Aktualno > Vijesti

EFJ pozdravlja promjene u Direktivi o zaštiti poslovnih tajni

21.12.2015.

Pregovarački timovi Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i poslovnih informacija postigli su prošloga tjedna preliminarni sporazum o kontroverznom nacrtu Direktive o zaštiti neobjavljenih znanja i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja.

Nakon vrlo intenzivne rasprave finalni tekst poboljšao je zakonsku sigurnost za razliku od dosadašnjih iznimaka u provedbi prava na slobodu izražavanja i informiranja, no novinari i medijska udruženja će i dalje ostati oprezni.

Europska federacija novinara (EFJ), Reporteri bez granica (RSF), Europsko udruženje časopisnih izdanja (EMMA), Udruženje europskih novinarskih izdavača (ENPA) i Europski sindikat elektroničkih medija (EBU – UER) primjećuju da su amandmani na početni nacrt Direktive uglavnom pozitivni.

No, premda je Direktiva usmjerena na zaštitu od industrijske špijunaže, njen novousvojeni nacrt bi mogao imati značajne implikacije po slobodu medija ako mjere se zaštite ne budu ispravno primjenjivale. Tekst, o kom se intenzivno raspravljalo u institucijama EU posljednjih mjeseci, je sada poboljšan, te se kaže kako, kad je na djelu „pravo na slobodu izražavanja i informiranja, kako je navedeno u Povelji o temeljnim pravima EU, uključujući poštivanje slobode i pluralizam medija“, ta se Direktiva ne primjenjuje.

Potpisani europski novinari i udruženja su zadovoljni što je odbačena početna formulacija koja je tražila od novinara da „zakonito koriste pravo na slobodu izražavanja…“. Takva formulacija bi postavila vrlo opasan presedan medijskim slobodama u Europi. U tim okolnostima oni bi morali pravdati primjenu svojeg prava, što ih izvrgava autocenzuri čim započnu istraživanja o industrijskim ili korporativnim aferama.

Konačno, tekst pretpostavlja izuzetak koji se odnosi na zviždače, jer propisuje da se Direktiva ne primjenjuje ukoliko je poslovna tajna dobivena, korištena ili otkrivena „da bi se otkrila prevara, manipulacija ili ilegalna aktivnost“ te da je strana u transakciji tu informaciju otkrila „u cilju zaštite javnog interesa“.

Ovu verziju nacrta Direktive treba još potvrditi Vijeće Europe. Zatim o njoj na proljeće 2016. treba glasati Europski parlament. EFJ, EMMA, ENPA, RSF i EBU će pomno pratiti reakciju država-članica EU na tu Direktivu da bi bili sigurni da to neće voditi daljnjem smanjenju slobode medija.

Pripremila: Vesna Arsovski

Pregovarački timovi Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i poslovnih informacija postigli su prošloga tjedna preliminarni sporazum o kontroverznom nacrtu Direktive o zaštiti neobjavljenih znanja i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja.

Nakon vrlo intenzivne rasprave finalni tekst poboljšao je zakonsku sigurnost za razliku od dosadašnjih iznimaka u provedbi prava na slobodu izražavanja i informiranja, no novinari i medijska udruženja će i dalje ostati oprezni.

Europska federacija novinara (EFJ), Reporteri bez granica (RSF), Europsko udruženje časopisnih izdanja (EMMA), Udruženje europskih novinarskih izdavača (ENPA) i Europski sindikat elektroničkih medija (EBU – UER) primjećuju da su amandmani na početni nacrt Direktive uglavnom pozitivni.

No, premda je Direktiva usmjerena na zaštitu od industrijske špijunaže, njen novousvojeni nacrt bi mogao imati značajne implikacije po slobodu medija ako mjere se zaštite ne budu ispravno primjenjivale. Tekst, o kom se intenzivno raspravljalo u institucijama EU posljednjih mjeseci, je sada poboljšan, te se kaže kako, kad je na djelu „pravo na slobodu izražavanja i informiranja, kako je navedeno u Povelji o temeljnim pravima EU, uključujući poštivanje slobode i pluralizam medija“, ta se Direktiva ne primjenjuje.

Potpisani europski novinari i udruženja su zadovoljni što je odbačena početna formulacija koja je tražila od novinara da „zakonito koriste pravo na slobodu izražavanja…“. Takva formulacija bi postavila vrlo opasan presedan medijskim slobodama u Europi. U tim okolnostima oni bi morali pravdati primjenu svojeg prava, što ih izvrgava autocenzuri čim započnu istraživanja o industrijskim ili korporativnim aferama.

Konačno, tekst pretpostavlja izuzetak koji se odnosi na zviždače, jer propisuje da se Direktiva ne primjenjuje ukoliko je poslovna tajna dobivena, korištena ili otkrivena „da bi se otkrila prevara, manipulacija ili ilegalna aktivnost“ te da je strana u transakciji tu informaciju otkrila „u cilju zaštite javnog interesa“.

Ovu verziju nacrta Direktive treba još potvrditi Vijeće Europe. Zatim o njoj na proljeće 2016. treba glasati Europski parlament. EFJ, EMMA, ENPA, RSF i EBU će pomno pratiti reakciju država-članica EU na tu Direktivu da bi bili sigurni da to neće voditi daljnjem smanjenju slobode medija.

Pripremila: Vesna Arsovski