Cilj Konferencije je stvoriti okruženje za buduće novinare kako bi mogli pratiti vijesti na sigurniji i profesionalni način, imajući u vidu lokalni kontekst i međunarodne standarde. Rezultati Konferencije će biti iskorišteni za poboljšanje kurikuluma na studiju novinarstva i prilagođeni i integrirani u nove tečajeve o sigurnosti.  

Konferenciji prisustvuje više od 40 sudionika koji predstavljaju sveučilišta u Libanonu, Siriji, Jordanu, Iraku, Palestini, Egiptu, Tunisu, Moroku i Omanu, diplomati, profesionalci iz medija i međunarodni stručnajci iz UNESCO-a i IFJ-a. 

„Svijet je za novinare postao opasniji“, kazao je predsjednik IFJ-a Jim Boumelha. “Oko 2300 novinara je ubijeno u proteklih 25 godina – u prosjeku dvoje tjedno.“  Naglasio je da su arapske zemlje najopasnije, posebno Sirija i Irak. Ukazao je i na opasne implikacije koje nosi nekažnjavanje zločina protiv novinara. “Masakri novinara prolaze nezapaženo“, rekao je.

“Studenti moraju biti svjesni rizika vezanog uz novinarstvo. Moraju učiti kako se zaštititi kad pokrivaju vijesti o sukobima i prirodnim katastrofama“, dodao je Boumelha smatrajući da je „sveučilišno obrazovanje bitan dio novinarstva“.

Ms. Sylvie Coudray, voditeljica Odjela za slobodu izražavanja pri Uredu UNESCO-a u Parizu, naglasila je odgovore međunarodne zajednice na pitanja sigurnosti, uključujući i "UN Inter-Agency Plan of Action on the Safety of Journalists and the Issue of Impunity", pod vodstvom UNESCO-a. “Akcijski plan predstavlja značajan korak naprijed, a temelji se na prijašnjim UNESCO-vim postignućima. No i unatoč tom napretku još mnogo toga treba učiniti“, kazala je.

Imajući na umu značaj razvoja adekvatnog odgovora na tu situaciju, UNESCO i IFJ se žele aktivnije uključiti u rad obrazovnih institucija. A za aktivniju ulogu zadužuju i sveučilišta i novinarske studije kako bi se popravila opasna situacija. Mogućnost djelovanja vide na dva načina:

1) Poboljšanje kurikuluma: na većini fakulteta novinarstvo ne uključuje tečajeve koji govore o sigurnosti. Studenti nisu svjesni svojih prava i dužnosti, što ih ostavlja nezaštićenima u potencijalnim sukobima. Dakle, sveučilište mora nastojati u kurikulum medijskih struka uključiti tečajeve o sigurnosti.  

2) Razvijanje sposobnosti u pogledu sigurnosti: u vrijeme studija studenti medijskih struka nemaju nikakvu praksu vezanu za vlastitu sigurnost. Stoga IFJ i UNESCO pozivaju sveučilišta da u studij unesu praktične vježbe sigurnosti kako bi se budući novinari znali s opasnošću nositi u slučaju potrebe.

Izvor: IFJ