Aktualno > Vijesti

Balkan prednjači u pravu na pristup informacijama

25.01.2017.

Srbija, Slovenija, Albanija i Hrvatska nalaze se među prvih deset zemalja svijeta po kvaliteti pravnog okvira koji uređuje pravo na pristup informacijama, stoji u izvještaju kanadskog Centra za zakon i demokraciju. Na listi komparativnog pregleda pravnog okvira pristupa informacijama u 95 zemalja svijeta Hrvatska se nalazi na šestom mjestu, dok se na začelju ljestvice nalaze Austrija i Njemačka.

Rezultate je za European Centre for Press & Media Freedom komentirala novinarka Barbara Matejčić.  

Iznenađuje li vas da je pravni okvir vaše zemlje koji se tiče pristupa informacijama jedan od najboljih u svijetu?

Uvijek me iznenadi kad Hrvatska bude među najboljima u bilo čemu osim u sportu, no u vezi Zakona o pristupu informacijama nisam bila iznenađena – to sam znala. Prije po prilici godinu dana je provedeno slično rangiranje europskih zemalja za FOI (Freedom Of Information) i Hrvatska je i tamo bila vrlo visoko. Ali, da budem iskrena, naša birokracija i sudstvo obično ne funkcioniraju tako dobro. 

Osjećate li vi kao istraživačka novinarka tu otvorenost kao posljedicu tog Zakona? Ili su to samo lijepe riječi?

Taj je Zakon stvarno djelotvoran. Zahvaljujući njemu imamo pristup podacima koje prije nismo mogli dobiti. Novinari su ga počeli koristiti, a institucije su se naviknule na to. No ne bih mogla reći da je to podiglo opću transparentnost u društvu. Ako zatražite podatak, vjerojatno ćete ga dobiti, no javni sektor i dalje voli prikriti sve što može.

Postoji li efikasan mehanizam koji vam pomaže ako vam vlasti odbiju pristup informaciji?

Najefikasniji mehanizam je u takvom slučaju bivša profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Marija Musa, prvi prva povjerenica za informiranje (od 2013. kad je Zakon donesen nakon desetljeća lobiranja, javnih kampanja, istraživanja i javnih rasprava). Ako vam javno tijelo odbije dati informaciju ili je ne dobijete unutar propisanog roka (30 dana), možete podnijeti žalbu povjerenici za informiranje. Gospođa Musa je odličan pravni stručnjak i vjeruje u FOI kao u mehanizam prevencije korupcije više od ostalih dužnosnika. Ona koristi sve mogućnosti FOI-ja i donosi odluke u javnom interesu, te najveći broj zahtjeva dobije njenu podršku. Mislim da je kompetentan i odlučan povjerenik ključ uspješne implementacije zakona.

Je li taj Zakon kontroverzan? Ima li podršku stabilne vladajuće većine?

Zakon nije kontraverzan, no dvije su prepreke njegovoj implementaciji: Ured povjerenice za informiranje je premalen i njihov je budžet previše skroman. Nema dovoljno službenika koji bi se bavili mnogim žalbama, pa Ured nije efikasan koliko bi mogao. Jako su ograničeni u praćenju provedbe Zakona i educiranju javnih službenika, a to je jedan od zadataka Ureda. Vlast opravdava to mjerama štednje, ali ja mislim da je povjerenik za informiranje neželjeno dijete. Na sreću, vrlo uspješno unatoč preprekama.

Izvor: ECPMF

Srbija, Slovenija, Albanija i Hrvatska nalaze se među prvih deset zemalja svijeta po kvaliteti pravnog okvira koji uređuje pravo na pristup informacijama, stoji u izvještaju kanadskog Centra za zakon i demokraciju. Na listi komparativnog pregleda pravnog okvira pristupa informacijama u 95 zemalja svijeta Hrvatska se nalazi na šestom mjestu, dok se na začelju ljestvice nalaze Austrija i Njemačka.

Rezultate je za European Centre for Press & Media Freedom komentirala novinarka Barbara Matejčić.  

Iznenađuje li vas da je pravni okvir vaše zemlje koji se tiče pristupa informacijama jedan od najboljih u svijetu?

Uvijek me iznenadi kad Hrvatska bude među najboljima u bilo čemu osim u sportu, no u vezi Zakona o pristupu informacijama nisam bila iznenađena – to sam znala. Prije po prilici godinu dana je provedeno slično rangiranje europskih zemalja za FOI (Freedom Of Information) i Hrvatska je i tamo bila vrlo visoko. Ali, da budem iskrena, naša birokracija i sudstvo obično ne funkcioniraju tako dobro. 

Osjećate li vi kao istraživačka novinarka tu otvorenost kao posljedicu tog Zakona? Ili su to samo lijepe riječi?

Taj je Zakon stvarno djelotvoran. Zahvaljujući njemu imamo pristup podacima koje prije nismo mogli dobiti. Novinari su ga počeli koristiti, a institucije su se naviknule na to. No ne bih mogla reći da je to podiglo opću transparentnost u društvu. Ako zatražite podatak, vjerojatno ćete ga dobiti, no javni sektor i dalje voli prikriti sve što može.

Postoji li efikasan mehanizam koji vam pomaže ako vam vlasti odbiju pristup informaciji?

Najefikasniji mehanizam je u takvom slučaju bivša profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Marija Musa, prvi prva povjerenica za informiranje (od 2013. kad je Zakon donesen nakon desetljeća lobiranja, javnih kampanja, istraživanja i javnih rasprava). Ako vam javno tijelo odbije dati informaciju ili je ne dobijete unutar propisanog roka (30 dana), možete podnijeti žalbu povjerenici za informiranje. Gospođa Musa je odličan pravni stručnjak i vjeruje u FOI kao u mehanizam prevencije korupcije više od ostalih dužnosnika. Ona koristi sve mogućnosti FOI-ja i donosi odluke u javnom interesu, te najveći broj zahtjeva dobije njenu podršku. Mislim da je kompetentan i odlučan povjerenik ključ uspješne implementacije zakona.

Je li taj Zakon kontroverzan? Ima li podršku stabilne vladajuće većine?

Zakon nije kontraverzan, no dvije su prepreke njegovoj implementaciji: Ured povjerenice za informiranje je premalen i njihov je budžet previše skroman. Nema dovoljno službenika koji bi se bavili mnogim žalbama, pa Ured nije efikasan koliko bi mogao. Jako su ograničeni u praćenju provedbe Zakona i educiranju javnih službenika, a to je jedan od zadataka Ureda. Vlast opravdava to mjerama štednje, ali ja mislim da je povjerenik za informiranje neželjeno dijete. Na sreću, vrlo uspješno unatoč preprekama.

Izvor: ECPMF