Riječ je o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu koji neki zastupnici u Europskom parlamentu uspoređuju i sa zloglasnom ACTA-om, koja je prijetila slobodi govora i pristupa internetskom sadržaju.

Novi prijedlog Direktive koja se izrađuje već nekoliko godina nedavno je procurio u javnost, a prema njoj bi internetski agregatori poput Google Newsa i sličnih trebali izdavačkim kućama izravno plaćati korištenje linkova i kratkih citata njihovih sadržaja. Prijedlog, koji se naziva još i snippet tax, odnosno porez na isječak, otvorio je još jednu frontu između institucija Europske unije i internetskih divova, među kojima je samo Google do sada trebao platiti više od dvije milijarde eura kazne zbog nelojalne konkurencije.

Izdavači protiv besplatnog korištenja sadržaja

To bi značilo da bi svako prikazivanje isječka članka koji želimo podijeliti na društvenoj mreži poput Facebooka ili Twittera iziskivalo plaćanje naknade novinskoj kući. 

Europsko vijeće i Komisija su se, po svemu sudeći, odlučili prikloniti tradicionalnim izdavačkim kućama koje predvode oni najveći - poput Axela Springera i Ruperta Murdocha, koji u vremenima srozavanja medijskih oglašivačkih prihoda žele komad kolača za sebe i predlažu da se internetske kompanije natjeraju da im plate korištenje njihovih autorskih djela preko kojih, smatraju, te kompanije privlače oglašivače i otimaju prihode tradicionalnim medijskim kućama.

Čak je i Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, u prošlogodišnjem redovitom govoru o stanju Unije naveo da „novinari, izdavači i autori budu pošteno plaćeni za svoj rad, bez obzira na to obavljaju li ga u redakcijama ili u svojim dnevnim boravcima, bez obzira na to je li on distribuiran offline ili online, bez obzira na to je li otisnut strojem za kopiranje ili je na webu“. Prijedlog je prošao nekoliko parlamentarnih odbora, a još ga mora prihvatiti i najvažniji – onaj za pravna pitanja.

Googleu su, naravno, taj prijedlog nije nimalo svidio, dok neke izdavačke kuće smatraju da su zbog dostupnosti njihovih besplatnih vijesti na internetu bačeni na koljena jer mnogi čitatelji, naviknuti na besplatne vijesti na Googleu ili Facebooku, ne žele plaćati njihov sadržaj. S druge strane tvrde da internetske kompanije zarađuju na sadržaju koji nisu proizvele niti platile. Sad je vrijeme da ga plate.

Ti izdavači su našli saveznika i u Europskom savezu novinskih agencija (EANA), čiji je član i hrvatska HINA, u kojoj smatraju da „korištenje i distribucija neautoriziranog sadržaja šteti pravima građana na pristup kvalitetnim informacijama“.

Ideja je loša za sve

Udruga računalne i telekomunikacijske industrije (CCIA), čiji su članovi Google i Yahoo, nazvala je samu ideju o naplati „neutemeljenom, kontroverznom i lošom za sve igrače“, dok je sam Google u jednom blogu iz prošle godine objavio da će prijedlog „štetiti svakome tko piše, čita i dijeli vijesti – uključujući startupove koji rade s medijskim sektorom kako bi izgradili održivi poslovni model na internet“.

Lobisti jedne i druge moćne strane razmiljeli su se po Bruxellessu hvatajući zastupnike u Europskom parlamentu i objašnjavajući im svoju stranu priče.

A ona nije jednoznačna, niti su svi izdavači na strani prijedloga Vijeća. Jedna skupina europskih izdavača, među kojima su najčitaniji slovački Dennikn i španjolski El Pais, protivi se naplati sadržaja smatrajući da će to dovesti samo do nove barijere između njih i čitatelja te ugroziti pravo na dostupnost informacija. Osim toga, upozorava skupina izdavača, primjena takvog pravila bi ugrozila ne samo nove inicijative nego i dovela do lošeg novinarstva.

