Virovitički list
Na ovogodišnjem Fra Ma Fu festivalu grafički dizajner, crtač, stripaš i svestrani umjetnik Davor Schunk nosi velik dio programa. Kao i prošle godine, dizajnirao je zaštni znak Fra Ma Fu festivala, otvorit će izložbu Strip kluba 85, na kojoj sudjeluje zajedno s Rokom Idžojtićem i ostalim virovitičkim stipašima, u Pitomači postavlja izložbu svojih fotografija iz ciklusa Afrika, a 2. i 3. rujna očekuju ga polaznici radionice stripa u prostorijama gradskog Crvenog križa u Virovitici. Svestranog Schunka pitamo kako to da održava stalnu suradnju sa Strip klubom 85, zašto cijeni Fra Ma Fua te mogu li i odrasli doći naučiti crtati stripove na njegovoj radionici.
Sa Strip clubom 85 surađujete od njegova osnivanja i jedan ste od njegovih osnivača. Kako se Strip klub 85 predstavlja na ovogodišnjem Fra Ma Fu festivalu?
- Od '85. godine virovitički Strip klub '85. redovito je održavao Dane stripa, sjajnu manifestaciju. Naravno, pogađate, o stripu. Godine 2009. sam organizirao međunarodni festival stripa i nazvao ga Fra Ma Fu, baš po imenu vječitog Franje Martina Fuisa. Mi Virovtičani smo poznati po kaotičnom ali suvislom slijedu pa tako neizbježno a preko fenomena Fra Ma Fua komuniciraju stripaši i reporteri. Tako u sklopu ovogodišnjeg Fra Ma Fu festivala reportera i reportaže Strip klub izlaže radove domaćih autora a vald ćmo uspjet postavit i radove polaznika radionice stripa.
Na predstavljanju Fra Ma Fu festivala u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu istaknuli ste da su Maurovićevi stripovi za koje je Fuis pisao scenarije između dva rata bili u vrhu svjetske strip produkcije. Zašto su Fuis i Maurović ostali nenadmašni? Što današnji čitatelji nalaze u njihovim stripovima?
- Nenadmašnost se uvijek očituje u nemogućnosti nadmašivanja. No, Fuis je otišao puno dalje. On je svijetu podario priče koje nose prastaru istinu a to je čovjek. Njegova naracija priozlazi iz osobne pustolovine i iskustva kakva putnik rijetko sebi ima snage nametnuti. I takva je Fuis majstorski utkao u maštovita pripovijedanja pa zapisao, Maurović sjajno narisao. Vrsna kvaliteta izričaja i danas nalazi mnoštvo konzumenata iako je razumijevanje sadržaja (literalnog i likovnog) igrački površna.
Strip je gotovo potpuno nestao iz domaćeg medijskog prostora. Gdje i za koga danas crtaju naši vrhunski strip crtači?
- Ako pod 'domaći medijski prostor' podrazumijevate dnevne tiskovine ili elektronsku sliku koju mnoštvo svakodnevno upija putem površnih portala ili politički angažiranih blogova i bolje da stripa tamo nema. No ima ga sve više u medijima iste tehničke provenijencije ali posve druge intelektualne. Hrvatska jest hranjiva podloga strip autorima a oni najprobitačniji rade za onog tko najviše plati po tabli. Redovito za strane izdavačke kuće, specijalizirane za strip.
Zašto bi strip trebao biti više zastupljen u domaćem medijskom prostoru? Zašto su strip i crtanje rukom toliko cijenjeni i eri interneta i tipkovnica?
- Uvijek bi strip, kao i ostale umjetnosti, trebao biti više zastupljen. Tako najbolje učimo. Nota bene, crtamo (i strip!) rukom. Dobro, nađe se junak koji to radi i nogom, no ruka je glavni fizički alat, poluga. Autori koji crtaju putem računala isto crtaju rukom. Ipak, crtati olovkom po papiru (rukom) blagodat je najvještijih koji isto tako manipuliraju računalom vrlo vješto. Što se mene tiče može autor koristiti i usahlu žigicu.
Na Fra Ma Fu festivalu u Virovitici održat ćete radionicu stripa. Koje su dobi polaznici vaših radionica stripa? Dolaze li polaznici sa predznanjem ili uče prve korake crtanja stripa? Mogu li odrasli naučiti crtati stripove?
- Prvo, rasvijetlimo konačnu istinu: svatko može naučiti crtati. Polaznici su svi od 9 godina jer za najmlađe nemamo vremenske uvjete. Podrazumijevamo da su polaznici amateri bez ikakvog iskustva u stvaranju stripa, tek možda čitači i uživatelji te posebne umjetnosti.
Autorica: Sandra Pocrnić Mlakar
