Na skali od 1 do 100, na kojoj jedan predstavlja najveću, a 100 najmanju razinu slobode medija, Hrvatska je ukupno ocijenjena s 41 bodom, što je za jedan bod bolji rezultat nego u 2015 godini. Najbolju ocjenu, 9 od 30, Hrvatska je dobila za pravno okruženje, za političko okruženje dobila je 17 od 40, dok je za ekonomsko dobila 15 od 30 bodova. 

U kategoriji djelomično slobodnih medija, uz Hrvatsku, nalaze se Bosna i Hercegovina, Srbija, Poljska, Ukrajina, Grčka, Indija, Italija i Izrael.  

Najbolji rezultat imaju Norveška, švedska i Nizozemska, dok su najlošije ocijenjeni Azerbajdžan, Krim, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Sjeverna Koreja, Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan. U kategoriji zemalja u kojima mediji nisu slobodni nalaze se još i Rusija, Kina, Meksiko, Egipat te Saudijska Arabija.

Najveći pad slobode medija bilježi se u Turskoj, Poljskoj, Burundiju, Boliviji, Srbiji i Mađarskoj. Prema Freedom Houseu, oko 45 posto svjetske populacije živi u državama u kojima ne postoji sloboda medija, ističe Freedom House, dok samo 13 posto populacije živi u zemljama u kojima je sigurnost novinara zagarantirana, državna intervencija u medije minimalna, a medijske kuće nisu pod pravosudnim ili ekonomskim pritiskom. 

Istraživanje Freedom Housea o slobodi medija provodi se svake godine od 1980., a na njemu radi više od 90 analitičara koji podatke crpe iz rada na terenu, poslovnih kontakata, izvještaja iz lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, izvještaja vlada i multilateralnih tijela, te domaćih i međunarodnih medijskih kuća. Razina slobode medija u svakoj državi i na svakom teritoriju evaluira se kroz 23 metodološka pitanja.

Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje.

Izvor: Freedom House, Hina