1. Jeste li zadovoljni postojećim modelom financiranja lokalnih medija?

Ne možemo biti zadovoljni modelom u kojem opstanak lokalnih medija gotovo uvijek ovisi o milosti lokalne politike i slabom funkcioniranju Agencije za elektroničke medije. 

Naš cilj je uspostavljanje transparentnog modela sufinanciranja rada medija, po principu podrške izvještavanju o temama od javnog interesa.

Temeljni izvori financiranja lokalnih medija, uslijed malog tržišta, oslonjeni su na Fond za pluralizam i raznolikost medija kojim upravlja Agencija za elektroničke medije,  (pri čemu valja imati na umu da u taj bazen ne ulaze tiskani mediji) te na udio koji prema ZEM-u lokalna javna poduzeća, tijela javne vlasti i drugi javni subjekti trebaju ulagati u lokalne medije. Taj model, sam po sebi, ne bi trebao nužno biti loš, kada se njime ne bi koristilo na klijentelistički i koruptivan način što je doveo do sitnog trgovanja lokalnih medija s politikom. 

U ovako siromašnom i malom bazenu nije moguće osigurati da se mediji održavaju komercijalnom djelatnošću, a sve i kada bi mogli, ni tržište se nije pokazalo kao nepristran igrač. 

To se odlično vidi na primjeru komercijalnih medija nacionalnog dosega, koji su isto tako izloženi pritiscima oglašivača i politike ili su sami svojevoljno ušli u dogovore s njima, na štetu javnog interesa.  

Stoga su javni vidovi potpora nužni, ne samo za lokalne medije, kojima su neophodni, već i za medije šireg obuhvata. No, te bi potpore trebali pratiti jasni mehanizmi dodjele sredstava, transparentne procedure, ali i garancija neovisnosti medijskih sloboda. 

Također, ono što je važno imati na umu jest što je uloga medija i kako se ona danas ispunjava. Dok ozbiljno ne razmotrimo cjelokupnu sliku o tome na koje se načine razvija i transformira medijsko polje, kako i na koje načine građani dolaze do informacija te ozbiljno ne promislimo kakvi nam mediji trebaju, teško ćemo osmisliti kvalitetne modele financiranja. Medijskom polju treba pristupiti sistemski i strateški, a modele financiranja uskladiti s tom složenom vizijom u kojoj će oni tek predstavljati alat - što i jesu. U toj slici važno mjesto moraju imati lokalni mediji, osobito mediji zajednice koji su kod nas podrazvijeni i zanemareni, a mogli bi imati ključnu ulogu u transformaciji čitavog medijskog polja.

2. Kakve ste modele financijskih potpora lokalnim medijima osmislili i kako ćete osigurati transparentnost tog procesa te neovisnost rada medija?

Grad Zagreb ima sreću u nesreći da je središte političkog života čitave zemlje i da se u njemu događaju stvari od značaja za čitavu zemlju i društvo. U toj se slici lokalne teme prelamaju s nacionalnim i lokalne priče i problemi često ne dolaze dovoljno do izražaja. Grad Zagreb je posljednjih godina davao relativno izdašan iznos sredstava (varira od godine do godine između 6 i 11 milijuna kuna) lokalnim medijima za izvještavanje o gradskim temama, primarno o radu Gradske skupštine. Problem tog fonda, za koji se natječaj raspisuje iz Ureda gradonačelnika, jest potpuna netransparentnost, izostanak jasnih kriterija i procedura, a iznosi koji su dodjeljivani medijima dijeljeni su paušalno. Smatramo da i dalje treba podržavati medije i njihov rad kako bi adekvatno izvještavali građane o događajima u gradu, radu tijela lokalne i mjesne samouprave te bili posrednik između gradskih vlasti i građana, ali i korektiv rada gradskih vlasti. U tom pogledu smatramo da je u prvom koraku potrebno fond izmjestiti iz Ureda gradonačelnika u jedan od gradskih ureda, koji će po novoj sistematizaciji koju pripremamo najbolje odgovarati potrebama ovog sektora, te uvesti jasne i transparentne procedure i kriterije kao i povjerenstvo koje će odlučivati o dodjeli tih sredstava.

