IK: Ovo svakako nije prvi prosvjed zbog lošeg stanja u novinarstvu, ali je jedan od najznačajnijih dosad te ostavlja dojam da je loše stanje u novinarstvu doseglo kritičnu točku. što vas je potaklo na organizaciju prosvjeda?
Denis Romac: Novinari u Hrvatskoj izvrgnuti su brojnim pritiscima: egzistencijalnim ucjenama, mrcvarenju pred sudovima, nebrojenim tužbama i sramotnim presudama, ali i fizičkom nasilju. Neprofitni mediji, zahvaljujući namjernoj inerciji i nečinjenju aktualne vlasti, prepušteni su polaganom umiranju. Ni od obećane medijske strategije, koja je trebala pomoći novinarstvu, nema ništa. šokantno je da se situacija nakon ulaska Hrvatske u EU pogoršava, što je kulminiralo posljednjih mjeseci. Odluka o prosvjedu donesena je nakon što su se predstavnici aktualne vlasti oglušili na sve naše zahtjeve, molbe i upozorenja.
Bjesomučno HRT-ovo parničenje ukazalo je na još pogubniji problem. HND je proveo dodatno istraživanje utvrdivši kako je protiv novinara i medija pred hrvatskim sudovima trenutačno aktivno najmanje 1160 sudskih postupaka, a riječ je o podacima koji se odnose samo na 18 većih medija, dok u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina medija, tako da šokantan broj tužbi, koji je zazvonio na uzbunu, ni izdaleka nije konačan. Hrvatska je zemlja u kojoj je moguće novinara kazniti za napisanu istinu. U Hrvatskoj je čovjek koji se fotografirao u nacističkoj uniformi i koji je predvodio proustaški marš na državnu instituciju, i čije emisije sustavno potpiruju netrpeljivost, dobio presudu protiv satiričkog portala koji je o njemu napisao satiričku priču. Duševne boli, na koje se u pravilu pozivaju oni koji tuže novinare i medije, u Hrvatskoj su posljednjih nekoliko godina ponovno postale unosan biznis, zarazivši brojne političke i financijske moćnike, što je mnoge podsjetilo na devedesete.
Hrvatsko zakonodavstvo omogućuje pravosudno maltretiranje novinara i dosuđivanje visokih odšteta za “duševne boli” i za istinite članke, ako sud procijeni da štete tužiteljevu ugledu. Novinari i mediji izloženi su pravosudnom reketu, dok javna televizija, koja se financira pretplatom, sudskim tužbama progoni novinare, koji kritiziraju njezin rad. HND za takvo katastrofalno stanje najodgovornijom smatra upravo aktualnu vladu i premijera Plenkovića, koji su se oglušili na sve naše apele da se obustavi pravosudno ušutkavanje novinara, da se HRT oslobodi cenzure i političke kontrole i da zakonski zaštiti novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi.
IK: Ovaj prosvjed dolazi samo dva tjedna nakon što su umjetnici ispred Ministarstva kulture prosvjedovali protiv rezova koji guše nezavisnu kulturu u Hrvatskoj. Koliko su to zapravo vezani prosvjedi i radi li se o sustavnom gušenju slobode izražavanja pod palicom HDZ-ove vlasti?
Denis Romac: Prosvjed što ga je organizirao HND bio je prosvjed protiv zatiranja i urušavanja slobodnog, neovisnog i kritičkog novinarstva. Želimo novinarstvo i novinare koji će raditi u interesu javnosti, a ne biti produžena ruka ove, prošlih ili bilo koje buduće vlasti. HND aktualnu vladu smatra odgovornim za nepodnošljivo stanje u novinarstvu. I to ne samo aktualnu vladu, nego i prethodne. Moramo imati na umu da je skandalozni zakon prema kojem je moguće progoniti i osuditi novinara i kada piše istinu donesen u mandatu HDZ-ove vlade 2011. godine, a stupio je na snagu u vrijeme SDP-ove vlade, koja ga nije ni pokušala izmijeniti. SDP-ova vlada nije uvažila naš zahtjev da se za novinare dekriminaliziraju uvrede, klevete i sramoćenje.
Slično je i kada je riječ o HRT-u. Sadašnji zakon o HRT-u, koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti, donesen je u mandatu SDP-ove vlade. Zato tražimo njegovu izmjenu, jer smatramo da vlast ne smije HRT tretirati kao plijen. HRT mora biti javni servis, a ne privilegij vladajućih stranaka. U vrijeme SDP-ove vlade došlo je i do uvođenja povlaštene stope PDV-a za tisak, što je uvjetovano uvođenjem redakcijskih statuta, za čije nepoštivanje nije predviđen nikakav kontrolni mehanizam. Aktualna vlada, međutim, ništa nije napravila da se situacija popravi. Medijska strategija, koju je najprije obećavala SDP-ova vlada, a potom i aktualna vlada, i dalje je samo neispunjeno obećanje. Takvih primjera ima još i zato od aktualne vlade zahtijevamo ozbiljnu medijsku politiku, koja će zaštititi novinarstvo kao javno dobro.
IK: Podršku za prosvjed dobili ste od vrlo širokog broja društvenih aktera, od udruga do političkih stranaka. Ipak, oni koji bi trebali biti najzainteresiraniji za kvalitetno i nepristrano novinarstvo su građani. Smatrate li da su dovoljno osviješteni o stanju novinarstva i je li prosvjed potaknuo građane da se više angažiraju oko teme?
