ILKO ĆIMIĆ

Ilko Ćimić s portala Index.hr već godinama ulazi u red ponajboljih istraživačkih novinara u Hrvatskoj. Poznat je po svojoj upornosti: svaku temu drži sve dok je ne "istjera" do kraja. Nerijetko pritom dođe i do smjene ministara, ostavki dužnosnika, stegovnih postupaka i udaljavanja iz službe onih koji su prekršili pravila i zakone. U tom smislu Ćimić svojim radom već godinama mijenja Hrvatsku nabolje. Beskompromisno ukazuje na nezakonitosti i nemoral dužnosnika uhvaćenih s prstima u pekmezu. Opširno izvještava o kriminalu, korupciji, pogodovanju, nepotizmu i zataškavanjima. I ne odustaje dok ne otkrije sve detalje slučaja.

Ćimić je tijekom 2021. godine objavio serijal članaka o načelniku policijske postaje u Grudi kod Dubrovnika, koji je seksualno uznemiravao žene. Potom i niz tekstova o visini plaće predsjednika i regionalnih šefova HGK koje su do tada bile tajna. Kao i o detaljima Burilovićevog spornog doktorata u kojemu se prvi čovjek HGK zalaže za ukidanje - parafiskalnih nameta.

Redovito je objavljivao istraživačke tekstove u Indexovu serijalu "Uhljebarij". Mjesecima je istraživao imovinu i financije vodećih ljudi državnih tvrtki: ukupno njih 47. Na temelju tih članaka pokrenuta je jedna istraga DORH-a te deseci postupaka pred Povjerenstvom za istraživanje sukoba interesa. Bavio se i bankarskim poslovanjem. U nizu članaka o Hanfi, HNB-u, RBA banci i leasing-kućama ukazivao je na nezakonitosti i prevare. Objavio je sve detalje afere Leasing, koja je pokazala kako je tisućama Hrvata ukradeno 700 milijuna kuna.

Ilko Ćimić već se godinama ozbiljno, profesionalno i sustavno bavi istraživačkim novinarstvom. Njegove priče protresaju i potresaju i Hrvatsku i njezine institucije. Zbog svojeg rada često je na udaru. Od prijetnji na društvenim mrežama do napada vodećih ljudi u državi. Za njih je on "demonter", "onaj koji sigurno za nekoga radi", "akter".

A istina je samo jedna: Ilko Ćimić je odličan novinar, uporan, vrijedan, pošten i nepotkupljiv. Jedino što on demontira je korupcija. Zato svakoj vlasti toliko i smeta.

Kolegu Ćimića za nagradu je predložila novinarka Maja Sever. 

DANKA DERIFAJ

U ljeto 2021. godine nagrađivana novinarka RTL-ova istraživačkog magazina "Potraga" Danka Derifaj objavila je prilog o nekretninskom kaosu na splitskom Žnjanu i neslavnoj ulozi koju je u slučaju imao poznati pjevač Marko Perković Thompson. Tijekom godine s grupom novinara iz Hrvatske i Europe istraživala je navode o ilegalnim push backovima imigranata na hrvatskoj granici. I prva objavila potresne snimke udaranja izbjeglica od hrvatske policije, koje su rezultirale disciplinskim sankcijama, ali i kriminalističkom istragom. S kolegicom Anom Raić Knežević s Telegrama ispričala je priču i o iranskoj obitelji koja je 22 puta pokušavala zatražiti azil u Hrvatskoj. Uspjeli su tek kad su ih dvije novinarke otpratile u policijsku postaju i uvjerile se da će imati pravo na zakoniti tretman. S neugodnim pitanjima suočila je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića nakon presude Europskog suda u slučaju poginule djevojčice Madine.

Nakon njezina priloga o premlaćivanju slijepe osobe, koju su policijski službenici zamijenili s nekim drugim, iz policije su najavili disciplinski postupak. Izvještavala je o posljedicama potresa na Baniji, ženama koje su na tom području još ostale i bez posla nakon zaustavljanja projekta "Zaželi", deložacijama povezanima s RBA zadrugama… Bavila se i građevinskim kriminalom i razotkrila kako investitor Ivica Salvador u Puli gradi odstupajući od gabarita dodijeljenih mu građevinskim dozvolama. Pa umjesto dva stana propisana dokumentacijom, sagradi njih pet.

Sve to vrijeme Darka Derifaj svoj je posao radila maksimalno profesionalno, poštujući sva pravila novinarskog posla i provjeravajući sve dostupne izvore. što je iznimno važno, visokih profesionalnih standarda držala se i u trenucima kada su ona osobno, ali i njezina kći, bile izložene brutalnoj hajci zbog toga što je izvijestila o načinu na koji je Perković Thompson prisvojio krov susjedne zgrade i ugrozio svoje susjede. Proglašavali su je tada provalnicom, vrijeđali i napadali, no ona je svima odgovorila hladnim, čistim i nedvojbenim dokazima da poznati pjevač nezakonito koristi tuđu imovinu. U najboljoj tradiciji novinarstva koje temama pristupa odgovorno, profesionalno i beskompromisno, ne razmišljajući hoće li se nekome pritom zamjeriti. I radeći isključivo u javnom interesu, nastojeći doći do istine. Koliko god nekad bila neugodna i koliko god ju je nekad teško čuti.

Kolegicu Derifaj za nagradu su predložili novinarka Ana Benačić i uredništvo RTL-ove emisije "Potraga". 

