Aktualno > Regija i svijet

Godišnjica ruske invazije na Ukrajinu - Putinov brutalni obračun s novinarima i novinarstvom

24.02.2023.

Danas, godinu dana nakon što je Ruska Federacija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, partnerske organizacije Platforme za sigurnost novinara prisjećaju se kolegica i kolega koji su izgubili živote dok su izvještavali o ratu, onih koji su pretrpjeli ozljede, otmice, mučenja i patnje i izražava punu podršku svim novinarima koji istinito izvještavaju o ratu. Tužnom sjećanju pridružuje se i Sindikat novinara Hrvatske kao član Europske federacije novinara, priopćili su iz Sindikata novinara Hrvatske. 

 

Prema upozorenjima objavljenim na Platformi, do danas je dvanaest novinara i medijskih djelatnika ubijeno dok su izvještavali o ratnim događanjima ili vezano uz svoju profesiju, a 23 su ozlijeđena.

Partnerske organizacije osuđuju prijetnje životima i sigurnosti novinara i medijskih djelatnika koje proizlaze iz ruske agresije na Ukrajinu i pozivaju na pojačanu zaštitu svih koji prate rat. U situacijama sukoba, slobodno i nesmetano obavljanje novinarske djelatnosti posebno je važno za zaštitu prava javnosti na informiranost.

Partnerske organizacije nastavit će dokumentirati napade na medijske djelatnike i pokušaje ograničavanja izvještavanja o ratu, kao i razotkrivanje potencijalnih ratnih zločina kako bi se omogućilo preuzimanje odgovornosti i privođenje odgovornih pravdi.

 Iako Ruska Federacija više nije dio Vijeća Europe, partnerske organizacije obvezuju se nastaviti pratiti stanje slobode tiska i napada na novinare u toj zemlji. Pritisci na novinare i medijske djelatnike u Rusiji, uključujući donošenje niza novih zakona, koji su kriminalizirali točno izvještavanje o stvarnosti rata, ometaju dokumentiranje ratnih zločina i kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Partnerske organizacije podsjećaju vlasti Ruske Federacije na njihove obveze u pogledu zaštite novinara u situacijama sukoba i napetosti, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima. Ove su obveze navedene u Ženevskoj konvenciji o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata iz 1949., a posebno su navedene u Rezoluciji 2222 Vijeća sigurnosti UN-a:

– Novinari i medijski djelatnici koji djeluju u područjima oružanih sukoba moraju biti tretirani i zaštićeni kao civili i dopušteno im je da obavljaju svoj posao bez nepotrebnog uplitanja. Napadi koji su namjerno usmjereni na novinare, kao civile, predstavljaju ratne zločine. Sve države trebale bi učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi okončale nekažnjavanje takvih kaznenih djela. Države uključene u oružani sukob trebale bi uputiti svoje vojne i policijske snage da pruže potrebnu i razumnu pomoć novinarima kada oni to zatraže. Oni bi trebali podijeliti relevantne upute svojim vojnim i civilnim vlastima kako bi ih upoznali sa svim ovim obvezama.

– Države bi trebale olakšati pristup novinarima dotičnom teritoriju osiguravanjem potrebne dokumentacije i dozvola. Trebali bi se suzdržati od poduzimanja bilo kakvih restriktivnih mjera protiv novinara, kao što su uskraćivanje, povlačenje akreditacije ili protjerivanje zbog obavljanja njihovih dužnosti ili sadržaja njihovih izvješća. Države bi trebale primjenjivati ​​ove odredbe na nediskriminirajući i neproizvoljan način u svom poslovanju s novinarima, bilo stranim bilo lokalnim.

Partnerske organizacije također pozivaju medijske organizacije da poduzmu sve moguće preventivne i zaštitne mjere za fizičku sigurnost novinara i medijskih djelatnika; te im pruže odgovarajuću obuku i pripremu prije poduzimanja opasnih misija u situacijama sukoba i rata.