Pri tome se pozivaju na iskustva Njemačke i Španjolske koje su donijele slične zakone, nazvane porez na linkove, koji tjeraju internetske kompanije da plate izdavačima korištenje njihovih djela. Google je u Španjolskoj zbog toga ukinuo Google News, što je odmah uzrokovao pad čitanosti portala nakladnika za 10 do 15 posto, a u Njemačkoj su sami nakladnici, nakon drastičnog pada čitanosti, vratili internetskim kompanijama prava na besplatno prenošenje njihovih sadržaja. Google je ponovo tvrdio da na Google Newsu nema reklama i da zahvaljujući njemu nakladnici povećavaju čitanost.

Google i Facebook su u međuvremenu postali toliko moćni i utjecajni da vijesti do većine čitatelja stižu upravo preko te dvije platforme.

Osim toga, upozoravaju mnogi, ne radi se uopće o porezu, nego o obavezi da privatne kompanije plaćaju drugim privatnim kompanijama korištenje njihovog sadržaja.

„Snippet-tax prije svega nije uopće porez, nego uvođenje tržišta tamo gdje ga dosad nije bilo“, upozorava Milan F. Živković, bivši savjetnik u Ministarstvu kulture koji je radio na danas odbačenom Nacrtu medijske politike. Smatra da rezultat vjerojatno ne bi bila bolja materijalna situacija novinskih izdavača - a kamoli novinara - nego bi Google mogao prestati slati bilo kakav promet, što bi, predviđaju neki, dovelo do pada prodaje njihovih sadržaja i manje besplatno dostupnih informacija.

Udar na slobodu govora

Iskustva iz Hrvatske dovoljno govore – nakon smanjenja poreza na dodanu vrijednost hrvatskim nakladnicima materijalni status i radna prava novinara su se urušila, a na ulici ih je od 2009.godine završilo gotovo dvije tisuće.

„Međutim, glavni problem - kako financirati novinarstvo - na taj se način ne može adresirati, jer su - uz, naravno, internet - proturječja tržišta do njega i dovela. Isto vrijedi i za predinternetski koncept autorskih prava. Već predugo je i previše očito da taj koncept autorskih prava, standardiziran Bernskom konvencijom 1886. godine, autorima više ne pruža ni izbliza dovoljan poticaj za stvaranje. Zbog toga bi trebalo zadržati tzv. moralna autorska prava (citiranje i tome slično), a materijalne poticaje riješiti onako kako se inače financira svako drugo javno dobro - od škole do nasipa protiv poplave - javnim financiranjem“, kaže Živković.

Očekuje se da će Europski parlament o prijedlogu Direktive glasati na plenarnoj sjednici u prosincu ili siječnju sljedeće godine. O njemu će glasati i Davor Škrlec, hrvatski zastupnik Kluba Zelenih/Europskog slobodnog saveza. Prema onome što nam je izjavio očito je da će glasati protiv.

„Povjerenik Guenther Oettinger je na dobrom putu da reformu autorskog prava Europske unije pretvori u drugu ACTA-u, a svi znamo kako je taj sporazum neslavno završio jer je imao namjeru ograničiti određene slobode građana, poput slobode govora i pristupa internetskom sadržaju, a čak je bila dovedena u pitanje zaštita privatnosti na internetu. Europska komisija je u svojoj procjeni utjecaja ustvrdila kako bi njezini planovi imali pozitivan ishod kad je riječ o pravu na slobodu izražavanja i informacija tako što bi ‘kreativne industrije učinili održivijima’. Istina je suprotna jer bi reforma autorskog prava potencijalno mogla direktno naškoditi pravu na informiranje za milijune građana u slučajevima kada korištenje linkova, RSS čitača ili objavljivanje sadržaja na webu postane skup ili zakonski složen proces“, kaže Škrlec.

Tvrdi da je veliki broj zastupnika u Europskom parlamentu izrazio negodovanje upravo zbog prijedloga o naknadama za novinske portale prilikom dijeljenja njihovog sadržaja od strane krajnjih korisnika. Zahtijevanje naknada za prikazivanje sadržaja na društvenim mrežama, koje im zapravo time čine uslugu promoviranja i dosezanja većeg broja čitatelja, moglo bi dovesti do toga da društvene mreže i druge internetske platforme odbiju uopće prikazivanje takvih isječaka, a korisnici bi time izgubili interes otvarati i čitati portale zbog naplate. 