Denis Romac: Po potpori koju smo dobivali od građana vidjeli smo da su oni itekako svjesni činjenice da ovo nije problem koji se tiče samo novinara, nego svih građana. Novinarstvo je u proteklih desetak godina doživjelo devastaciju kao možda nijedna druga profesija. Broj novinarki i novinara je prepolovljen. Zato smo i iznijeli naših osam zahtjeva za spas kvalitetnog novinarstva, smatrajući te zahtjeve ujedno i zahtjevima cijele javnosti. Pošteno i kvalitetno novinarstvo je javno dobro i pravo i potreba svih građana, a bez novinarstva i slobodnih novinara nema ni slobodnog društva.
Zato nam je drago da su mnoge udruge i dobar dio javnosti prepoznali važnost ove teme. Međutim, mislim da je još jedna činjenica od iznimne važnosti. Ovaj je prosvjed ujedinio hrvatske novinare, pokazavši da je HND njihov jedini legitimni predstavnik. Znamo, naime, koliko je u prošlosti bilo pokušaja osporavanja tog legaliteta. Ne znam koliko se prošle subote točno ljudi okupilo ispred Novinarskog doma, odakle smo krenuli najprije do Ministarstva kulture, a onda i do Sveučilišta i Markova trga. Nisam siguran je li ih bilo tisuću, tisuću i pol ili dvije tisuće, koliko su navodili različiti mediji. Međutim, znam da se na prosvjedu okupilo jako puno novinara, kao i ljudi koji su nam došli dati podršku, puno više nego što je to itko od nas očekivao. Zato je ovaj prosvjed za nas i za cijelu novinarsku struku bio trenutak ohrabrenja.
IK: Kako komentirate činjenicu da HRT kao servis financiran javnim sredstvima plasira neistine te negira bilo kakvu odgovornost za cenzuru za koju ih prozivate?
Denis Romac: HRT-ove tužbe razotkrile su licemjerje rukovodstva javne radiotelevizije, koje na kritike odgovara – sudskim tužbama. Isto rukovodstvo ne vidi problem u činjenici da o lošem stanju na HRT-u, koji godinama ne ispunjava svoju funkciju javnog medija, ne govori samo HND, nego i brojne međunarodne organizacije. O problemima i cenzuri na HRT-u govorili su i novinari koji su napustili javni servis, a HND posjeduje njihove potpisane izjave.
IK: Nakon najave prosvjeda, HRT je najavio pokretanje postupka mirenja u pojedinim sudskim postupcima. Smatrate li da je pritisak već urodio plodom ili se radi o pokušaju “smirivanja strasti”?
Denis Romac: Mislim da je riječ o tome da uprava HRT-a, čiji su postupci doveli do eskalacije ovog problema, sada pokušava osigurati privid deeskalacije. Funkcija javnog servisa nije tužakanje vlastitih i drugih novinara i drugih medija. HRT nudi izdavačima mirenje, ali uz objavu njihovih “ispravaka”, u kojima stoji da su tvrdnje o neprofesionalnosti i cenzuri na HRT-u netočne i neutemeljene. Za nas je to neprihvatljivo. Niti je HND tvrdio bilo što netočno ili neutemeljeno, jer za sve svoje tvrdnje, pa tako i za cenzuru, imamo dokaze, niti ćemo se odreći prava na kritiku. Cilj tužbi je utišavanje kritika i kritičara. Pristajanjem na takve zahtjeve zapravo bismo se odrekli naše misije.
IK: Vladi ste uručili 8 zahtjeva protiv cenzure. S obzirom na to dosadašnje iskustvo, očekujete li da će neki od zahtjeva biti uvaženi u kratkom roku?
Denis Romac: Ne znam hoće li vlada ispuniti neki od naših zahtjeva, ali znam da HND od njih neće odustati.
IK: Ponekad se čini da je premijer Plenković ima sluha samo za tijela Europske unije. Jeste li u aktivnom kontaktu s tijelima EU i očekujete li da mogu stvoriti pritisak za značajniju promjenu?
Denis Romac: U trenutku kada se prosvjed održao pitanje slobode medija u Hrvatskoj već se pretvorilo u međunarodni skandal, s obzirom na to da su relevantne međunarodne institucije potvrdile da je u Hrvatskoj stanje u medijima najgore od svih članica Europske unije, o čemu su se nedavno oglasili i pojedini europarlamentarci.
Premijer Plenković zasad odgovara svojom uobičajenom arogancijom: “Samo onaj koji niti gleda, niti sluša, niti čita može reći da u Hrvatskoj nema slobode medija”. Međutim, problem zaista postoji, koliko god ga premijer Plenković pokušavao negirati ili dedramatizirati.
IK: Najavili ste da će se borba nastaviti i nakon prosvjeda slanjem izvješća međunarodnim partnerima. Imate li u planu i druge akcije, pa i ponovljene prosvjede dok god se Vlada nastavi oglušivati na vaše zahtjeve?
Denis Romac: Mogu samo ponoviti da mi nećemo odustati. Razmotrit ćemo sve mogućnosti. U slučaju da nas Vlada nastavi ignorirati, obratit ćemo se Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, Vijeću Europe, kao i međunarodnim novinarskim organizacijama, kako bismo im skrenuli pozornost na ovaj problem. Već ovog tjedna u Hrvatsku dolazi misija vodećih međunarodnih organizacija za zaštitu medijskih sloboda i imat ćemo priliku obavijestiti ih o stanju u Hrvatskoj. Iako Hrvatska za nekoliko mjeseci preuzima predsjedanje Europskom unijom, žalosno je što aktualna vlast nije u stanju zajamčiti temeljne vrijednosti i slobode poput slobode medija. Mislim da to više nije samo problem nas novinara, nego i Hrvatske, pa i cijele Europske unije.
Za MAZ razgovor vodila: Iva Kvakić
