Od samih je početaka bio zamišljen kao narodne novine i u 65 godina svog postojanja ta se orijentacija do dana današnjeg nikada nije promijenila. Mijenjalo se društvo, politike, države, no taj primat kao narodnih novina Večernjak nikad u svojoj povijesti nije ispuštao. Događaj se, naime, uistinu dogodio tek ako je o njemu pisao Večernji list. 

Mjesec, predstavljen je automobil Mini, premijerno je prikazan "Ben Hur", debitirala je prva sezona "Zone sumraka", u Koprivnici je teta Zlata Bartl osmislila Vegetu, u Zagrebu je sagrađen ilički neboder i pušten u promet Most slobode. Rodila se Barbie, ugrađena je prva premosnica (pacemaker), konstruiran je prvi mikročip, netko je smislio prve najlonke. Iste godine izašle su i novine koje će o svemu tome pisati: Večernji list.

"Na svim stranama, poražen kišom, Zagreb je jučer pružao žalosnu sliku. Vodena stihija obarala je sve zapreke, prodirala je u podrumske stanove i skladišta, natjeravši potočne bujice da napuste svoja korita. Šteta je velika, ali je Zagreb, poučen iskustvom prošlih dana, uspješno suprotstavio 'barikade' na kojima je napad ublažen..." ‒ upravo ovom dramatičnom pričom s ulica hrvatske metropole, koja zbog važnosti dominira i naslovnom stranicom pod naslovom "Kiše... dokle?", svjetlo dana tog je 1. srpnja 1959. ugledao prvi broj.

Više možete pročitati na vecernji.hr.