Škrlec dodaje da prijedlog predstavlja korak unazad za slobodu medija i protoka sadržaja na internetu.

„Porez na linkove“

„U Njemačkoj i Španjolskoj izdavači su uvjerili političare da zakonski uvedu tzv. ‘porez na linkove’ po kojem, primjerice, Google News treba platiti svako slanje prometa na njihove web stranice. Izdavači, a još manje novinari, nisu imali od toga nikakve financijske koristi. Umjesto toga dovođenje u pitanje slobode dijeljenja ‘linkova’ rezultiralo je ograničavanjem izbora čitatelja i obeshrabrivanjem novih start up-ova da konkuriraju Googleu i rade na inovativnim načinima informiranja ljudi. Osim što bi se prisililo RSS čitače koji prikazuju isječke informacija s internetskih stranica s vijestima na plaćanje naknade utjecalo bi i na svaku drugu internetsku uslugu koja dolazi u kontakt s vijestima kao što su društvene mreže i tražilice. Njemačka je odlučila da plaćanje naknade na sadržaj vijesti, koja inače gubi svoju komercijalnu vrijednost u roku od nekoliko dana, bude ograničeno na godinu dana, no povjerenik Oettinger planira to produžiti na trajanje od deset godina, a čak se spominje i 50 godina kao opcija!“, kaže Škrlec

Milan F. Živković svojevremeno se zalagao za drugačiji pristup. „Zalagao sam se da države, ili EU, uvedu određenu stopu poreza na prihode (Googlea, Facebooka, itd.) od online-oglašavanja, a onda tako prikupljena sredstva redistribuiraju proizvođačima sadržaja koji besplatno cirkuliraju internetom“. To je, naravno, naišlo na snažan otpor u Bruxellessu, a Google je, da izbjegne stalne kritike, 2016. osnovao vlastiti fond „Google Digital News Initiative (DNI)“ vrijedan 150 milijuna eura kojim je do sada financirao 350 projekata u 29 zemalja, a zamišljen je kao veza između Googlea i izdavača koji prijavljuju nove kreativne projekte i kombiniraju nove tehnologije i novinarstvo. Na prilično složenom natječaju prošlo je i nekoliko hrvatskih projekata, poput Faktografa i, najsvježije, Styrije u čijem su vlasništvu Večernji list i 24 sata.

--------------------- 

Kontroverzna Direktiva

Najnoviji prijedlog Direktive o autorskim pravima jedinstvenom na digitalnom tržištu zasigurno će još izazivati mnogo polemika. Ovaj prijedlog podijelio je članice Europske unije. Za sada ga podržavaju Francuska, Španjolska i Njemačka, dok mu se u ovakvom obliku protive Irska i nordijske zemlje. Hrvatsku ionako nitko ništa ne pita niti njezinu političku klasu to pitanje zanima. Osim što prijedlog mora proći Europski parlament trebaju ga prihvatiti i zemlje koje čine najmanje 65 posto populacije Unije. U sebi sadrži još niz kontroverznih stvari oko kojih se članice ne mogu dogovoriti, poput nametanja obaveze platformi za gledanje videa poput You Tubea, da dio prihoda dijele s izvođačima i autorima. Također se predlaže da se tzv. „načelo zemlje porijekla“ protegne na teritorij cijele EU, što znači da primjerice televizije više ne bi mogle blokirati gledanje digitalnog programa u nekoj drugoj zemlji članici kao što im je to sada omogućeno.

 „Slažem se s kolegicom zastupnicom Juliom Redom iz redova Zelenih u Europskom parlamentu koja kaže kako ova reforma autorskog prava nije namijenjena digitalnom dobu. Riječ je o autorskom pravu koje pokušava zaštititi velike igrače iz prošlosti od budućnosti koja dolazi“, zaključuje Škrlec.