U ovom sveobuhvatnom i analitičnom diplomskom radu autor, čiji je mentor bio doc. dr. sc. Vladimir šumanović, a sumentor doc. dr. sc. Mijo Beljo, popraćen izvorima i iscrpnom literaturom daje presjek života i rada Gordana Lederera, koji je smrtno stradao radeći svoj posao.
Navodeći kojim mu je bio povod da izabere upravo ovu temu za diplomski rad Pejaković ističe kako je tijekom procesa akademskog obrazovanja i stjecanja titule magistra povijesti, Gordan Lederer bio redovita tema na kolegijima vezanim za Domovinski rat u Republici Hrvatskoj. - Međutim, uslijed nedostatka specifičnih izvora, tema života, rada i detaljnijega opisa djelovanja Gordana Lederera nije bila dovoljno obrađivana. Ponukan upravo tim nedostatkom, odlučio sam napraviti istraživački rad koji bih posvetio životu i radu Gordana Lederera u kojemu bih naglasio važnosti i ulogu snimatelja, fotoreportera i novinara u okolnostima rata, ističe Pejaković i dodaje kako je Gordan Lederer bio simbol ratnog novinarstva, objektivnog i nepristranog izvještavanja tijekom Domovinskoga rata.
Podsjećamo Domovinski rat u Hrvatskoj privukao je brojne hrvatske i inozemne novinare, fotoreportere i snimatelje koji su svojim „oruđima“ zabilježili neke od njegovih strahota, ali i radosti. Za razliku od inozemnih, novinari, fotoreporteri i snimatelji s područja Jugoslavije nisu imali prevelikog iskustva u ratnom novinarstvu. Oni su prema profesionalnim pravilima objektivnog i nepristranog rada izvještavali o cjelokupnoj situaciji na određenom području. Novinari su u ratom zahvaćenom području bili doista „reporteri bez granica“. Njihov doprinos kao i rad bio je od velike važnosti za javno mnijenje države o kojoj su izvještavali. U ratnim okolnostima, zaokupljeni ljubavi prema napadnutoj domovini, novinari su često zanemarivali činjenicu osobne sigurnosti. Pejaković u svom radu navodi kako u tom smislu, ne iznenađuje činjenica da je tijekom teških sukoba i agresije Jugoslavenske narodne armije (JNA) u razdoblju od srpnja 1991. do lipnja 1992., na području Republike Hrvatske ( RH) poginulo 15 hrvatskih i 8 stranih novinara. Oko 160 novinara bilo je uhićeno i zlostavljano od strane pripadnika JNA i pobunjenih snaga hrvatskih Srba. Zarobljenim novinarima je pritom vrlo često oduzimana i njihova oprema za rad. Brojne su strane redakcije zbog takvih događaja povlačile svoje novinare iz ratom zahvaćenih dijelova Hrvatske. Većina poginulih novinara nije ubijena slučajno. Upravo suprotno, najveći dio njih ubijen je s namjerom onemogućavanja širenja stvarnih informacija s najtežih ratišta Hrvatske.
- Tijekom izvještavanja Lederer je bio poveznica između ratne stvarnosti i ljudi koji su bili zbrinuti na sigurnom. Ledererove snimke bile su izvorna svjedočanstva koja su prikazivala stvarnu sliku Domovinskoga rata u Hrvatskoj. Pri tome nije gledao da stvori sebi opću korist, nego je stvarao medijske sadržaje prenoseći istinu i ne potičući mržnju između hrvatskih Srba i Hrvata na području Hrvatske, navodi Pejaković i dodaje kako je u svemu tome Lederer poštivao granicu na kojoj bi novinar i snimatelj morao zastati i šutjeti u interesu svoje domovine i stanovništva, pazeći na osjetljive informacije tijekom boravka na bojišnici.
- Međutim, ratne situacije suočavaju medije s posebnim izazovima jer se povećava zanimanje za informacije. Gordan Lederer je odlučio informacije učiniti vidljivim objektivom kamere pritom svjesno riskirajući svoj život. Lederer je bio svjestan da je rat kobno privlačna snimateljska tema. Ratna opasnost nije kod Lederera dovela u pitanje etiku rada i granicu na kojoj bi stao s vjerodostojnim informiranjem u interesu stanovništva i obrane Republike Hrvatske. Profesionalnim i objektivnim radom uz pomoć dokumentiranog materijala Lederer je pokazao specifične okolnosti rata u Hrvatskoj i pri tome izgubio svoj život. Pored ratnoga novinarstva, Lederer se bavio izradom dokumentarnih filmova obrazovnoga karaktera, te izradom animiranih filmova. Lederer je kao dio mikropovijesti Domovinskoga rata i povijesti novinarstva u Hrvatskoj bio nepravedno zapostavljen, unatoč tome što je njegov javni doprinos ostao trajan, upečatljiv i jedinstven. Na temelju proučenih izvora i gradiva, nije neobično zaključiti kako Gordan Lederer svojim radom i postignućima te zalaganjima za što objektivnijim prenošenjem vijesti, može biti jedan od jasnih primjera sadašnjim i budućim generacijama hrvatskih novinara, zaključuje ovaj mladi znanstvenik, koji je svojim radom o Gordanu Ledereru popunio jednu veliku prazninu o novinarstvu u Domovinskom ratu.
Diplomski rad HEROJ IZA OBJEKTIVA – GORDAN LEDERER dostupan je na ovoj poveznici.
Priredio: Ivica Buljan