Aktualno > Vijesti

Alternative medijskih reformi u jugoistočnoj Europi

15.06.2016.

Yannis Kotsifos, članica Glavnog odbora EFJ-a, sudjelovala je na završnoj regionalnoj konferenciji SEE Media Observatory, održanoj u Novom Sadu 13. lipnja, na kojoj su predstavljeni važni rezultati mnogih istraživanja i pomne analize faktora koji određuju uključenost urednika u postizanje medijskog integriteta u zemljama jugoistočne Europe.

 

“Zašto mediji u ovoj regiji ne služe demokraciji?” bilo je glavno pitanje ovog četverogodišnjeg projekta u koji je bilo uključeno 10 zemalja, rekla je Brankica Petković iz ljubljanskog Mirovnog instituta i koordinatorica projekta SEE Media Observatory na otvorenju konferencije “Alternative: medijske reforme za integritet i budućnost neovisnog novinarstva u zemljama jugoistočne Europe“.

Prvi je odgovor stigao 2015., kad su bili gotovi rezultati istraživanja o vlasništvu i financiranju medija u Turskoj, Crnoj Gori, na Kosovu, u Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji – ključna riječ je bila korupcija.

Izvještaji objavljeni 2016. usmjerili su raspravu prema mogućim načinima na koje novinari, posebno urednici, mogu uspostaviti modele potpore vjerodostojnog neovisnog novinarstva kao odgovor na stalne napore države, tržišta, vlasnika i političara da zadobiju kontrolu nad objavljivanjem i širenjem informacija.

Kao što je rekla Dunja Mijatović, predstavnica za slobodu medija OSCE-a, u videoporuci: “Mi neprestano govorimo o demokraciji, ali su pokušaji kontroliranja medija još uvijek tu”. Štoviše, izrazila je bojazan da će spori proces prelaska na digitalno u nekim državama regije uvjetovati isto tako sporu promjenu u protoku informacija. Predložila je ozbiljno razmišljanje o tome i pristup koji bi se temeljio na profesionalnim načelima, što smatra najvažnijim za postizanje integriteta medija".

Rezultati ankete koji se tiču uloge urednika, kao što je kazala Ilda Londo s Albanskog instituta za medije i članica istraživačkog tima SEE Media Observatory, nisu ohrabrujući: urednici nemaju posebnu zakonsku zaštitu, nedostaje unutarnja regulacija ovlasti, nemaju povjerenja u udruženja koja imaju neku vrstu etičkog koda, posao sam po sebi više i nije cijenjen, a političko članstvo je još uvijek razlog da se netko zaposli kao urednik u javnim medijima.

Novi modeli financiranja novinarstva i moguće razlike između zlatnih godina novinarstva i godina krize u toj industriji (internet/novi mediji), potaknuli su dobrodošlu živu raspravu. Caelainn Barr, novinarka koja se bavi podacima u Guardianu, u pravo je vrijeme podsjetila na to da imamo pravo biti uzrujani zbog tehnologije jer je ona povezana sa slobodom izražavanja. Ta je rasprava podcrtala alternative postojećem sistemu u kojem funkcioniraju mediji, odnose i praksu koja ometa njihovu vjerodostojnost u zemljama jugoistočne Europe.

Nacrt manifesta pod naslovom “Prema medijskoj politici u službi javnosti” podijeljen je svim sudionicima da bi ga mogli komentirati i dopuniti onim što smatraju da će pomoći u sastavljanju materijala i donošenju politika ovog vrlo važnog projekta. On je dio je opsežne Preporuke 2013.-2016., koja je već objavljena.

Izvor: EFJ

 

 

Yannis Kotsifos, članica Glavnog odbora EFJ-a, sudjelovala je na završnoj regionalnoj konferenciji SEE Media Observatory, održanoj u Novom Sadu 13. lipnja, na kojoj su predstavljeni važni rezultati mnogih istraživanja i pomne analize faktora koji određuju uključenost urednika u postizanje medijskog integriteta u zemljama jugoistočne Europe.

 

“Zašto mediji u ovoj regiji ne služe demokraciji?” bilo je glavno pitanje ovog četverogodišnjeg projekta u koji je bilo uključeno 10 zemalja, rekla je Brankica Petković iz ljubljanskog Mirovnog instituta i koordinatorica projekta SEE Media Observatory na otvorenju konferencije “Alternative: medijske reforme za integritet i budućnost neovisnog novinarstva u zemljama jugoistočne Europe“.

Prvi je odgovor stigao 2015., kad su bili gotovi rezultati istraživanja o vlasništvu i financiranju medija u Turskoj, Crnoj Gori, na Kosovu, u Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji – ključna riječ je bila korupcija.

Izvještaji objavljeni 2016. usmjerili su raspravu prema mogućim načinima na koje novinari, posebno urednici, mogu uspostaviti modele potpore vjerodostojnog neovisnog novinarstva kao odgovor na stalne napore države, tržišta, vlasnika i političara da zadobiju kontrolu nad objavljivanjem i širenjem informacija.

Kao što je rekla Dunja Mijatović, predstavnica za slobodu medija OSCE-a, u videoporuci: “Mi neprestano govorimo o demokraciji, ali su pokušaji kontroliranja medija još uvijek tu”. Štoviše, izrazila je bojazan da će spori proces prelaska na digitalno u nekim državama regije uvjetovati isto tako sporu promjenu u protoku informacija. Predložila je ozbiljno razmišljanje o tome i pristup koji bi se temeljio na profesionalnim načelima, što smatra najvažnijim za postizanje integriteta medija".

Rezultati ankete koji se tiču uloge urednika, kao što je kazala Ilda Londo s Albanskog instituta za medije i članica istraživačkog tima SEE Media Observatory, nisu ohrabrujući: urednici nemaju posebnu zakonsku zaštitu, nedostaje unutarnja regulacija ovlasti, nemaju povjerenja u udruženja koja imaju neku vrstu etičkog koda, posao sam po sebi više i nije cijenjen, a političko članstvo je još uvijek razlog da se netko zaposli kao urednik u javnim medijima.

Novi modeli financiranja novinarstva i moguće razlike između zlatnih godina novinarstva i godina krize u toj industriji (internet/novi mediji), potaknuli su dobrodošlu živu raspravu. Caelainn Barr, novinarka koja se bavi podacima u Guardianu, u pravo je vrijeme podsjetila na to da imamo pravo biti uzrujani zbog tehnologije jer je ona povezana sa slobodom izražavanja. Ta je rasprava podcrtala alternative postojećem sistemu u kojem funkcioniraju mediji, odnose i praksu koja ometa njihovu vjerodostojnost u zemljama jugoistočne Europe.

Nacrt manifesta pod naslovom “Prema medijskoj politici u službi javnosti” podijeljen je svim sudionicima da bi ga mogli komentirati i dopuniti onim što smatraju da će pomoći u sastavljanju materijala i donošenju politika ovog vrlo važnog projekta. On je dio je opsežne Preporuke 2013.-2016., koja je već objavljena.

Izvor: EFJ