Potpisnici:

Justice for Journalists Foundation
Index on Censorship
International Press Institute (IPI)
European Federation of Journalists (EFJ)
Association of European Journalists (AEJ)
International Federation of Journalists (IFJ)
Free Press Unlimited (FPU)
PEN International
ARTICLE 19
European Broadcasting Union
Rory Peck Trust (RPT)
Reporters Without Borders (RSF)
European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF)
Committee to Protect Journalists (CPJ)

 

24. veljače 2022. Ruska Federacija pokrenula je invaziju na Ukrajinu. Platforma za sigurnost novinara bilježi najmanje dvanaest novinara i medijskih djelatnika koji su ubijeni dok su izvještavali o ratu, a 23 su ozlijeđena.

Ukrajinski fotoreporter Ihor Hudenko preminuo je 26. veljače tijekom snimanja u Harkivu. Dana 1. ožujka ruski su projektili pogodili radio i TV toranj u Kijevu, ubivši snimatelja Jevhenija Sakuna. Dana 13. ožujka američki izvjestitelj Brent Renaud ubijen je kada je na njegovo vozilo otvorena vatra u Irpinu. 14. ožujka francusko irski snimatelj Pierre Zakrzewski i ukrajinska novinarka Oleksandra Kuvšnova ubijeni su dok su izvještavali s Horenke. 23. ožujka ruska novinarka Oksana Baulina ubijena je projektilom dok je izvještavala o granatiranju stambenih četvrti u Kijevu.

Istraga Reportera bez granica (RSF) sugerira da su ukrajinskog fotoreportera Maksa Levina, čije je tijelo pronađeno 1. travnja, vjerojatno pogubili ruski vojnici u blizini Kijeva 13. ožujka. Litavski dokumentarist Mantas Kvedaravičius ubijen je 30. ožujka nakon što su ga oteli ruski vojnici u Mariupolju. Jevgenij Bal, pisac i član Nacionalnog saveza novinara Ukrajine, preminuo je 2. travnja nakon što ga je zatočila i mučila ruska vojska. Dana 13. travnja Roman Neziborets i Zoreslav Zamojskij pronađeni su ubijeni u Jahidneu i Buči pod okolnostima koje tek treba utvrditi. Francuski izvjestitelj Frédéric Leclerc-Imhoff ubijen je 30. svibnja nakon što je na vozilo za evakuaciju otvorena vatra blizu Severodonjecka.

Počivali u miru i da se nikada ne zaboravi kako su ubijeni samo zato što su radili svoj posao.

U Ruskoj Federaciji, invazija je išla ruku pod ruku s oštrim slamanjem slobodnog i neovisnog novinarstva bez presedana. Dana 4. ožujka 2022. vlasti su ubrzale zakone koji kriminaliziraju korištenje izvora informacija koji nisu službena propagandna glasila. Nova kaznena djela zabranjuju “javno i namjerno širenje svjesno lažnih podataka o ruskoj vojsci i obnašanju ovlasti ruskih javnih tijela u inozemstvu”, “diskreditaciju ruske vojske ili izvršavanje ovlasti ruskih javnih tijela u obrani interesa” Rusije i njezinih građana te u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti”, “poziva na sankcije protiv Rusije, njezinih građana ili pravnih osoba”. Za sve navedeno predviđene su dugogodišnje zatvorske kazne.

Deseci medija su zatvoreni ili obustavljeni, a mnogi novinari koji su kritizirali ili pisali činjenice o ratu bili su maltretirani, zatvarani i oštro osuđivani. Mnogi su upisani u registar “stranih agenata”, koji nosi teške administrativne obveze, a stranim novinarima oduzete su akreditacije. Državni medijski regulator Roskomnadzor preuzeo je nesputanu kontrolu sadržaja na internetskim platformama i tražilicama, Twitter, Facebook i Instagram su blokirani, a Meta Platform Inc. je dodana na popis terorističkih i ekstremističkih organizacija.

