Hrvatska dobiva novi Muzej, i to posvećen vijestima, onima lažnima. Ova ‘ustanova’, doduše, bit će kao web stranica koja bi trebala biti aktivna početkom listopada. O tome što predstavlja i što će obuhvaćati naš Muzej lažnih vijesti govori začetnik projekta, Zagrepčanin Lordan Prelog (47).

Nekadašnji iskusni novinar i urednik, danas stručni suradnik za društvene mreže na Sveučilištu u Zagrebu i postdiplomant doktorskog studija informacijsko-komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu, zamislio je web muzej kao skup svjedočanstava (testimoniala) stručnjaka – novinara i znanstvenika iz područja medija i komunikacija, kao osobnih osvrta na različite aspekte lažnih vijesti i dezinformacija.
Razgovarali smo o projektu, fenomenu lažnih vijesti, opasnosti za javnost, utjecaju, ali i borbi i nošenju s njima…

Važna je vijest da se pokreće Muzej lažnih vijesti. što vas je na nj potaklo?

Projekt Muzeja lažnih vijesti rezultat je višegodišnjeg rada Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed) koji, među ostalim, već 24 godine organizira međunarodnu konferenciju Informacijska tehnologija i novinarstvo u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Nakon posljednja dva skupa brojni znanstvenici sudionici konferencije prepoznali su sve veću opasnost od dezinformacija koja prijeti slobodi i nezavisnosti medija. InMed je jedina organizacija u Hrvatskoj član SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis), jedne od vodećih mreža velikog broja institucija koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti i modela širenja.

Koji su ciljevi muzeja?

Ciljevi projekta su, među ostalima, osvijestiti građane ove zemlje o raširenosti ‘lažnih vijesti’ i upoznati ih s tehnikama i alatima kako bi ih mogli brzo i lako prepoznati kao i doprinijeti razvoju medijske i informacijske pismenosti te kritičkog razmišljanja svih stanovnika Hrvatske. Želja nam je na jednom mjestu sakupiti bazu najpoznatijih ‘lažnih vijesti’ te, u konačnici, dati doprinos globalnoj borbi protiv dezinformacija koje su velika opasnost za demokraciju i otvorena društva.

što je po vama ‘lažna vijest’?

Jedna od preciznijih definicija kaže da se kod ‘lažnih vijesti’ radi o namjernom stvaranju i dijeljenju lažnih i/ili manipuliranih informacija s namjerom da zavedu i upute javnost na krivi trag i ciljem da se nanese šteta iz političkih ili osobnih razloga te radi ostvarivanja materijalne koristi. Kovanica fake news odnosno ‘lažna vijest’ zapravo je oksimoron – vijest, po definiciji, ne smije biti lažna. Ispravnije je koristiti pojam dezinformacija. Inače, termin je popularizirao američki predsjednik Trump nakon predsjedničkih izbora 2016., poznat po iznošenju lažnih tvrdnji, nebuloza i teorija zavjere. Claire Wardle, svjetski autoritet za provjeru činjenica, gorljiv borac protiv dezinformacija i osnivačica non-profita First Draft, klasificirala je ‘lažne vijesti’ u tri skupine: Misinformation – nenamjerne pogreške u tekstu, krivi datum ili potpis pod fotografiju, greške u interpretaciji statističkih podataka i slično; kada se npr. satira shvati ozbiljno;
Disinformation – u potpunosti izmišljen ili manipuliran sadržaj i namjerno stvaranje teorija zavjere ili neutemeljenih glasina, čemu svakodnevno svjedočimo;
Malinformation – objava sadržaja na štetu pojedinca ili određene institucije, poput tzv. revenge porna (montiranje tuđeg lica u scenama ‘filmova za odrasle’). Glavna obilježja su namjerna promjena konteksta, datuma i/ili vremena originalnog sadržaja. Obično sadrže ‘zrnce istine’ (točnu informaciju) upakirano u fabriciran sadržaj koji vrlo lako zavede neupućenog ili neinformiranog primatelja. Prva dva tipa ‘lažnih vijesti’ najčešće se šire na društvenim mrežama, a javnost, pogotovo novinari, najveću pozornost trebaju posvetiti zadnjoj ‘podvrsti’ jer upravo takve dezinformacije mogu nanijeti najveću štetu pojedincu, poduzeću ili društvu u cjelini.

Cijeli intervju možete pročitati na poslovni.hr