Tiskano izdanje Zareza definitivno se gasi i rad nastavlja u elektroničkom izdanju, izvijestilo je uredništvo dvotjednika dan nakon objave rezultata posljednjeg natječaja Ministarstva kulture na kojem Zarez nije dobio ni lipe.
„Dosad je svim ministrima kulture RH bilo stalo sačuvati barem privid demokracije kao njegovanja različitosti javnog mišljenja. Svi su dosadašnji ministri kulture, sve do Zlatka Hasanbegovića, iz poštovanja prema slobodi javne riječi, financirali sva tri časopisa za kulturu: Vijenac, Hrvatsko slovo i Zarez. Tome nasuprot, Hasanbegović u maniri mađarskog bana Khuen Hedervaryja uvodi cenzuru u časopise“, pojašnjava zamjenica glavne urednice Nataša Govedić dodajući kako Zarez i Vijenac nemaju niti približno iste preduvjete za rad.
“Vijenac može koristiti infrastrukturu Matice hrvatske. Zarezu se sada ukida tiskano izdanje kao jedina platforma za autore koji ne mogu objavljivati tekstove jer se u drugim medijima najčešće smatraju suviše kompleksnima. Ostajemo bez platforme koja je nudila više od klasičnih kratkih formi”, kaže Govedić.
10 godina unazad Vijenac i Zarez dobivaju više-manje ista sredstva, a tako je bilo čak za mandata Ive Sanadera, podsjećaju iz Zareza. Veći rez zabilježen je u vrijeme Jadranke Kosor, a iznos je ostao takav i u mandatu Zorana Milanovića, naglašavaju.
"Zarezu je još otprije prijetilo gašenje zbog toga što DORH vodi sudski spor u kojem traži povrat sredstava dobivenih na natječaju Ministarstva kulture u iznosu od 1,2 milijuna kuna", pojašnjava glavna urednica Zareza Marija Ćaćić. “Riječ je o iznosu koji je namjenski utrošen i o čijoj je dodjeli odluku odnijelo stručno tijelo”, tvrdi Ćaćić.
U Zarezu smatraju da razlog odbijanja potpore nije valjan, a ističu i da ih ministarstvo o tome nije obavijestilo na adekvatan način. „Nakon objave rezultata, saznali smo iz druge ruke da nismo adekvatno dopunili izvještaje te da ministarstvo namjerava tražiti povrat sredstava. Ako izvještaj za prošlu godinu nije prihvaćen nakon što smo dostavili dopune, zašto o tome nismo obaviješteni službeno, a ne iz kuloara?“, pita Ćaćić dodajući da će uložiti žalbu ministarstvu i tražiti pojašnjenja.
„Unatoč velikim poteškoćama, lani smo izdali 18 svezaka, koji u prosjeku imaju 50 stranica, na kojima je objavljeno 720 autorskih tekstova. Ne očekujemo da ćemo od ministarstva dobiti odgovor koji bi mogao spriječiti gašenje Zareza, ali se nadamo da ćemo moći dostojanstveno i bez objeda, završiti svoj rad na tiskanom izdanju i prijeći na ono internetsko“, kaže Ćaćić.
Konferenciju za medije možete poslušati ovdje.
Piše: Ema Tarabochia