Izvor i foto: snh.hr. 

 

Danas, godinu dana nakon što je Ruska Federacija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, partnerske organizacije Platforme za sigurnost novinara prisjećaju se kolegica i kolega koji su izgubili živote dok su izvještavali o ratu, onih koji su pretrpjeli ozljede, otmice, mučenja i patnje i izražava punu podršku svim novinarima koji istinito izvještavaju o ratu. Tužnom sjećanju pridružuje se i Sindikat novinara Hrvatske kao član Europske federacije novinara, priopćili su iz Sindikata novinara Hrvatske. 

 

Prema upozorenjima objavljenim na Platformi, do danas je dvanaest novinara i medijskih djelatnika ubijeno dok su izvještavali o ratnim događanjima ili vezano uz svoju profesiju, a 23 su ozlijeđena.

Partnerske organizacije osuđuju prijetnje životima i sigurnosti novinara i medijskih djelatnika koje proizlaze iz ruske agresije na Ukrajinu i pozivaju na pojačanu zaštitu svih koji prate rat. U situacijama sukoba, slobodno i nesmetano obavljanje novinarske djelatnosti posebno je važno za zaštitu prava javnosti na informiranost.

Partnerske organizacije nastavit će dokumentirati napade na medijske djelatnike i pokušaje ograničavanja izvještavanja o ratu, kao i razotkrivanje potencijalnih ratnih zločina kako bi se omogućilo preuzimanje odgovornosti i privođenje odgovornih pravdi.

 Iako Ruska Federacija više nije dio Vijeća Europe, partnerske organizacije obvezuju se nastaviti pratiti stanje slobode tiska i napada na novinare u toj zemlji. Pritisci na novinare i medijske djelatnike u Rusiji, uključujući donošenje niza novih zakona, koji su kriminalizirali točno izvještavanje o stvarnosti rata, ometaju dokumentiranje ratnih zločina i kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Partnerske organizacije podsjećaju vlasti Ruske Federacije na njihove obveze u pogledu zaštite novinara u situacijama sukoba i napetosti, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima. Ove su obveze navedene u Ženevskoj konvenciji o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata iz 1949., a posebno su navedene u Rezoluciji 2222 Vijeća sigurnosti UN-a:

– Novinari i medijski djelatnici koji djeluju u područjima oružanih sukoba moraju biti tretirani i zaštićeni kao civili i dopušteno im je da obavljaju svoj posao bez nepotrebnog uplitanja. Napadi koji su namjerno usmjereni na novinare, kao civile, predstavljaju ratne zločine. Sve države trebale bi učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi okončale nekažnjavanje takvih kaznenih djela. Države uključene u oružani sukob trebale bi uputiti svoje vojne i policijske snage da pruže potrebnu i razumnu pomoć novinarima kada oni to zatraže. Oni bi trebali podijeliti relevantne upute svojim vojnim i civilnim vlastima kako bi ih upoznali sa svim ovim obvezama.

– Države bi trebale olakšati pristup novinarima dotičnom teritoriju osiguravanjem potrebne dokumentacije i dozvola. Trebali bi se suzdržati od poduzimanja bilo kakvih restriktivnih mjera protiv novinara, kao što su uskraćivanje, povlačenje akreditacije ili protjerivanje zbog obavljanja njihovih dužnosti ili sadržaja njihovih izvješća. Države bi trebale primjenjivati ​​ove odredbe na nediskriminirajući i neproizvoljan način u svom poslovanju s novinarima, bilo stranim bilo lokalnim.

Partnerske organizacije također pozivaju medijske organizacije da poduzmu sve moguće preventivne i zaštitne mjere za fizičku sigurnost novinara i medijskih djelatnika; te im pruže odgovarajuću obuku i pripremu prije poduzimanja opasnih misija u situacijama sukoba i rata.