BORIS DEŽULOVIĆ

Boris Dežulović je u svojih 35 godina bavljenja novinarstvom uvijek imao svoj stav: jasan, dorečen, argumentiran. I angažiran. Upravo je taj pojam angažiranog novinarstva ovaj splitski novinar i pisac 2021. godine protegnuo do neslućenih granica. Njegova samo naoko obična kolumna na portalu N1 o devastaciji jedne ljupke dalmatinske uvale dobila je neočekivanu ekstenziju u obliku pokreta masovnog građanskog otpora otimačini zajedničkog dobra od beskrupuloznog moćnika, koji ima potporu najviših državnih dužnosnika. Riječ je bila o tajkunu Stipi Latkoviću, koji u uvali Vruja pokraj Brela bespravno gradi turistički resort. O predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, koji je Latkovića kao financijera svoje kampanje prsimice branio. I o ljetnom Festivalu bespravne gradnje i devastacije prirode, koji je na noge protiv Latkovićeve samovolje digao cijelu Hrvatsku.

Koji mjesec kasnije komentarom "Jebo vas Vukovar" pokušao je učiniti nemoguće: grad pretvoren u mauzolej vratiti njegovim živim stanovnicima, a državu prestrojiti na kolosijek normalnosti. Odmah su se na noge digle braniteljske udruge, vladajući i desni oporbeni političari – a među njima i dobar dio onih koji te 1991. Vukovar, za razliku od Dežulovića, nisu ni vidjeli. I držali lekcije o domoljublju,  govorili o izdaji i napadu na svetinju, zgražali se zbog "sramotne objave". Na kraju, kad se hajka stišala, a ispod svega podvukla crta, s pravom se može reći da je Dežulovićev tekst označio početak depatetiziranog, desakraliziranog, iskrenog i na činjenicama utemeljenog javnog razgovora o Vukovaru, ratu i njegovim žrtvama. Ali, još i više, o kvazipatriotskom šljamu koji na toj žrtvi parazitira uzurpirajući svačije pravo da ovu zemlju naziva svojom.

Novinski pisac koji je u jednoj jedincatoj godini dospio biti zatornik i svega srpskog – početak 2021. bio je obilježen političko-medijskom harangom koja je povedena u Beogradu nakon objave njegove knjige "Jebo sad hiljadu dinara" – i svega hrvatskog, još jednom se dokazao kao čovjek kojemu gotovo ništa nije sveto. Ističemo gotovo, jer je jednu svetinju nepokolebljivo i srčano branio cijelu godinu – svoj zanat, naš zanat, novinarstvo. 

Kolegu Dežulovića za nagradu je predložio Ogranak Hrvatskog novinarskog društva u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

JELENA JINDRA

Jelena Jindra vrhunska je televizijska novinarka i urednica koja je 2021. uzdrmala Hrvatsku razotkrivši tragedije koje su prouzročile crne rupe hrvatskom sustavu za zaštitu djece i obitelji. Na portalu H-alter od 12. srpnja do 22. rujna objavila je seriju od 10 tekstova pod naslovom "Sustav za zlostavljanje ili zaštitu djece?" u kojima je detaljno opisala suspektne aktivnosti tadašnje ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordane Buljan Flander.

Tekstovi Jelene Jindre nastali su kao plod višemjesečnog istraživanja u okviru kojega je razgovarala s više od 40 majki i jednim ocem o njihovim mučnim iskustvima u kojima su ih djelatnici Centara za socijalnu skrb i Poliklinike sumnjičili da "otuđuju" djecu od drugoga roditelja. I na temelju toga im oduzimali djecu, zabranjivali da se viđaju s njima, slali ih na psihijatriju... A sve slijedom prilično ekstenzivne primjene doktrine "otuđenja od roditelja", koju je u hrvatskom sustavu za zaštitu djece i obitelji javno zagovarala i glasno propagirala upravo Gordana Buljan Flander.

Istraživanje je otkrilo niz doista poraznih istina: da je ta doktrina u Hrvatskoj zlorabljena u slučajevima obiteljskog nasilja. Da su djeca dodjeljivana očevima zlostavljačima koji su sudske odluke proslavljali na obiteljskim druženjima sa sutkinjama. Da je DORH s oba oka žmirio na sve nezakonitosti. Da su djelatnici centara za socijalnu skrb u postupcima posvajanja djece primali mito, primali na poklon nakit, automobile i nekretnine... A sve kako bi pogodovali jednom roditelju, najčešće ocu, da mimo zakona dobije skrbništvo.

Priče majki koje su se sa svojom djecom našle u začaranom krugu uistinu su potresne. Jelena Jindra ispričala ih je žurnalistički izvrsno, držeći se činjenica, profesionalno i objektivno, ne podliježući pritom iskušenju da u jednoj tako bolnoj temi zastrani u patetiku i trivijalnost. Svojim je tekstovima potakla javnu raspravu i društvenu reakciju na temu zaštite djece i žena žrtava obiteljskog nasilja. Koja je dovela do ostavke Gordane Buljan Flander. I pojačanog nadzora nadležnog ministarstva nad radom stručnjaka u socijalnoj skrbi.

To je rezultiralo s nekoliko istraga i jednom podignutom optužnicom. I doista besprizornim pokušajem Gordane Buljan Flander da Jindri sudskom odlukom zabrani daljnje istraživanje ove teme. što je najbolji dokaz da je dirnula u nedodirljive. I raskrinkala mrežu koja je godinama, daleko od očiju javnosti, nanijela toliko zla. I djeci, i njihovim majkama.

Kolegicu Jindru za nagradu je predložila Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga

Izvor: HND