Ono što smatramo važnim jest mapirati načine na koje građani dolaze do informacija, što ih najviše zanima, koje informacije su im teško dostupne, a važne su za njihov svakodnevni život. S tim uvidom, moći ćemo razraditi jasnu strategiju razvoja informacijskog sustava kako bi osnovne informacije građanima bile lako i jednostavno dostupne. Pritom je nužno osigurati transparentnost rada javne uprave, a time i dostupnost informacija samim medijima. Nadalje, važnim smatramo razviti programe medijske pismenosti kako bi građani mogli koristiti suvremene tehnološke alate, razviti kapacitete kritičkog konzumiranja sadržaja te i sami ovladati tehnikama proizvodnje medijskih sadržaja i doprinositi informiranju u svojim zajednicama. Na tom fonu, uz programe medijske pismenosti, radit ćemo na osiguravanju uvjeta za nastanak i razvoj inicijativa u zajednicama koje će razvijati informacijske alate i omogućavati građankama informiranje i sudjelovanje u javnim raspravama, diskusijama, te potencijalno i razvijanju lokalnih medija zajednice koji bi premrežavanjem cijelog grada takvim malim outletima mogli stvoriti snažnu mrežu medijskih poluga za poticanje komunikacije, transparentnosti, uključenosti i kritičke oštrice.  

3. Hoće li kriteriji za dobivanje javnih sredstava biti transparentni i jasni? Hoće li biti poznato tko je odgovoran za dodjelu sredstava? Kako ćete formirati povjerenstvo stručnjaka koji će odlučivati o dodjeli sredstava?

Kriteriji za dodjelu sredstava bit će transparentni i jasni kako bi prijavitelji unaprijed znali što su uvjeti pod kojima se sredstva dodjeljuju i na koji način se vrednuju. Također, važno je da u samom natječaju već budu predviđeni minimalni i maksimalni iznosi sredstava koji se po pojedinoj kategoriji dodjeljuju kako ne bi bilo proizvoljnosti u odlučivanju o iznosima te kako bi se uvažavale odluke povjerenstva koje odlučuje o prijavljenim projektima i programima. Imena članova povjerenstva koje odlučuje o dodjeli sredstava trebaju biti objavljena javno po završetku natječajnog procesa kako bi se osigurala tajnost njegova rada i izbjegli pritisci prijavitelja te korištenje izravnih veza i kontakata. Članove vijeća, odnosno tijela koje odlučuje o prijavama na programe birat ćemo putem javnog natječaja uz koji će također biti objavljeni kriteriji prema kojima će se to tijelo formirati.

4. Kako spriječiti ovisnost lokalnih medija o JLS-ovima i lokalnim oglašivačima, odnosno kako spriječiti pritiske i zahtjeve koje redakcijama, odnosno glavnim urednicima, postavlja vlasnik medija, političari i interesne skupine?

Jedan od ključnih alata za osiguravanje neovisnosti medija jest izmještanje programa iz Ureda gradonačelnika te uspostavljanje jasnih kriterija. Nadalje, potrebna je diverzifikacija izvora prihoda jer prevelika ovisnost o jednom izvoru prihoda neminovno vodi do otvorenog ili prikrivenog tipa pritiska. Lokalnim medijima na raspolaganju mogu biti i različiti programi potpore. Ako se većim dijelom financiraju iz Fonda za pluralizam, što je često slučaj, onda se taj izvor financiranja treba postaviti na temeljima kojima je polazište javni interes. Također, iznimno je važno prepoznavati ulogu neprofitnih medija koji su oslobođeni komercijalnih pritisaka svojim pravnim statusom, a financiraju se ili kroz Fond ili kroz EU projekte. Oni mogu imati ključnu ulogu u razvoju cjelokupnog sustava lokalnog medijskog informacijskog aparata. No, diverzifikacija prihoda može se osigurati samo strateškim planiranjem i razumijevanjem sistemske uloge lokalnih medija, o čemu smo govorili na početku. 

5. Kako spriječiti diskriminaciju pojedinih lokalnih medija te osigurati ravnopravan i transparentan pristup informacijama JLS-ova?  

Lokalni mediji ne smiju biti diskriminirani po pitanju prava na pristup informacijama, odnosno po pitanju provođenja Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenik za provedbu ovog zakona redovito u godišnjim izvještajima upozorava na potkapacitiranost lokalnih razina vlasti za ispunjavanje obaveza i osiguravanju prava na pristup informacijama. U tom pogledu vidimo prostor za poboljšanje i sigurno ćemo raditi na ravnopravnom pristupu za sve subjekte u onim sredinama u kojima ćemo imati priliku to činiti kroz vijeća, a vjerujemo da ćemo u Zagrebu imati priliku i u potpunosti reformirati postojeću praksu. 

Izvor: HND