Potpisnici:

Justice for Journalists Foundation
Index on Censorship
International Press Institute (IPI)
European Federation of Journalists (EFJ)
Association of European Journalists (AEJ)
International Federation of Journalists (IFJ)
Free Press Unlimited (FPU)
PEN International
ARTICLE 19
European Broadcasting Union
Rory Peck Trust (RPT)
Reporters Without Borders (RSF)
European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF)
Committee to Protect Journalists (CPJ)

 

24. veljače 2022. Ruska Federacija pokrenula je invaziju na Ukrajinu. Platforma za sigurnost novinara bilježi najmanje dvanaest novinara i medijskih djelatnika koji su ubijeni dok su izvještavali o ratu, a 23 su ozlijeđena.

Ukrajinski fotoreporter Ihor Hudenko preminuo je 26. veljače tijekom snimanja u Harkivu. Dana 1. ožujka ruski su projektili pogodili radio i TV toranj u Kijevu, ubivši snimatelja Jevhenija Sakuna. Dana 13. ožujka američki izvjestitelj Brent Renaud ubijen je kada je na njegovo vozilo otvorena vatra u Irpinu. 14. ožujka francusko irski snimatelj Pierre Zakrzewski i ukrajinska novinarka Oleksandra Kuvšnova ubijeni su dok su izvještavali s Horenke. 23. ožujka ruska novinarka Oksana Baulina ubijena je projektilom dok je izvještavala o granatiranju stambenih četvrti u Kijevu.

Istraga Reportera bez granica (RSF) sugerira da su ukrajinskog fotoreportera Maksa Levina, čije je tijelo pronađeno 1. travnja, vjerojatno pogubili ruski vojnici u blizini Kijeva 13. ožujka. Litavski dokumentarist Mantas Kvedaravičius ubijen je 30. ožujka nakon što su ga oteli ruski vojnici u Mariupolju. Jevgenij Bal, pisac i član Nacionalnog saveza novinara Ukrajine, preminuo je 2. travnja nakon što ga je zatočila i mučila ruska vojska. Dana 13. travnja Roman Neziborets i Zoreslav Zamojskij pronađeni su ubijeni u Jahidneu i Buči pod okolnostima koje tek treba utvrditi. Francuski izvjestitelj Frédéric Leclerc-Imhoff ubijen je 30. svibnja nakon što je na vozilo za evakuaciju otvorena vatra blizu Severodonjecka.

Počivali u miru i da se nikada ne zaboravi kako su ubijeni samo zato što su radili svoj posao.

U Ruskoj Federaciji, invazija je išla ruku pod ruku s oštrim slamanjem slobodnog i neovisnog novinarstva bez presedana. Dana 4. ožujka 2022. vlasti su ubrzale zakone koji kriminaliziraju korištenje izvora informacija koji nisu službena propagandna glasila. Nova kaznena djela zabranjuju “javno i namjerno širenje svjesno lažnih podataka o ruskoj vojsci i obnašanju ovlasti ruskih javnih tijela u inozemstvu”, “diskreditaciju ruske vojske ili izvršavanje ovlasti ruskih javnih tijela u obrani interesa” Rusije i njezinih građana te u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti”, “poziva na sankcije protiv Rusije, njezinih građana ili pravnih osoba”. Za sve navedeno predviđene su dugogodišnje zatvorske kazne.

Deseci medija su zatvoreni ili obustavljeni, a mnogi novinari koji su kritizirali ili pisali činjenice o ratu bili su maltretirani, zatvarani i oštro osuđivani. Mnogi su upisani u registar “stranih agenata”, koji nosi teške administrativne obveze, a stranim novinarima oduzete su akreditacije. Državni medijski regulator Roskomnadzor preuzeo je nesputanu kontrolu sadržaja na internetskim platformama i tražilicama, Twitter, Facebook i Instagram su blokirani, a Meta Platform Inc. je dodana na popis terorističkih i ekstremističkih organizacija.

Izvor i foto: snh.hr.