijom i njenim programskim sadržajem, navodi HHO i ocjenjuje da se "isto dogodilo u Hrvatskoj već 2012. kad je vladajuća lijeva većina Zakonom o HRT-u iz 2012. uklonila civilno društvo iz upravljanja HRT-om i ovim zakonom, u Hrvatskoj popularno nazvanim 'Lex Lukašenko', podržavila HRT".
"Tadašnja je parlamentarna većina promijenila postojeći zakon, pa je parlament direktno birao ravnatelja nacionalne televizije i radija. Nažalost, lijeva koalicijska vlada učinila je to uz podršku tzv. udruga civilnog društva, uključujući i Hrvatsko novinarsko društvo. U tome joj je pomogla agresivna i netolerantna skupina 'lijevih' novinara s HRT-a koji su hodočastili u Ured predsjednika Republike, ali i Vlade (potpredsjednici Milanki Opačić) i ministrici kulture (Andrei Zlatar Violić).
Time je realiziran projekt bivšeg predsjednika RH Ive Josipovića o stavljanju HRT-a u funkciju njegova političkog koncepta, ali također i lijeve koalicije o stvaranju 'crvene Hrvatske'", stoji u Izjavi HHO-a koji je podsjeća da su na to pravodobno upozorili. HHO kaže kako, nažalost, mora konstatirati da europske institucije u slučaju Hrvatske nisu reagirale na "ovu anomaliju u postkomunističkoj Hrvatskoj onako kako danas reagiraju u slučaju Poljske".
Slične tvrdnje predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak iznio je na konferenciji za novinare povodom izvanrednog otkaza novinarki Karolini Vidović Krišto te u televizijskoj emisiji „Bujica“, zbog čega ga je Goran Radman krajem prošle godine tužio za klevetu.
Radman u tužbi navodi da je iz Čičkovih riječi izrečenih vidljiva namjera iznošenja neistinitih navoda s ciljem javnog klevetanja, vrijeđanja i difamiranja. Po navodima iz tužbe, Čičak je na konferenciji za novinare uz ostalo rekao da je „…dovođenje Radmana na čelo HRT-a projekt predsjednika Josipovića, čime je HRT stavljen u funkciju njegova političkog koncepta ‘crvene Hrvatske’…“.
Inače, na posljednjoj sjednici, 30. prosinca 2015., Nadzorni odbor HRT-a uvjetno je prihvatio djelomično izmijenjeni i dopunjeni prijedlog Godišnjeg programa rada i Financijskog plana HRT-a za 2016. godinu. U priopćenju NO HRT-a navodi da "Glavni ravnatelj i Ravnateljstvo HRT-a do 15. ožujka 2016. godine moraju predložiti njihove izmijene i dopune, potpuno usklađene sa smjernicama Nadzornog odbora od 16. prosinca 2015. godine. Moguće prekoračenje okvira Programa restrukturiranja, usvojenog zaključkom Vlade RH od 1. kolovoza 2013. godine, glavna je zamjerka Nadzornog odbora na predložene dokumente za 2016. godinu, koji u pogledu novih kreditnih zaduženja HRT-a, premašuju ukupne veličine utvrđene Programom restrukturiranja HRT-a, te je odlučeno da će se od Vlade zatražiti dodatno tumačenje njenog zaključka."
Pripremila: Ema Tarabochia
Izvor: HINA, Hrt.hr